Naslovnica Premium Analize i intervjui

'U RH 1,2 milijuna građana prijeti siromaštvo. Manje nejednakosti, to je SDP-ov prvi cilj'

Ne mislim da su kritike razlog pada rejtinga SDP-a, ali način da. Pa pogledajte što se sve događa u HDZ-u. Ali informacije o sukobima jedva da stignu do javnosti. Sve se drži iza scene, a tu se trese...
02. ožujka 2019. u 16:07 45 komentara 534 prikaza
Branko Grčić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Bivši SDP-ov potpredsjednik Vlade, danas saborski zastupnik te stranke Branko Grčić glavni je koordinator programa stranke za predstojeće EU izbore.

Biljana Borzan Biljana Borzan Neću se kandidirati za šeficu SDP-a, moja je misija borba da svi u EU dobijemo istu kvalitetu hrane

Koordinirate izradu SDP-ova programa za EU izbore. Cilj mu je, kažete, smanjiti društvene nejednakosti.

Samo je jedan način, povećanjem mirovina i plaća. Treba poboljšati položaj najugroženijih ljudi kojima prijeti siromaštvo, a među kojima su najbrojniji umirovljenici. Nažalost, to je oko 1,2 milijuna hrvatskih građana ili 28% stanovništva, što je iznad prosjeka EU, od nekih 24%. Tu su i nezaposleni, socijalno potrebiti, ali i radnici koji primaju minimalnu plaću od 3000 kn, što je ispod minimuma za kakav-takav život. Umirovljenici danas primaju u prosjeku mirovinu od koje 50% odmah moraju dati za režije. Kao preživjeti s preostalih 1000-1500 kuna cijeli mjesec? Nemoguće. No, vlada govori o mirovinskoj reformi a da nije ni jednom riječi rekla kako će povećati postojeće mirovine.

Mi u SDP-u svjesni smo da za to treba jako puno novca, ali kad vidimo na što se sve novac troši, držimo da ima novca, ali da HDZ-ova Vlada ne zna odrediti prioritete. Predložili smo da se korigira formula za usklađivanje mirovina kako bi rast mirovina bio bliži postotku rasta plaća. Danas je prosječna mirovina ispod 40% prosječne plaće. Predložili smo i da se trenutačno mirovine za puni radni staž od 40 ili 41 godinu povećaju na najmanje 75% plaće. U duljem roku, uveli bi tzv. „treće usklađivanje“ vezano za kretanje BDP-a, tako da bi u vremenu rasta BDP-a mirovine dodatno rasle, a u slučaju pada BDP-a ne bi se smanjivale.

Crobarometar veljača CROBAROMETAR HDZ i dalje dvostruko jači od SDP-a i Živog zida, Orešković ispred Bandića

A što s plaćama?

Pa mi smo predložili model kako porezno rasteretiti plaće ljudi koji pripadaju srednjem sloju, čije su plaće između pet i 15 tisuća kuna. Nažalost, radništvo i posebno taj srednji sloj najveći su gubitnici procesa tranzicije u Hrvatskoj. A oni su stup svakog stabilnog i progresivnog društva. Za razliku od HDZ- a čija je vlada povećala plaće samo za 15-ak tisuća ljudi s najvećim plaćama u državi, onima većim od 18.000 kn, mi smo predložili da se porezni odbitak poveća s 3800 kn na 5000 kn pa bi plaće između 6 i 15 tisuća kuna, ili za oko 600.000 ljudi odmah porasle za 300-500 kn mjesečno.

Pogledajte što Grčić kaže o novom SDP-ovom planu:

Kako točno svim tim ljudima koji su u problemima može pomoći EU?

Direktno i indirektno. Direktno kroz potpore za zapošljavanje iz fondova EU. Ili, na primjer, financiranje nekih socijalnih izdataka kao što je onih 200 kn za troškove električne energije siromašnim kućanstvima koje je SDP-ova vlada uvela prije nekoliko godina itd. Međutim, sve su ove mjere „gašenje požara“ i imaju kratkoročni karakter. Sve nas treba zabrinuti činjenica da Hrvatska ima nizak potencijal rasta u budućnosti, da smo „zaglavljeni“ u nemoći da se uhvatimo u koštac s reformama koje bi trebale osnažiti i učiniti konkurentnijim gospodarstvo. Opet nam padaju industrija i izvoz, a uvoz raste po visokim stopama. Znači, danas imamo male plaće, male profite i potencijal za ulaganja, malu dodanu vrijednost hrvatske ekonomije. A to znači malo novca u mirovinskim i zdravstvenim fondovima. Malo novca za socijalnu zaštitu najugroženijih.

Davor Bernardić SDP Bernardić: Mirela Holy bit će na SDP-ovoj listi za europske izbore

Tražite i da se nakon 65. godine ne penaliziraju oni koji žele u mirovinu unatoč zakonu po kojem se mora raditi dvije godine dulje.

Mi nismo za produljenje radnog vijeka na 67 godina. Ali nismo protiv ostanka ljudi nakon 65. godine u svijetu rada ako je to na dragovoljnoj osnovi. Posebno nismo da se penaliziraju oduzimanjem 20% mirovine oni ljudi koji bi u tim okolnostima bili prinuđeni ići u mirovinu ranije. A procjenjujemo da bi ih bilo puno. Zbog činjenice da postoje mnogi teški poslovi i zanimanja kod kojih nije realno očekivati da ljudi izdrže do 67. godine na radnom mjestu. Svjesni smo činjenice da prosječan hrvatski radnik u trenutku umirovljenja danas ima 30 godina radnog staža, što je malo i što opterećuje sustav. Ali, ne treba zaoštravati postojeću penalizaciju, već uvesti stimulativne mjere za dulji ostanak u svijetu rada. Na primjer, 10% dodatka na mirovinu svima koji u trenutku umirovljenja imaju 41 godinu radnog staža.

Branko Grčić | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Često ste upozoravali na slabu iskorištenost fondova. Je li stanje i dalje dramatično? EU

Dramatična je brojka 16% isplaćenih sredstava od ukupno 10,7 milijardi eura nakon više od pet godina proteka financijske perspektive 2014-2020. Ostalo je još manje od pola vremena, a treba povući još 84% novca. Procijenite sami koliko je to realno. Vlada se bavi spinovima kako bi prikrila to dramatično stanje umjesto da se uhvati u koštac sa stvarnim problemima u tom segmentu. Na primjer, izvjesno je da će Pelješki most biti sagrađen u roku i da ćemo tu povući planirana sredstva. Ali, nije izvjesno da će u istom razdoblju biti izgrađene sve cestovne veze preko Pelješca pa bi znatan dio novca iz fondova EU za financiranje tog projekta mogao propasti. Sjetite se samo koliko su iz HDZ-a bili kritični prema našoj vladi iako smo mi na kraju mandata povukli 87,5% svih sredstava iz razdoblja 2007. – 2013.

SDP NOVE-STARE SNAGE Povratak otpisanih SDP-ovaca: Bernardić jača poziciju pred izbore za EU

Što je s uvođenjem eura?

Naš stav je jasan. Svjesni smo pozitivnih učinaka uvođenja eura u izbjegavanju valutnih rizika, smanjenju kamata i tzv. transakcijskih troškova za građane i gospodarstvo zbog čega načelno podržavamo tu ideju. Ali držimo da aktualna HDZ-ova vlada nije još uvijek napravila ništa što je trebala da se tako nešto dogodi u razumnom roku. Hrvatska ekonomija je slabašna i ranjiva, te je pravo pitanje kako bi uz euro i ovakvo stanje ekonomije reagirali na izazove mogućih novih kriza u našem okruženju.

Zbog toga, među ostalim, program se već etiketirao i kao „suverenistički“?

Taj pojam „suverenist“ u našoj javnosti povezao se s nekim desnim političkim opcijama, gdje se često javljaju i ideje euroskepticizma. Jasno je da mi u SDP-u nismo ni euroskeptici ni suverenisti. No, mi smo isto tako jasno i argumentirano ustali protiv nekih inicijativa koje su došle iz Europske komisije, a s kojima se ne slažemo. Podsjećam samo na naše protivljenje donošenju izmjena zakona o privatizaciji Ine po hitnom postupku, a kojim se široko otvaraju vrata predaji Ine u ruke mađarskog MOL-a.

U sjedištu GO SDP-a održana je konferencija za medije BOJKOT JAVNE TELEVIZIJE Maras se ispričao nakon sramotnog poteza, novinar HRT-a iznio svoju stranu priče

Euroizbori velik su test za SDP, poglavito šefa strane Davora Bernardića. Što ako stranka ne osvoji zacrtana tri mandata?

Ovi su izbori prvi pravi i veliki test za SDP nakon izbora novog vodstva i svega što se u prethodnom vremenu događalo. Tri su mandata legitiman politički cilj, a hoće li se on ostvariti ovisit će o uspješnosti mobilizacije i motivacije naših članova i simpatizera da izađu na izbore i daju podršku SDP-ovim kandidatima. Znamo da su ovi izbori oni s najmanjom izlaznošću birača i taj aspekt organiziranosti i motiviranosti važan je faktor uspjeha. Znamo i da su naši simpatizeri uvijek jako kritični i da se teško mire sa svime što se u zadnje vrijeme događalo u SDP-u.

Branko Grčić
1 / 9
Crobarometar veljača

No, ja vjerujem da će na izborima ipak podržati SDP kao jedinu snagu na hrvatskoj političkoj sceni koja ima ljude, znanje i sposobnost parirati HDZ-u i njegovoj Vladi koja se pokazala totalno neučinkovitom i nesposobnom u vođenju države. Uostalom, više od 75% građana kaže da je nezadovoljno stanjem i ne vidi perspektivu. Mi smo proveli barem neke projekte od početka do kraja poput fiskalizacije, legalizacije imovine građana, rješavanja problema zaduženih u švicarskom franku, projekt e-građani, i najvažnije – iz minusa gospodarstvo doveli do rasta. A pokušajte se sjetiti što su to u posljednje dvije HDZ-ove Vlade uspješno dovele do kraja?

Konferencija za medije Željka Jovanovića i Saše Đujića SDP Jovanović: Neprihvatljivo da javna televizija tuži svoje i druge novinare

Treba li u slučaju osvajanja manje od tri mandata Bernardić ponuditi ostavku?

Poslije svakih izbora, pa tako i nadolazećih, predsjednik stranke i vodstvo položit će račune za ostvarene rezultate.

Je li Mirela Holy dobrodošlo pojačanje i smeta li vam što ide na listu iako se ne vraća ponovno u SDP?

Mirela Holy ima svoje kvalitete zbog kojih ju je veliki dio javnosti pozitivno percipirao i podržavao. Ovaj potez predsjednika i vodstva stranke vidim kao pokušaj da se proširi obuhvat biračkog tijela koje bi na EU izborima moglo podržati SDP-ovu listu kandidata istovremeno podržavajući političke stavove i ideje Mirele Holy. Za mene je manje bitno hoće li se Mirela vratiti u SDP. Važniji mi je njezin konstruktivan doprinos kampanji SDP-a. Bilo bi mi drago kada više ne bi bilo nekih njezinih zbunjujućih izjava koje su u prošlosti stvarale jaz između Mirele i SDP-a.

Cijelo vrijeme dok se Bernardića napadalo u stranci, vi ste se nekako držali po strani, niste bili među kritičarima.

Vidite, u svakoj stranci pa i u SDP-u ima unutarnjih trvenja. Ljudi razmišljaju različito, nekada imaju različite osobne preferencije, ali nas u SDP-u je uvijek vezala zajednička ideja i stav oko ključnih pitanja: antifašizma, slobode, pravde, jednakosti, ravnopravnosti, solidarnosti i slično. No, u nekom trenutku ta unutarnja trvenja i podjele dosegnuli su razinu koja je po mojoj procjeni nenormalno visoka. Nisam više vidio puno toga konstruktivnog i pozitivnog u toj neobuzdanoj unutarstranačkoj „demokraciji“. Naprotiv, iz tog sukoba različitih struja i grupacija dogodila se šteta za SDP. Zato sam i reagirao apelom da se sjedne za stol i u jednoj raspravi zatvorenoj unutar zidova SDP-a dogovore načela, principi i koraci izlaska iz te krize u kojoj smo se zaglavili.

HDZ Prve projekcije Pogledajte koje hrvatske stranke ulaze u Europski parlament

Mislite li da su upravo takve kritike jednim dijelom i dovele do toga da je rejting SDP-a drastično pao?

Ne mislim da su tome razlog kritike ni u kritikama vidim problem, već način na koji se rasprava vodila u javnom prostoru umjesto unutar zidova stranke. Pa pogledajte što se sve događa u HDZ-u. Ali informacije o tim sukobima jedva da stignu do javnosti. Sve se drži čvrsto iza scene, a iza te scene poprilično se trese.

Branko Grčić | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Četvero članova vodstva zbog javnih je kritika suspendirano. Klub zastupnika tražio je da se suspenzije ukinu.

Od starta sam bio protiv kažnjavanja za javno izgovorenu riječ. To ne doprinosi smirivanju situacije. Ako vodstvo i tijela stranke ocijene da su prestali razlozi za tu suspenziju, bit ću zadovoljan.

Ines Strenja-Linić predstavila Parlametar reakcija Socijaldemokratski forum žena SDP: Izjava Ines Strenja je diskriminatorna

Drama u Uljaniku ušla je u finale. Što predviđate za sam kraj?

Uljaniku želim opstanak. U 2013. kada smo kao Vlada dali novu priliku Brodosplitu, Brodotrogiru i 3. maju, ovom zadnjem upravo kroz partnerstvo s Uljanikom, nismo računali s tim da će se i Uljanik suočiti s problemima. Njihove bilance su tada bile dobre, knjiga narudžbi puna. Kroz 2014. ispregovarali smo s EU način i model kako jamstvima podupirati brodogradnju. Kroz 2014. i 2015. smo kao vlada odobrili niz zaostalih i novih zahtjeva za jamstvima u vrijednosti oko 500 milijuna eura. Uglavnom su to bila avansna, činidbena jamstva „za dobro obavljeni posao“. Kroz 2016., 2017. i 2018. HDZ-ove vlade odobrile su daljnjih 340 milijuna eura Uljaniku, te oko 45 milijuna eura Uljanik plovidbi, i to uglavnom kreditnih jamstava. Nije mi jasno zašto u HDZ-u bježe od toga i pokušavaju reći kako je samo SDP-ova vlada jamstvima podržavala brodogradnju.

Nažalost, kontrola trošenja novca u cijelom tom razdoblju bila je slaba, novci su se očigledno trošili dijelom i nenamjenski i došlo je do pucanja lanca. Danas, država se još uvijek nada da će s odabranim strateškim partnerom riješiti problem i izbjeći stečaj. No cijeli proces HDZ-ova vlada vodi presporo. Mislim da država treba inzistirati na tome da svi izdaci države, posebno troškovi do sada protestiranih jamstava uđu u ukupne troškove restrukturiranja kao udjel države, a u tom slučaju će se vidjeti koliko je izabrani partner stvarno ozbiljan i financijski spreman participirati u provedbi programa restrukturiranja.

Sjednica Sabora nabava borbenih aviona Sabor odbio SDP-ovu interpelaciju o radu Vlade

A u slučaju Ine? Od “vratit ćemo Inu” došli smo do novog Zakona o Ini?

Bez obzira na to što se u Vladi ograđuju od takvih interpretacija, sve ipak podsjeća na namjeru da se Ina izruči MOL-u. Toliko su olabavljeni kriteriji za daljnju prodaju i kontrolu tog procesa od strane hrvatskih institucija da se bojim kako to nepovratno ide u nepovoljnom smjeru. Na primjer, odluku o prodaji bi po tom zakonu mogao donijeti sam ministar gospodarstva uz suglasnost Vlade, ali ne i Sabora. Uprava ne bi više imala hrvatske članove, već samo dva promatrača bez ikakvog utjecaja.

Krajem godine održavaju se i predsjednički izbori. Slažete li se s Gordanom Marasom da bi Zoran Milanović bio najbolji kandidat?

Već sam nekoliko puta javno rekao da ne vidim snažnijeg kandidata ljevice i lijevog centra od Zorana Milanovića. Prva testiranja javnog mišljenja to su i potvrdila. Važna je činjenica da su se mnoge političke opcije iz tog spektra već uvjetno izjasnile o potpori mogućoj kandidaturi Milanovića. Kažem „uvjetno“ jer se, naravno, čeka Zoranov stav o tomu.

Čini se da mu biznis ide jako dobro. Mislite li da ga Pantovčak uopće zanima?

Dobro je da mu biznis ide dobro. Ali siguran sam da on paralelno prati sve što se događa na hrvatskoj političkoj sceni i da je i te kako zainteresiran u kojem smjeru Hrvatska ide.

Pogledajte i naš intervju s Gordanom Marasom:

Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati
  • Skviki:

    Kad čujem jednog SDP-ovca da prića o socijalnoj jednakosti dojde mi na povračanje. Znam slučaj gdje je načelnik opčine (SDP). Obečano je čovjeku da će za sina koji je srednju školu završio sa odličnim uspjehom dobiti stpendiju. On ne radi ... prikaži još! a žena ima malu mirovinu i jedva vučeju kraj s krajem. Sin upisao fakultet i morao se ispisati jer je opčina dala stipendiju drugom, a taj dolazi iz dobro stojeće obitelji.

  • Avatar salaso
    salaso:

    Jel to plan 22?

  • Avatar nisam_robot
    nisam_robot:

    Ovi ljevicari nemaju kadar pa se nadaju da je narod zaboravio ove hodajuce katastrofe. Kada se sjetim bahatog pristavca i njegovih ministara, sve katastrifa do jos vece katastrofe. Grcic postavljen kao velika zvijezda strucnjak profesor... sto ispade... covjek je od ... prikaži još! prvoga mjeseca bio preopterecen i tako do kraja. Rezultat... jedno veliko nista ustvari minus.