Dok sam se zajedno s ansamblom Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u četvrtak, 4. rujna, spuštala u zračnu luku bugarske prijestolnice, moja prva pomisao, a i rečenica koja se mogla čuti u svakom dijelu aviona, bila je: "Pa ove su nam zgrade baš blizu." I zaista, sofijska zračna luka nalazi se u neposrednoj blizini centra grada, koji iz zraka izgleda kao vrlo precizno sagrađeno mjesto od Lego kockica, a sofijske prometnice, kao i gužve koje smo vidjeli u kratkoj vožnji od aerodroma do hotela, podsjećaju na zagrebačke ulice, što nas nije pretjerano impresioniralo. "Barem znamo da smo na Balkanu", začuo se komentar, ili možda pokušaj utjehe, iz sredine autobusa.
Nakon što smo se smjestili u hotel u samom centru grada, preostala su nam dva sata do zakazane probe u nekoliko minuta udaljenoj Sofijskoj operi i baletu, u kojoj će sljedećeg dana biti izvedena opera "Lennon" skladatelja Ive Josipovića i libretistice Marine Biti, a kako je bilo vrijeme večere, krenuli smo u potragu za kakvim finim zalogajem. Srećom, ni za ovaj se pothvat nismo trebali pretjerano udaljiti od svog smještaja jer izreka kako je svijet mali još jednom se pokazala točnom. Naime, stigavši do prvog raskrižja iz restorana iznad čijeg je ulaza svijetlio znak "Yugo by Džaferović", začuli su se zvuci legendarnog Plavog orkestra i Ekatarine Velike, zatim svevremenskog Olivera i uvijek drage nam Tajči, a interijer prekriven posterima poput onog za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. i police prepune predmeta poput teglica Lino Lade ili pak stripova Dylan Dog i Alan Ford ponovno su nam, drugi put u vrlo kratkom vremenu, pokazali da smo na Balkanu. Nešto kasnije, punog želuca i mirne glave premjestili smo se samo nekoliko metara dalje, u nevjerojatno akustični prostor Sofijske opere i baleta, u kojem je održana trosatna proba za prvo gostovanje Opere HNK u bugarskom glavnom gradu, nakon čega smo se, sad već poprilično umorni, uputili na počinak.
S obzirom na to da je izvedba opere "Lennon", čija je praizvedba održana 22. travnja 2023. godine u zagrebačkom HNK, bila zakazana za petak navečer, prvi smo dio dana iskoristili za istraživanje Sofije te njezine jedinstvene i famozne arhitekture. Vjerojatno najpoznatiji simbol grada, ali i cijele Bugarske, te turistička atrakcija koju svi koji dođu u Sofiju moraju posjetiti, jest pravoslavni hram svetog Aleksandra Nevskog, posvećen bugarskom patrijarhu i dvjesto tisuća ruskih vojnika koji su za oslobođenje Bugara poginuli u Rusko-turskom ratu. Veličanstvena je ovo građevina koja zauzima površinu veću od tri tisuće četvornih metara, njezina pozlaćena kupola visoka je 43 metra, zvonik koji broji dvanaest zvona teških 23 tone visok je čak 53 metra, a unutrašnjost hrama od temelja pa do vrha oslikana je likovima svetaca koje osvjetljavaju veliki i grandiozni lusteri te brojne svijeće koje se nalaze praktički u svakom kutu hrama. Arhitektonski projekt za ovu monumentalnu građevinu izradio je ruski arhitekt Aleksandar Pomerancev, a mjesto koje je odabrano za gradnju bila je najviša točka tadašnje Sofije. Kamen temeljac ondje je postavljen 3. ožujka 1882., cjelokupna gradnja dovršena je 1912., dok su se zvona prvi put oglasila tek u ožujku sljedeće godine, a 1955. hram svetog Aleksandra Nevskog proglašen je spomenikom kulture.
Šetajući se gradom uočili smo na desetke plakata s likom Johna Lennona koji najavljuju gostovanje zagrebačkog HNK u Sofijskoj operi i baletu, a osim toga gradu ne nedostaje ni zelenih oaza u kojima smo uhvatili nešto hladovine i odmorili se od sunca koje u Sofiji još uvijek drži temperature na više od trideset Celzijevih stupnjeva. Dok smo se mi bezbrižno šetali ulicama Sofije i najpoznatijom avenijom Vitoša, koja je prepuna kafića i raznih trgovina, intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste Sočo sastala se s Vasilom Vasilevim, ravnateljem Nacionalnog teatra "Ivan Vazov", koji su u razgovoru o planovima za nadolazeću kazališnu sezonu dogovorili i skoru razmjenu predstava.
– Ovakvi su susreti od iznimne važnosti jer pridonose međunarodnoj kulturnoj suradnji, pozicioniranju hrvatske kulture u europskom kontekstu i većoj mobilnosti umjetnika. Naši gledatelji imat će priliku upoznati različite estetske rukopise, dok će umjetnici doživjeti dragocjena iskustva rada u drugim kulturnim okruženjima. Sretni smo što takvu razmjenu razvijamo u sve tri umjetničke grane našeg kazališta – Drami, Operi i Baletu – čime potvrđujemo svoju ulogu kao važnog europskog kulturnog središta – izjavila je Hraste Sočo.
Nakon uspješnog sastanka i višesatne šetnje po bugarskoj prijestolnici napokon je došlo vrijeme za izvedbu opernog komada "Lennon", inspiriranog životom i nasljeđem velikog Johna Lennona, čovjeka koji se borio za mir i ljubav, a koji je, nažalost, preminuo 8. prosinca 1980. godine od metka Marka Chapmana. Prije same izvedbe sofijskoj publici obratio se skladatelj Ivo Josipović, kao i intendant Sofijske opere i baleta Plamen Kartaloff, a kada se podigao zastor na kojemu smo dotad gledali prepoznatljive Lennonove naočale, na pozornici smo ugledali impresivnu scenografiju i nekoliko desetaka ljudi, uključujući soliste i Zbor Opere HNK. Bila je to upravo tragična scena ubojstva koja nas je uvela u Lennonovo razmišljanje u onih nekoliko minuta između pucnjave i trenutka kada je zauvijek zatvorio oči jer cijela se opera zapravo fokusira na to kratko vrijeme u kojemu se Lennon prisjeća svih važnih ljudi u svome životu.
Redateljsku viziju ove opere potpisuje Marina Pejnović, izvedbom je dirigirao maestro Ivan Josip Skender, u glavnim ulogama briljirali su Domagoj Dorotić kao John Lennon, Marija Kuhar Šoša kao Yoko Ono, Ozren Bilušić kao Mark Chapman te Dubravka Šeparović Mušović kao May, a sofijska publika umjetnike je naposljetku nagradila dugim stajaćim ovacijama. Posebno, međutim, valja pohvaliti i djelatnike tehnike koji zanimljivu i naizgled tešku scenografiju vrlo brzo i efikasno mijenjaju tijekom cijele izvedbe.
U sklopu ove kulturne razmjene prije nekoliko je dana na YouTube kanalu Croatia Recordsa objavljena uvertira u operu "Lennon" pod nazivom "The Death of Lennon", čiju vizualnu interpretaciju, točnije spot u hollywoodski realističnom stilu, koji je napravljen uz pomoć ponajboljih AI alata, potpisuje redatelj Sergej Seferović, a ono što naposljetku valja naglasiti jest kako je ovo samo početak razmjene između Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Sofijske opere i baleta, koja će 15. rujna, u sklopu trećeg izdanja Zagrebačkog opernog festivala, na pozornici središnjeg hrvatskog kazališta postaviti operu "Die Walküre" Richarda Wagnera, zaključila je intendantica Iva Hraste Sočo.
Otvori KEKS Pay
