Iako je 2026. tek započela, internet se već krenuo osvrtati unazad. Val nostalgije za 2016. proširio se društvenim mrežama, a sve je počelo na TikToku. Riječ je o trendu "2026. je nova 2016.", a iako je od te godine prošlo svega desetljeće, internetska kultura značajno se promijenila u tom periodu, a mnogi se sada s nostalgijom na njega i osvrću. Memovi su se u posljednjih deset godina razvili, online prostor se promijenio, a evoluirao je i način na koji koristimo društvene mreže. Korisnici TikToka i Instagrama ponovno objavljuju svoje omiljene slike iz tog vremena ili snimaju nove selfije i videozapise koristeći TikTokov "2016." filter, koji je dizajniran da replicira živopisnu paletu boja zastarjelih Instagram filtera koji su tada bili hit.
Trend iz 2016. godine uglavnom je dobro prihvaćen, no prvotno je potekao od mlađih korisnika TikToka nezadovoljnih trenutnim stanjem interneta koji je postao preplavljen AI generiranim sadržajem. Dok su neki jednostavno nostalgični za svojim tinejdžerskim ili studentskim danima, veliki dio trenda odnosi se na percipiranu nevinost 2016. u usporedbi s današnjim stanjem na internetu. Onomad nitko nije ni čuo za pojam "doomscrolling", a danas se ovaj izraz često koristi za opisivanje internetskog prostora prepunog loših vijesti i kulturnih ratova koji kontaminiraju diskursi. Prije deset godina, X je još bio Twitter i ta je platforma bila strogo moderirana. Nije bilo financijskog poticaja za tvitanje, niti Groka koji bi generirao nepodobne slike korisnika na zahtjev.
Postoji mnogo studija koje sa psihološkog stajališta proučavaju kako se uvijek osvrćemo na prošlost kroz ružičaste naočale, navodi psihologinja Shakaila Forbes-Bell.
-Postojala je čak i jedna studija koja je pokazala da kada se ljudi upuste u nostalgično razmišljanje i aktivno se prisjećaju prošlosti zapravo se osjećaju sretnijima i povezanijima. Dakle, to je uvijek nešto što izaziva radost, a mislim da je u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazimo to zaista potrebno- kazala je Forbes-Bell. Domeće i kako su nakon pandemije koronavirusa mnogi predviđali razdoblje razuzdanih 20-ih, a to se ipak nije dogodilo. Ljudi se zbog toga osjećaju prevarenima pa se vraćaju u vrijeme kada su se osjećali slobodno, kada su izlazili i kada se život činio bezbrižan. Iako je internet trend povratka u 2016. prilično bezazlen, u njemu postoji i dašak “revizionističke povijesti- tvrdi pak Jessica Maddox, profesorica medijskih i kulturnih studija na američkom Sveučilištu Georgia.
-Nostalgija je uvijek komplicirana jer mislimo da ćemo ponovljenim činom ili konzumiranjem sadržaja iz tog vremena osjetiti isto što smo osjećali tada, a to nikada nije slučaj- objašnjava. Ljudi su češće pratili iste priče, sudjelovali u istim trendovima te komentirali istu TV seriju. Šminka je bila teža, objektivi fotoaparata grublji, a stil je bio maksimalistički. U 2016., kaže Maddox, bili smo manje prisutni na internetu, ali čak i kada smo svoje vrijeme provodili online družili smo se i povezivali s drugim ljudima.
-Konzumacija medija bile je potpuno različita u odnosu na danas jer nismo bili stalno bombardirani lošim vijestima. Mislim da je to dio razloga zašto se sada gledamo unazad i mislimo da je bilo lakše ili bolje, vjerojatno zato što nismo bili toliko povezani i nismo provodili toliko vremena skrolajući kroz loše vijesti. Nismo bili toliko angažirani kao što smo sada -poručuje Maddox.
Razdoblje od prije deset godina mnogi opisuju kao dragocjeni i prolazni spoj uživanja u internetu i stavljanja telefona na stranu dovoljno dugo da imamo život izvan ekrana, što je inspiriralo neke da 2016. proglase “posljednjom dobrom godinom”.
-To u prijevodu znači da je to je bio posljednji put prije nego što je došlo do seizmičkog pomaka u američkoj politici, ali i u širem kontekstu- kaže Maddox.
Predsjednički izbori u SAD-u nisu bili jedini značajan politički događaj te godine. Glasovanje za Brexit rezultiralo je odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, destabilizirajući politički poredak kontinenta. Društvene promjene osjetile su se u 2016. možda zbog izbora Donalda Trumpa, ali zapravo je riječ o transformaciji cijelog političkog polja i načinu na koji su politika i kultura postali jedno na internetu.
Obišli smo ribarnicu i provjerili cijene ribe u Zagrebu: 'Ovdje je ponuda veća i često jeftinija nego na moru'