Iako joj je broj mrtvih na cestama u padu, Hrvatska je i dalje četvrta najgora članica Europske unije po broju poginulih u prometu, iza Rumunjske, Bugarske i Grčke, objavila je u utorak Europska komisija.
Prošle je godine u prometnim nesrećama u EU-u poginulo 19,8 tisuća ljudi, što je za tri posto manje nego 2023. godine, priopćila je Komisija.
Hrvatska je prošle godine imala 62 poginulih na milijun stanovnika, što je 13 posto manje nego 2023. godine. To je svejedno svrstava na četvrto mjesto od dna među državama EU-a, po statistici u koju su uključene i Švicarska, Norveška i Island.
Najgore na listi su balkanske države. Na dnu su Rumunjska sa 77 poginulih, Bugarska sa 74 i Grčka sa 64 smrtna slučaja na milijun stanovnika.
U EU-u se najmanje gine u Švedskoj (20 mrtvih na milijun stanovnika), na Malti (21) i u Danskoj (24), ali je ukupno najbolja Norveška sa 16 poginulih na milijun ljudi.
Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, 2024. na hrvatskim prometnicama ukupno je poginulo 240 ljudi. Godinu prije bilo je 273 smrtno stradalih.
Europska komisija u svom je priopćenju u utorak naglasila da je pad broja poginulih značajniji nego na godinu prije, no da je on i dalje prespor te da većina članica nije na dobrom putu zadovoljavanja EU-ovog cilja o upola manje smrtnih slučajeva do 2030. godine.
Irska i Estonija čak bilježe i rast broja poginulih, stoji u priopćenju.
Najveću opasnost za vozače i dalje predstavljaju lokalne i seoske ceste, na kojima je stradalo 52 posto poginulih. Veliku većinu poginulih čine muškarci, a najčešće stradaju dobne skupine starijih od 65 te mladih između 18 i 24.
