Unatoč dojmu da bi građani Hrvatske, kao mediteranske zemlje, trebali imati povoljan status serumskih vrijednosti vitamina D (25-hidroksivitamin D), najnoviji podatci istraživanja koje je provela istraživačka grupa prof. dr. sc. Dragana Primorca, objavljeni u znanstvenom časopisu Nutriens, pokazuju sasvim suprotno. Analiza koju su proveli Primorac i suradnici (Kelemen J, Bulić L, Brlek P, Zadro R, Pavlović J, Vučić M i Brenner E) na 829 odraslih osoba, kojima je uzorak krvi vađen tijekom rutinskih kliničkih pregleda otkrila je iznenađujuće niske razine vitamina D: čak 49.2% ispitanika imalo je umjereni nedostatak vitamina D (između 50 i 75 nmol/L), dok je 43,7% sudionika imalo teški nedostatak vitamina D (manje od 50 nmol/L). Razine vitamina D ispod 50 nmol/L povezuju se s povećanim rizikom nastanka niza metaboličkih, imunoloških, mišićno-koštanih i multifaktorijalnih poremećaja.
Istraživanje je pokazalo da je nedostatak vitamina D gotovo univerzalan u hrvatskoj populaciji, bez obzira na dob ili spol. Statističke analize nisu pokazale značajne razlike između muškaraca i žena, kao ni među različitim dobnim skupinama, što upućuje na to da je deficit vitamina D, široko rasprostranjen i ne ovisi o demografskim karakteristikama. Ovakvi rezultati ukazuju na paradoks primijećen u ranijim znanstvenim radovima: iako živimo u mediteranskom okruženju, način života moderne populacije (rad u zatvorenim prostorima, ograničeno izlaganje suncu i nedovoljna konzumacija namirnica bogatih vitaminom D) očito nadjačava klimatske prednosti. Tako su, u ranijim istraživanima (Gonzales-Gross i sur., Br. J. Nutri. 2012.) i na uzorku većem od 1.000 odraslih osoba širom Europe, utvrdili da 80% njih ima razinu vitamina D ispod 75 nmol/L, a 15% ispod 27,5 nmol/L. Druga studija (Cashman i sur., Am. J. Clin. Nutr., 2016.) na uzorku od 55.844 europljana je utvrdila da 40% ispitanika ima razinu vitamina D ispod 50 nmol/L, gotovo identično rezultatima upravo objavljene hrvatske studije.
Vitamin D ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, posebice u aktivaciji autofagije kao odgovor na oštećenje stanice i oksidativni stres. Enzim CYP27B1 ima ključnu ulogu u pretvorbi 25-hidroksivitamina D u biološki aktivnu formu 1,25-hidroksivitamin D (kalcitriol). Kalcitriol djeluje na crijeva, bubrege i kosti, povećavajući apsorpciju kalcija i fosfata, što je ključno za mineralizaciju kostiju. Enzim CYP27B1 se nalazi u epitelnim stanicama, epidermalnim keratocitima, jetri, endokrinim žlijezdama, bubrezima, posteljici te posebno važno za istaknuti je prisutan u stanicama imunosnog sustava (makrofagi, dendritičke stanice, T i B limfociti). Aktivacija vitamina D putem enzima CYP27B1 modulira imunosni odgovor i smanjuje upalu. S druge strane vitamin D-receptor nužan za vezanje vitamina D, nalazi se u brojnim tkivima (crijeva, bubrezi, kosti, gušterača, paratiroidna žlijezda, jajnici, testisi, posteljica), stanicama imunosnog sustava (makrofagi, dendritičke stanice, T i B limfociti, stanice prirodne ubojice). Nedostatak vitamina D danas se u brojnim studijama sve češće povezuje ne samo s problemima kostiju, nego i s oslabljenim imunitetom i većim rizikom od određenih bolesti, uključujući i karcinome.
Poznato je da su i vitamin D receptor kao i CYP27B1 enzim prisutni u mnogim karcinomima, a prema nizu objavljenih radova njihova viša izraženost povezana je s boljim ishodima liječenja, jer kalcitriol inhibira proliferaciju i potiče staničnu smrt (apoptozu) (Seubwai i sur., Cancer 2007.; Ferrer-Mayorga i sur., Gut 2017.; Muralidhar i sur., Cancer Research 2019.). Studija objavljena u JAMA Network Open (Chandler i sur., 2020.) na uzorku od 25.871 pacijenta sugerira da vitamin D može reducirati incidenciju metastatskih oblika karcinoma. Aktivni oblik vitamina D, sudjeluje u regulaciji rasta stanica, smanjenju upale i jačanju sposobnosti imunološkog sustava u prepoznavanju i uklanjanju abnormalnih stanica. Kada su razine vitamina D preniske, i obrambeni mehanizmi slabije funkcioniraju, što može doprinijeti većem riziku nastanka nekih tumora (Song i sur., Aging 2019.; Parizadeh i sur., Nutr. Cancer 2020.). Također, sve je više dokaza da osobe koje imaju manjak vitamina D tijekom liječenja karcinoma češće osjećaju izražen umor (engl. cancer-related fatigue), a nadoknada vitamina D može im pomoći u ublažavanju tih simptoma (Roy i sur., N. Am. J. Med. Sci. 2014.; Trivanović i sur., J. Clin. Oncol. 2012.).
Posebno značajno je da vitamin D pomaže našem imunološkom sustavu da pravilno reagira na infekcije i drži upalne procese pod kontrolom. Kada ga kronično nedostaje, tijelo lakše ulazi u stanje "tihih" upala, što može povećati sklonost respiratornim infekcijama, težim oblicima virusnih bolesti i općenito slabijoj obrani organizma. Upravo je takav obrazac viđen i tijekom pandemije COVID-19, gdje su znanstvena istraživanja pokazala da su pacijenti s težim slučajevima COVID-19 imali niže vrijednosti vitamina D (Nielsen i sur., Sci. Rep. 2022.). Činjenica da se deficit pojavljuje kod velike većine pregledanih osoba pokazuje da je riječ o tihom, ali značajnom zdravstvenom izazovu, koji zahtijeva brzu i koordiniranu reakciju zdravstvenog sustava.
Otvori KEKS Pay
