Bayesova ponovna procjena tenzora seizmičkih momenata i njihove nesigurnosti u regiji Jadranskog mora. Naziv je to znanstvenog rada objavljenog prije nekoliko dana u časopisu Seismica, u kojem međunarodni tim znanstvenika, među njima i četvero Hrvata, iznosi nove, zanimljive detalje o sedam potresa u Hrvatskoj i Italiji, među kojima su i razorni potresi u Zagrebu i Petrinji 2020. godine. Razumijevanje njihove prirode može pomoći u smanjenju štete uzrokovane nekim budućim potresima u tom području. – Što me najviše iznenadilo? Potres koji je prethodio glavnom 'petrinjskom' potresu. Naime, njegov mehanizam ne može se objasniti jednostavnim smicanjem stijenske mase duž jedne rasjedne plohe. Po tome je neobičan i upućuje na kompleksnost problema – kaže za Večernji list prof. dr. Hrvoje Tkalčić, jedan od autora istraživanja. Glavna seizmička aktivnost u posljednjih tridesetak godina događala se u središnjem Jadranu, gdje je tijekom 21 godine zabilježeno 14 potresa magnitude 4,0 do 5,5 po Richteru. Hrvatska je obala, kako napominju znanstvenici u radu koji smo proučili, tektonski složena. Sjeverozapadna domena proteže se od Šibenika do istarskog poluotoka, a jugoistočna od planine Dinare do južnog Jadrana, pa obuhvaća i šire područje Dubrovnika koje se smatra regijom s najvećom seizmičkom opasnošću u Hrvatskoj. Najveći potres od početka bilježenja bio je veliki dubrovački potres 1667., jedan od najrazornijih u široj regiji, koji je, izazvavši i požar, uništio veći dio grada.
Kad se Zemlja trese: Zagreb, Petrinja i Jadran
Prvi petrinjski potres bio je neobičan. Zato ga treba nastaviti proučavati
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.