Čak je pet hrvatskih znanstvenika na popisu dobitnika ERC Consolidator Granta, europskih sredstava za financiranje projekata koje je Europsko istraživačko vijeće procijenilo visoko vrijednima. Dapače, ovaj puta je jedan ERC Grant otišao na domaću instituciju i to za društvene znanosti. To su Karin Doolan s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Tomislav Dragičević s Danskog tehničkog sveučilišta DTU u Kopenhagenu, Ivan Dokmanić sa Sveučilišta Basel u Švicarskoj, Borja Martinović sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj te Berislav Buča sa Sveučilišta Paris Saclay u Parizu u Francuskoj. ERC Consolidator Grant dodjeljuje se za vrlo napredne projekte koje vode europski znanstvenici srednje generacije, ovoga puta Europsko istraživačko vijeće odabralo je 349 znanstvenika između 3.121 prijavljenih dodijelivši im ukupno 728 milijuna eura za projekte koje su predložili.
- Vidjeti sve te talente s revolucionarnim idejama, sa sjedištem u Europi, zaista je inspirativno. Ovo smjelo istraživanje moglo bi dovesti do novih industrija, poboljšati živote i ojačati globalni ugled Europe. Ovo je bio jedan od najkonkurentnijih ERC poziva ikad, s rekordnom potražnjom i mnogim izvrsnim projektima koji nisu financirani. To je još jedan podsjetnik koliko je hitan postao poziv za povećanim ulaganjem EU u istraživanja na granicama granica, rekla je Maria Leptin, predsjednica Europskog istraživačkog vijeća, ERC-a, o novom ERC Grantu koji neki vole nazivati i znanstvenim Oscarom. Za ove projekte Vijeće je procijenilo kako bi u dogledno vrijeme rezultati ovih projekata mogli doživjeti i svoju konkretnu društvenu pa i komercijalnu primjenu.
Dr. sc. Karin Doolan dobitnica je financiranja vrijednog 1.977.855 eura za petogodišnji projekt pod naslovom „Rekonceptualizacija škole kroz prizmu katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama“ (RESADL – Reimagining Schools through a Post-Disaster Lens). U ovom projektu istražuje koje su uloge škola uslijed katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama te što objašnjava različitost u radu škola u post-kriznim lokacijama u Europi. Planirano znanstveno istraživanje provodit će se u školama i lokalnim zajednicama šest europskih zemalja koje su u novijoj prošlosti bile pogođene prirodnim nepogodama: Španjolska i Njemačka poplavama 2024., Slovenija i Grčka poplavama 2023. te Turska i Hrvatska potresima 2023. i 2020. - Počašćena sam da je Europsko istraživačko vijeće prepoznalo znanstvenu relevantnost ove teme. Veseli me i što će uspjeh ovog projektnog prijedloga omogućiti zapošljavanje pet mladih znanstvenika koji će imati priliku usavršiti se u ovom području. Projekt će potaknuti mogućnost novih suradnji te unaprijediti javnih politika i praksi usmjerenih na izgradnju otpornijih škola i zajednica. Iznimno mi je drago da će projekt pridonijeti daljnjem jačanju međunarodne vidljivosti Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji se potvrđuje kao mjesto znanstvene kvalitete i inovativnosti u europskim okvirima. Tijekom procesa prijave od iznimne mi je važnosti bila podrška kolega i kolegica s Instituta, izjavila je dr.sc. Karin Doolan. - Velike čestitke kolegici Doolan na iznimnom i u potpunosti zasluženom uspjehu koji je važan za nju osobno i za naš Institut. Ovime se nastavlja niz uspješnih prijava Instituta na nacionalne i međunarodne znanstvene natječaje čemu je pridonio i programski ugovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Smatram da je ovo ujedno dokaz relevantnosti rada znanstvenica i znanstvenika u društvenim znanostima u Hrvatskoj te da projektnim idejama i znanjem možemo konkurirati na svjetskoj razini, rekao je dr.sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Dr. sc,. Tomislav Dragičević sredstva je dobio za projekt ARTEFACT – “ReliAble Online LeaRning in Power ConverTErs to Unlock Flexibility from Motor AppliCaTions”. Riječ je o ERC Consolidator grantu u iznosu od 2 milijuna eura za razdoblje od pet godina. - Projekt se bavi time kako obične električne motore koji pokreću pumpe, ventilatore i kompresore, a troše više od polovice svjetske električne energije, pretvoriti u novi izvor fleksibilnosti za elektroenergetski sustav. Ideja je razviti metode koje će motorima omogućiti da sami “nauče” koliko mogu privremeno povećati ili smanjiti svoju potrošnju, a da pri tome ne naruše svoju osnovnu funkciju, te da tu fleksibilnost sigurno nude operatorima mreže za uravnoteženje vjetra i sunca. U projektu je predviđeno zapošljavanje tri doktoranda i jednog poslijedoktoranda, kao i ključnog suradnika na razini cijelog trajanja projekta, tako da će se u sljedećim godinama proširiti moj istraživački tim na DTU-u na otprilike 15-ak članova, kaže dr. Dragičević. Što se tiče ukupnih sredstava, kroz dosadašnje projekte u kojima je ovaj naš znanstvenik bio glavni istraživač ili su-voditelj (danski i europski projekti, uključujući i ovaj ERC) uspio je sa suradnicima privući više od 20 milijuna eura istraživačkog financiranja. Inače je dr. Dragičević doktorirao na FER-u, postdoktorski staž i docenture odradio na Sveučilištu Aalborg u Danskoj, a trenutno jr redoviti profesor na DTU Wind and Energy Systems također u Danskoj. Bavi se energetskom elektronikom, “pametnim” elektroenergetskim mrežama s visokim udjelom obnovljivih izvora i energetske elektronike, te primjenom umjetne inteligencije u energetici te je prošle godine postao IEEE Fellow na temelju istraživanja u tim područjima. Osim akademskog rada, osnivač je deep-tech poduzeća PHLIT, koje razvija napredna rješenja na granici između energetike, elektronike snage i digitalnih tehnologija.
Prof. Ivan Dokmanić dobio je sredstva za projekt o umjetnoj inteligenciji za znanost koji nosi naziv PHASESHIFT – Phase-Space Foundations for Scientific Machine Learning, a riječ je o istraživanju kojem je cilj doći do toga kako bolje i transparentnije “učiti” i simulirati kompleksne sustave kao što je Zemlja, klima, ili hidrodinamika, ili “imaging”. - Projekt traje pet godina a financiran je s oko dva milijuna eura. Zaposlit će tri doktoranda i dva postdoktoranda, kazao nam je prof. Dokmanić koji je također završio naš Fakultet elektrotehnike i računarstva. U materijalima o objavi stoji kako fizičari i matematičari pokušavaju opisati svijet pomoću jednadžbi kako bi ga bolje razumjeli. Iako su ti matematički modeli već teški za razumijevanje laicima, modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji koji se obučavaju korištenjem ogromnih količina podataka daleko su složeniji i manje transparentni, čak i za stručnjake. Iako ponekad daju dobre rezultate, često je nemoguće razumjeti zašto funkcioniraju i gdje leže njihova ograničenja. Prof. Ivan Dokmanić dobio je sredstva za istraživački projekt iz područja umjetne inteligencije u znanosti pod nazivom PHASESHIFT – Phase-Space Foundations for Scientific Machine Learning. Riječ je o projektu kojem je cilj razviti bolje i transparentnije načine “učenja” i simuliranja složenih sustava, poput Zemlje i klime, hidrodinamike ili naprednih metoda slikovnog prikaza, odnosno imaginga. Projekt će trajati pet godina, a financiran je s oko dva milijuna eura. U sklopu projekta bit će zaposleno troje doktoranda i dvoje poslijedoktoranada, istaknuo nam je prof. Dokmanić, koji je također diplomirao na našem Fakultetu elektrotehnike i računarstva. U pratećim materijalima o projektu ističe se kako fizičari i matematičari nastoje opisati svijet pomoću jednadžbi kako bi ga bolje razumjeli. I dok su takvi matematički modeli već sami po sebi zahtjevni za razumijevanje, modeli temeljeni na umjetnoj inteligenciji, obučeni na golemim količinama podataka, još su složeniji i znatno manje transparentni – čak i stručnjacima. Iako često daju izvrsne rezultate, nerijetko je nemoguće objasniti zašto funkcioniraju i gdje se nalaze njihove granice. Upravo to prof. Ivan Dokmanić želi promijeniti svojim ERC projektom. Njegov će istraživački tim na Odjelu za matematiku i računarstvo razvijati nove “gradivne blokove” umjetne inteligencije kako bi ona u znanosti bila učinkovitija, stabilnija i lakše interpretabilna. Skupina prof. Dokmanića zatim planira primijeniti te nove metode na modeliranje složenih sustava u različitim područjima, primjerice u bioimagingu – kako bi se omogućila vizualizacija stanica gotovo na atomskoj razini – te u znanosti o Zemlji, s ciljem boljeg razumijevanja potresa. Projektom PHASESHIFT ne želi se, dakle, samo unaprijediti metodologija, nego postići i širi utjecaj: doprinos demistifikaciji složenih znanstvenih alata čineći modele transparentnijima i razumljivijima. Istovremeno, projekt se postavlja kao svojevrsni kontrapunkt takozvanoj *bitter lesson* (“gorkoj lekciji”), prema kojoj sirova računalna snaga često nadmašuje promišljeni dizajn algoritama. PHASESHIFT pokazuje da se pažljivo strukturirani modeli mogu osmišljavati tako da istodobno pružaju visoku učinkovitost i dobru interpretabilnost. Očekuje se da bi rezultati projekta mogli potaknuti napredak i u srodnim disciplinama poput kvantne fizike, optimizacije i robotike.
Prof. Borja Martinović počela je s činjenicom kako zemlje zapadne Europe već desetljećima primaju migrante a znanstvenici koji se bave pitanjem društvene kohezije opsežno su istražili međusobne odnose i stavove većinskog stanovništva i manjina imigrantskog podrijetla. - Međutim, kako manjinsko stanovništvo u zapadnoj Europi postaje sve brojnije te raznovrsnije po pitanju etničke pripadnosti, rase, religije, te razloga dolaska, od ključne je važnosti razumjeti njihove stavove i ponašanja jednih prema drugima. No, istraživanja takvih međumanjinskih odnosa iznenađujuće su rijetka. To je zabrinjavajuće s obzirom na netrpeljivosti između nekih manjina u zapadnoj Europi, poput Turaka i Kurda te Indijaca i Pakistanaca. Projekt INTER-MIN će ponuditi prvo sustavno proučavanje međumanjinskih odnosa u zapadnoj Europi. Istraživački pristup je komparativan (pokriva brojne manjine u različitim europskim državama), interdisciplinaran, kombinira teorije iz sociologije i socijalne psihologije, te koristi mješovite, kvantitativne i kvalitativne, metode. Provest će se ankete i eksperimenti među velikim uzorcima manjina u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj, zemljama s raznolikim manjinskim populacijama, te organizirati fokus grupe za detaljniji uvid u odnose među manjinama, kaže ova naša znanstvenica koja već 25 godina živi i radi u Nizozemskoj. Nastavila je kako se ERC Consolidator projekti uglavnom financiraju do iznosa od dva milijuna eura, ali za ovaj projekt je, zbog visokih troškova skupljanja podataka na reprezentativnim uzorcima manjina u tri europske države, osigurano 2.3 milijuna eura. - Projekt će trajati pet godina. Direktan cilj je ponuditi prvi pregled međumanjinskih odnosa u zapadnoj Europi te provesti sustavno istraživanje odrednica navedenih odnosa. Dugoročniji cilj je poboljšanje društvene kohezije u etnički raznolikoj zapadnoj Europi. Na projektu će uz mene raditi jedan postdoktorand i tri doktoranda. U Nizozemskoj doktorski studij traje četiri godine, što znači ukupno 12 godina financiranja doktoranda, te dvije godine financiranja postdoktoranda, rekla nam je prof. Martinović dodajući kako je plan uključiti u uzorak i manjinsko stanovništvo s područja bivše Jugoslavije te istražiti gravitiraju li, primjerice, Hrvati i Srbi u Nizozemskoj i Njemačkoj jedni k drugima ili se konflikt nastavlja i u dijaspori, i što uvjetuje takve reakcije. - Ta tema bi mogla biti zanimljiva i našim znanstvenicima te potaknuti suradnju, kaže ova naša znanstvenica.
Dr. Berislav Buca dobio je ovaj grant za projekt EmPhaSys, odnosno Pojava kvantne informacije kao faze materije u sustavima van ravnoteže. Ovaj naš znanstvenik radi na Sveučilištu Paris-Saclay, odnosno CNRS-u, Centru za znanstvena istraživanja s kojim je sveučilište u partnerstvu. Inače je dr. Buča znanstvenik iznimne karijere na vrhunskim svjetskim znanstvenim institucijama. - Mlađi sam profesor na CNRS-u i radim u Laboratoriju za teorijsku fiziku i statističke modele, LPTMS, na Sveučilištu Paris-Saclay. Prije toga bio sam docent na Niels Bohr institutu Sveučilišta u Kopenhagenu s Villumovom stipendijom za mlade istraživače. Glavni cilj mog rada je teorijsko razumijevanje izvanravnotežnih kvantnih sustava s više tijela, posebno onih koji su potencijalno relevantni za buduće kvantne tehnologije. Trenutno se usredotočujem na razumijevanje pojave dugotrajne nestacionarne dinamike u kvantnim sustavima s više tijela i kako inženjering vanjske disipacije može spriječiti relaksaciju do stacionarnosti, naveo je o sebi dr. Buča.
Otvori KEKS Pay
