„Na nedavnom sastanku predstavnici jedne židovske zajednice u zapadnoj Europi rekli su mi da više javno ne objavljuju lokacije događanja. Roditelji savjetuju djeci da ne nose vidljive židovske simbole. Članovima zajednice preporučuje se da izbjegavaju govoriti hebrejski na javnim mjestima.“ Ovaj bi isječak slobodno mogao datirati na kraj 1930-ih i početak 1940-ih godina. Nije. Dio je svjedočenja koje je danas pred Američkom komisijom za međunarodne vjerske slobode (United States Commission on International Religious Freedom - USCIRF), savjetodavnim tijelom američkog Kongresa, imao Ernest Herzog, izvršni direktor za operacije Svjetskog židovskog kongresa.
Ispričao je i kako mu je jedan od predstavnika židovske zajednice rekao: „Prije sto godina bili smo meta fašista. Danas smo meta samoproglašenih antifašista - i jedni i drugi tvrde da grade bolju Europu.“ O napadima na djecu na sportskim natjecanjima, silovanju židovske tinejdžerice, napadu na 67-godišnjaka jer je nosio kipu, nasrtaju električnim romobilom na ortodoksnu Židovku s trogodišnjim djetetom, masakru za Hanuku na plaži Bondi, pucnjavi u sinagogi u Kanadi, zalijetanju vozilima i napadima noževima na židovske zajednice širom Europe i svijeta svjedočili su predstavnici židovskih zajednica iz Amerike, Australije, Kolumbije, Češke, Francuske i iransko-američke židovske federacije.
Herzog je podsjetio kako se antisemitizam dugo koristio kao oružje ekstremističkih pokreta kako bi razdijelio društva i oslabio demokracije: nacisti su se njime služili kako bi srušili Weimarsku Republiku i zamijenili demokraciju totalitarizmom, Sovjetski Savez je bio taj koji je antisemitizam preoblikovao u „anticionizam“, kako bi Židove dehumanizirao, a danas se istom metodologijom služe sve vrste ekstremista, od islamističkih pokreta i krajnje lijevih ideologa do krajnje desnih etnonacionalista, s istom agendom: da oslabe liberalnu demokraciju.
- Moramo jasno reći: najopasniji pokretač antisemitizma u Europi je islamistički ekstremizam. I moramo ga razlikovati od islama – istaknuo je Herzog te precizirao: Iran financira islamističke posredničke mreže širom Europe, mreže povezane s Hamasom djeluju kroz prikupljanja novca i mobilizaciju, a Katar je financirao infrastrukture koje daju institucionalnu bazu islamističkim pokretima u europskom civilnom društvu. Mreže povezane s Muslimanskim bratstvom i srodnim islamističkim pokretima imaju uporišta u cijeloj zapadnoj Europi kroz nevladine organizacije, vjerske institucije, inicijative za mlade i zagovaračke platforme.
- One pružaju ideološku i financijsku infrastrukturu iza tzv. „crveno-zelene alijanse” - spoja islamističkih pokreta i dijelova radikalne ljevice. Kroz tu alijansu antisemitistički narativi prepakiraju se u jezik ljudskih prava, antirasizma, antikolonijalizma i društvene pravde. To je nastavak sovjetske anticionističke doktrine. Rusija i danas nastavlja pojačavati antisemitska teorije zavjere i iskorištavati društvene napetosti kako bi destabilizirala demokratska društva – pojasnio je visoki predstavnik Svjetskog židovskog kongresa.
Na pitanje Asifa Mahmooda, potpredsjednika USCIRF-a o enormnoj eksploziji antisemitizma na društvenim mrežama, čak i od običnih ljudi koji ne znaju ništa o judaizmu, i o načinima borbe protiv toga, Herzog je odvratio kako se na društvenim mrežama odvija „igra brojeva“ u kojoj, čak i da svih 15-16 milijuna Židova u svijetu istodobno kucka, i dalje su manjina. Mrzitelji Židova i države Izrael u virtualnom su okruženju za to vrijeme pojam cionista etablirali kao uvredljivi eufemizam za Židove, a pojmovi i govor mržnje koji se koriste na ostalim jezicima, osim engleskog, su, kako kaže, potpuni Divlji zapad.
- Ništa se oko toga ne nadzire, jer društvene mreže, nažalost, zarađuju na mržnji. Dokazano je da mrziteljske poruke dobivaju više klikova, dijeljenja i interakcija. Dobivaju više lajkova nego objave tipa 'svi vole sve'. A interakcija je ono što ovim tvrtkama donosi novac, jer je tu marketing – pojašnjava, a na pitanje što se može učiniti, upućuje:
- Da netko otvori bar u kojem se odjednom počnu okupljati neonacisti i govoriti da treba tući crnce, Židove ili ljude druge boje kože, vlasnicima bi vjerojatno pozvali policiju koja bi zatvorila bar ili bi ga sami vlasnici preselili u neki drugi kvart ili poduzeli nešto drugo oko toga. A kad se ista stvar dogodi u virtualnom baru nedostaje nam takav odgovor od vlasnika bara – slikovito je objasnio Herzog, upozorio na potrebu nadzora i sankcioniranja govora mržnje na mrežama te na nasilje, zastrašivanje, normalizaciju i političku legitimaciju neprijateljstva prema Židovima.
Naveo je brojne primjere za to: u Švedskoj su 2024. vlasti otkrile zavjeru povezanu s kriminalnim mrežama podupiranima od Irana, usmjerenu na izraelsko veleposlanstvo u Stockholmu. Služila je ideološkom usmjeravanju islamista u kombinaciji s organiziranim kriminalom kao operativnim posrednikom. U studenom 2024. u Amsterdamu, nakon nogometne utakmice, izraelske su navijače lovile po ulicama koordinirane skupine mobilizirane putem aplikacija. Mladi su Židovi pretučeni, prijetilo im se i bili su prisiljeni skrivati se pod zaštitom policije. Nizozemski dužnosnici tad su upozorili da nasilje podsjeća na povijesne pogrome nad Židovima. Na Jom Kipur 2025. u Manchesteru je terorist vozilom uletio među pješake ispred sinagoge Heaton Park Hebrew Congregation, a zatim nožem napao vjernike. Dvoje Židova je ubijeno, a nekoliko ih je teško ozlijeđeno. Britanske vlasti proglasile su to terorističkim napadom motiviranim antisemitizmom - napadač je prisegnuo vjernost ISIS-u.
Samo prošlog tjedna antisemitski su napadi pogodili židovske institucije diljem Europe u razmaku od nekoliko dana: sinagoga je oštećena eksplozivnom napravom u Liègeu, podmetnut je požar u Rotterdamu, eksplozija u židovskoj školi u Amsterdamu, a incident je zabilježen i u sinagogi u Trondheimu.
- Ovi događaji pokazuju da antisemitsko nasilje u Europi više nije sporadično. Ono se širi. To nije spontani bijes, nego ekosustav – ogorčeno je komentirao Herzog te dodao da porast antisemitizma nije započeo 7. listopada - ta je tragedija samo pojačala već postojeće trendove.
U obraćanju savjetodavnom tijelu Kongresa pozvao je Sjedinjene Američke Države na konkretne akcije:
- Prvo, mogu podići pitanje antisemitizma u Europi na razinu ključnog transatlantskog strateškog prioriteta - ne kao usko manjinsko pitanje, nego kao test otpornosti demokracije. Drugo, mogu povećati nadzor nad stranim financiranjem koje održava ekstremističke mreže, uključujući iranske posredničke strukture. Treće, mogu proširiti suradnju s europskim partnerima kako bi se identificirale i razbile islamističke ekstremističke mreže koje djeluju pod krinkom civilnog društva, uključujući organizacije povezane s Muslimanskim bratstvom i aktivnosti povezane s Hamasom – pobrojao je prioritete.
Ističe da nije u pitanju samo budućnost Židova u Europi: ako se antisemitizam normalizira pod zastavom pravde, ako dehumanizacija postane politički prihvatljiva i ako ekstremističke mreže slobodno djeluju pod krinkom civilnog društva, u pitanju je i budućnost same Europe kao slobodne i demokratske civilizacije. Židovske zajednice su sustav ranog upozorenja.
- Kada se Židove progoni na europskim ulicama, kada se napadaju sinagoge na Jom Kipur, kada se djeci govori da skrivaju svoj identitet, to nije samo židovski problem. To je izvanredno stanje za demokraciju. Zaštita židovskog života u Europi nije milosrđe. To je obrana civilizacije – zaključio je Herzog obraćanje USCIRF-u.
Mohamed Elsanousi, izvršni direktor Mreže za vjerske i tradicionalne mirotvorce u USCIRF-u, a prethodno direktor za međuvjerske i vladine odnose u Islamskom društvu Sjeverne Amerike (ISNA), istaknuo je kako se slaže s općim stavom sudionika da antisemitizam nije samo židovsko pitanje nego problem koji se tiče svih.
- Mnogi od vas su jako kritizirali uspon antisemitizma u Europi. Što se poduzima u borbi? Prije smo imali i inicijative koje su povezivale židovsku i muslimansku djecu (Abrahamova djeca) i inicijative za vjersku slobodu…- zanimalo je Elsanousija.
Herzog mu je odgovorio kako je najbolji način borbe protiv antisemitizma kad to rade muslimani i kršćani, a najbolji način borbe protiv islamofobije kad to rade Židovi i kršćani.
- Žrtve se ne smiju boriti same protiv nikakve mržnje – poručio je Herzog.
Zanimljivo je bilo i svjedočenje Elliota Benjamina ispred Iransko-američke Židovske federacije u Los Angelesu, osnovane nakon revolucije 1979. s misijom očuvanja sigurnosti iranskih Židova, osobito onih koji su ostali u Iranu.
- Židovi žive u Iranu više od 2700 godina i ustav Irana priznaje ih kao vjersku manjinu, no formalno priznanje prikriva sustavnu represiju koja se posljednjih godina pojačala. Židovi mogu prakticirati svoju vjeru, ali ostaju građani druge klase. Suočeni s diskriminacijom, proizvoljnim pritvorom, strahom od progona, isključenjem iz visokih funkcija i pod stalnim nadzorom. Kada je došla na vlast, jedan od prvih postupaka Islamske Republike bilo je pogubljenje Habiba al-Ghanayana, istaknutog židovskog vođe, nakon 20-minutnog suđenja bez pravnog zastupnika. Optužen je za prijateljstvo s neprijateljima Boga. Njegovo je ubojstvo ubrzalo židovsko iseljenje: od više od 100.000 Židova prije revolucije danas su pali na približno deset do 15.000 – svjedočio je Benjamin.
Kaže kako je nakon 12-dnevnog rata s Izraelom prošle godine najmanje 35 Židova, uključujući jednog državljanina SAD-a, uhićeno zbog navodnih kontakata s Izraelom, uključujući aktivnost na društvenim mrežama. Mlada studentica Emma Günsberger, potpredsjednica Federacije židovskih zajednica u Češkoj, dolazi iz obitelji desetkovane Holokaustom:
- Ja sam prva osoba rođena u demokraciju i slobodi u cijeloj svojoj obitelji. Nadam se da neću biti i zadnja. Moji roditelji i djedovi i bake odrasli su pod komunizmom i njihova iskustva me podsjećaju da se sloboda ne može uzimati zdravo za gotovo. Iako Češka Republika nikada nije bila službeno dio Sovjetskog Saveza, Čehoslovačka je živjela pod sovjetskom dominacijom kao satelitska država od 1948. do 1989. Tijekom tog razdoblja antisemitizam nije nestao. Komunistički režim nije govorio o Židovima, nego o cionistima, imperijalistima i kozmopolitima. Ipak, meta je bila ista. Antisemitizam je dugotrajna europska patologija koja se iznova prilagođava političkom jeziku trenutka – istaknula je, opisujući nedavne napade na židovska groblja i sinagogu te uznemiravanje studenata po kampusima.
- Mogu svjedočiti i sama kao studentica. Mladi Židovi u mojoj zajednici sada pitaju trebaju li skrivati svoje židovske simbole u javnosti. Roditelji prvo procijene sigurnosne rizike prije odlaska u sinagogu ili na židovske događaje. Trajna policijska zaštita oko židovskih ustanova postala je nova rutina. Antisemitizam rijetko počinje nasiljem. Počinje govorom, relativizacijom, dvostrukim standardima i konstatacijom da su židovske brige pretjerane. Povijest u našoj regiji uči nas da kada društva ne odgovore na vrijeme, posljedice mogu biti razorne. Antisemitizam nije samo židovski problem. Odražava dublje pukotine unutar društva. Židovi su često kanarinci u rudniku ugljena, prvi signal da nešto ne ide kako treba. Kad antisemitizam naraste, rijetko prestaje kod Židova – zaključila je najmlađa sudionica, netom prije unisonog zaključka kako je neprihvatljivo da biti Židov u javnosti predstavlja rizik.
Nošenje Davidove zvijezde u javnosti ne bi smjelo biti čin hrabrosti. Isto je i s križem i hidžabom, složili su se sudionici.
Otvori KEKS Pay
I sve to vidimo i u Hrvatskoj. Zanimljivo, ne od naroda, ne preko Hrvata, nego u crveno zelenoj lubenici s crnim islamskim košticama, čija lova kroz udruge, ulazi u džepove ljevičara. Nažalost, jedan od ruskih slugu u vrhu vlasti, ima upravo tu Putinovu retoriku o cionistima, bogatašima, lobistima, bankarima, pokvarenjacima koji naoružavaju naše neprijatelje i posebno ono nadmeno "anti" fašističko - "nije ti ovo Tel Aviv, braco". ....tko ne vidi, slijep je kraj zdravih očiju ili su mu oči pune mržnje.