Unatoč postojanju alternativnih zajednica u suvremenom društvu klasičan brak je i dalje dominatan i kod nas i na Zapadu. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) lani je sklopljeno 19.467 brakova u Hrvatskoj, dok je razvedeno svega 4001 brakova, što je najmanji broj zabilježenih razvoda u posljednjih 20-tak godina.
Zadnjih godina odnosno nakon 2019. imali smo pad broja razvoda ispod uobičajenih oko 6000 na godišnjoj razini. Još nema istraživanja koliko je na smanjenje broja razvoda utjecalo to što se mnogi mladi iseljeni hrvatski državljani vjenčaju u svojoj domovini, a poslije se statistički ne prati ostaju li u braku ili se razvode u inozemstvu. Primjerice, u 2022. na 1000 sklopljenih brakova zabilježeno je 266 razvoda, dok je 2016., kada smo imali rekordnih više od 7000 razvoda, na 1000 sklopljenih brakova bilo 344 razvoda.
U posljednjem desetljeću broj skolopljenih brakova kretao se oko 19, 20 tisuća godišnje s iznimkom pandemijskog razdoblja. Sklapanju braka u Hrvatskoj najviše su skloni građani slavonskih županija, a brak najmanje preferiraju stanovnici Istarske županije. Kad je riječ o razvodima posljednji podaci za 2022. pokazuju da su se najmanje razvodili Dalmatinci odnosno stanovnici Šibensko-kninske županije, a najviše građani Karlovačke županije. Također, u 2022. je sklopljeno 50,6 % vjerskih brakova, te 49,4 % građanskih.
Najveći udio vjerskih brakova bio je u Ličko-senjskoj županiji (63%), a najmanji u Istarskoj županiji (38,1%). I muškarci i žene sve kasnije ulaze u brak jer dok je davne 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila je 29,3 godina, a ženika 31,7 godina. Istina, parovi se sve kasnije odlučuju na brak i zbog promjene načina života i zbog neriješenog stambenog pitanja, a posljedice sada rekordnih cijena nekretnina na sklapanje brakova tek ćemo vidjeti narednih godina.
>> Tko ima najnižu, a tko najvišu plaću u Hrvatskoj: Za ovo zanimanje plaća je čak 3120 eura
Nije se samo s vremenom mijenjala prosječna dob muškaraca i žena pri sklapanju prvog braka nego su sve češća vjenčanja petkom umjesto uobičajne subote. Iako se i dalje najveći broj brakova sklapa subotom, iz DZS-a su nam odgovorili da se nakon subote najveći broj brakova posljednjih godina sklapa petkom, te četvrtkom koji zauzima treće mjesto po odabiru parova za dan vjenčanja. Kad je riječ o omiljenim mjesecima za vjenčanja najveći broj brakova sklapa se od svibnja do listopada, s tim da parovi sudeći po podacima DZS-a za izricanje sudbonosnog "Da" najviše biraju rujan, te lipanj i kolovoz. Primjerice, u 2022. od ukupno sklopljenih 18.074 brakova, najviše ih je sklopljeno u rujnu, njih 2537, zatim u lipnju 2337, te u kolovozu 2128 brakova.
Inače, Hrvatska je negdje u sredini ljestvice EU po stopi sklopljenih brakova, a po stopi razvoda je ispod prosjeka EU. U EU su prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata države s najvećom stopom brakova na tisuću stanovnika Cipar, Litva, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Danska i Malta. Nasuprot njima su bile države s najnižom stopom brakova, a to su Italija, Portugal, Slovenija, Francuska, Španjolska i Luksemburg.
POVEZANI ČLANCI:
Koliko ima muških i žena koji nikada nisu bili u braku? Da vam bude lakše recite mi koliko je neoženjenih muškaraca u svojim tridesetima ?