Apsolvent jednog zagrebačkog stručnog studija informatičkog smjera već dvije godine odgađa obranu diplome jer je uvjeren da kao student može zaraditi više nego kao mladi inženjer. Taj paradoks sve je češći među mladima iz STEM-a i dobro ilustrira nelogičnosti hrvatskog tržišta rada. Slično iskustvo ima i Marko, inženjer elektrotehnike, koji je kao prvostupnik, radeći putem studentskog servisa inženjerske poslove, bio bolje plaćen nego danas kao magistar.
Ako se gleda potražnja, tržište rada za mlade koji su završili neki od fakulteta iz STEM područja uglavnom je povoljno, osobito za inženjere građevine, strojarstva i elektrotehnike. Krajem prosinca Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentirao je 1449 nezaposlenih inženjera, dok se istodobno tijekom prošle godine nudilo nešto više od četiri tisuće radnih mjesta. U prosjeku su, dakle, na jednog nezaposlenog inženjera dolazila gotovo tri ponuđena radna mjesta.
Plaća kao u skladištu i trgovini
Trenutačno je, primjerice, bez posla 130 inženjera strojarstva, dok ih se tražilo 583. Nezaposleno je i 117 inženjera elektrotehnike, a potražnja je iznosila 479 radnih mjesta. U evidenciji zavoda nalazi se i 84 inženjera građevine, dok je broj oglašenih radnih mjesta premašio tisuću. No nisu svi inženjeri te sreće kao taj "veliki trojac". Za 71 nezaposlenog inženjera računalnih aplikacija tijekom cijele godine bila je oglašena tek 21 ponuda za posao. Na burzi je trenutačno 118 inženjera prehrambene biotehnologije, dok je slobodnih radnih mjesta tijekom godine bilo 97. Na 62 nezaposlena inženjera kemije dolazilo je 57 traženih radnika. Kao svojevrsni kuriozitet, bez posla je samo jedan farmakolog, dok bi, da mogu, tvrtke odmah zaposlile njih čak 80.
Dobna struktura također otkriva razlike među sektorima. Većina nezaposlenih u računarstvu su mladi u dobi od 20 do 39 godina, dok u strojarstvu i elektrotehnici značajan udio nezaposlenih čine osobe starije od 50 godina. – Ogromna potražnja u građevini, uz relativno mali broj nezaposlenih, očita je posljedica investicijskog zamaha i obnove koju pogone europski fondovi. Nalazimo se u fazi intenzivne gradnje i "betonizacije" pa ne čudi da se inženjeri traže na svakom koraku. S druge strane, kod IT-ja i elektronike vidi se oprez koji diktiraju globalni trendovi, zbog čega potražnja nije tako agresivna – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Marina Tkalec.
– Još je zanimljiviji jaz između "puno oglasa" i "nema posla". Problem često nije u tome što posla fizički nema, nego u ponuđenim uvjetima. Ako se mladom inženjeru nakon pet godina studija nudi plaća koja je tek nešto viša od one u skladištu ili trgovini, on taj oglas uopće ne doživljava kao realnu opciju. Frustracija je opravdana: kao društvo podigli smo cijene usluga i bazičnog rada, ali industrija očito još ne stvara dovoljno visoku dodanu vrijednost da bi početne inženjerske plaće bile osjetno veće – dodaje Tkalec.
Ekonomski je, ističe, sasvim racionalno da studenti odgađaju diplomiranje ako zbog poreznih olakšica kao studenti kući donesu više novca nego što bi kao pripravnici. – Riječ je o svojevrsnom sistemskom apsurdu koji mlade ljude na samom početku karijere destimulira za ulazak u svijet rada. Ovi podaci sugeriraju da naša ekonomija, iako raste, još uvijek pati od niske produktivnosti u stručnim zanimanjima. Dok god se inženjerski rad vrednuje niskim maržama, imat ćemo oglase na koje se nitko ne želi javiti – kaže Tkalec.
Društvene mreže prepune su pritužbi mladih diplomanata da im se nudi premala plaća, često tek oko minimalne. Dvadesetsedmogodišnji inženjer strojarstva Bruno Pantelić kaže da je većina inženjera iz njegove okoline – kolega i prijatelja koji su ostali u Hrvatskoj – dio nekog startupa ili tima koji ima vlastitu tvrtku ili obrt. Naravno, ima i onih koji odlaze u inozemstvo, a neki se već i vraćaju, no Pantelić svjedoči još jednom trendu: mladi inženjeri sve češće pokreću vlastite tvrtke jer posao iz inozemstva dolazi k nama.
– Kad se sastanemo, zarada nam rijetko bude u fokusu. Više razgovaramo o novim projektima, idejama i iskustvima – kaže Pantelić, vlasnik tvrtke Results Maker, koja nakon manje od godine dana poslovanja ima klijente poput CAT-a, Hyundaija i Jyska, a trenutačno gradi partnersku mrežu na europskom tržištu. Okupio je peteročlani tim mladih inženjera, stručnjaka i perspektivnih studenata koji su razvili inovativan digitalni alat za dovođenje klijenata i kupaca.
Govoreći o plaćama, Pantelić navodi primjer kolege s fakulteta zaposlenog u jednom od još rijetkih industrijskih giganata, kojemu se zbog bonusa čini kao da u godini dana "odradi" tridesetak mjeseci. – U nekoliko godina rada dobio je i kredit te se sada useljava u vlastiti stan s djevojkom s kojom je još od studentskih dana. Riječ je o vršnjaku koji je samostalno riješio stambeno pitanje, brzo napredovao i izgradio karijeru, a pritom zadržao vrijeme za privatni život i hobije – kaže Pantelić.
Pokreću vlastite projekte
Drugi sugovornik, bivši student FER-a, kaže da mu je početnička plaća u proizvodnji prije tri godine iznosila 900 eura, nakon čega se prebacio u IT sektor, u kojem danas zarađuje oko 1800 eura uz tri dana rada od kuće. Sociolog Teo Matković autor je istraživanja o zapošljivosti studenata nakon diplomiranja koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Posljednje javno objavljeno istraživanje odnosi se na zarade u 2023. godini. Listu najbolje plaćenih pripravnika predvodili su liječnici i inženjeri računarstva, s neto plaćama iznad 1800 eura u godini kada je prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila oko 1150 eura. Inženjeri strojarstva zarađivali su oko 1300 eura neto. Od tada su prosječne plaće porasle za oko trećinu.
Novo istraživanje, s podacima za 2025., pokazat će jesu li taj rast osjetili i pripravnici – mladi diplomanti – ili će se jaz između velike potražnje i skromnih početnih uvjeta nastaviti produbljivati. U 2023. godini deset posto najslabije plaćenih pripravnika zarađivalo je do 700 eura, a četvrtina najslabije plaćenih do 820 eura. Medijalna pripravnička plaća iznosila je oko tisuću eura. Najslabije su zarađivali diplomanti humanističkih, biotehničkih i društvenih znanosti. Inače, godišnje u Hrvatskoj diplomira oko 32 tisuće studenata.
Iskustvo pokazuje i nešto drugo: unatoč niskim početnim plaćama mladi inženjeri pronalaze načine da ostanu, pokreću vlastite projekte i stvaraju poslove. Pitanje je samo hoće li ih domaće tržište rada u tome znati zadržati.
Otvori KEKS Pay
Nije svatko inženjer tko ima diplomu!