Prema podacima Euroazijske razvojne banke (EDB), gospodarstvo Središnje Azije u 2025. raslo je oko 6,6%, a očekuje se da će u 2026. stopa rasta iznositi približno 6,1%. Obuhvaćeni su podaci iz Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana, dok su brojke za Turkmenistan izostavljene zbog ograničenih podataka.
Ove brojke znatno su optimističnije od prognoza za vodeća razvijena gospodarstva. Banka predviđa rast američkog gospodarstva od oko 1,6%, dok bi europska zona trebala rasti oko 1,1%, a kinesko gospodarstvo približno 4,6%.
Unatoč snažnim općim pokazateljima, mnoga kućanstva u Središnjoj Aziji suočavaju se s rastom cijena, visokim troškovima zaduživanja i neujednačenim prihodima. Ekonomisti napominju da inflacija i monetarna restrikcija često svakodnevno oblikuju ekonomski život ljudi više nego optimistične nacionalne brojke o rastu.
Gospodarski rast unutar regije ubrzava se, ali neujednačeno. Kirgistan je postao najbrže rastuće gospodarstvo, s procijenjenim rastom od 10,3% u 2025. i prognozom od 9,3% za 2026. Uzbekistan slijedi s 7,4% u 2025. i očekivanim rastom od 6,8% u 2026. Kazahstansko gospodarstvo trebalo bi porasti za oko 5,9% u 2025. i 5,5% u 2026. Ove brojke označile bi najsnažniji rast u regiji u više od desetljeća.
Kubat Rakhimov, kirgistanski stručnjak za infrastrukturni razvoj u Središnjoj Euraziji, ističe da rast od oko 6% za gospodarstva s manjim ulaganjima često odražava fazu nadoknade zaostatka, dok se u razvijenim gospodarstvima rast od 1,5–2% već smatra snažnim. Dodaje da bruto domaći proizvod nije potpuni pokazatelj dobrobiti te da su realni raspoloživi dohodak i produktivnost rada bolji indikatori stvarnog životnog standarda.
Ekonomisti upozoravaju da se stope rasta ne smiju uspoređivati bez obzira na veličinu gospodarstva. Ukupno stanovništvo Središnje Azije iznosi oko 80 milijuna, znatno manje od velikih svjetskih regija. Prema najnovijim podacima Svjetske banke, BDP po stanovniku u Kazahstanu iznosio je oko 14.154 USD (€12.107), u Uzbekistanu približno 3.162 USD (€2.704), a u Kirgistanu oko 2.420 USD (€2.070). Za usporedbu, u SAD-u je BDP po stanovniku iznosio oko 84.534 USD (€72.313), a u Kini približno 13.303 USD (€11.379).
Ove razlike objašnjavaju zašto brz rast u Središnjoj Aziji ne znači automatski životni standard usporediv s razvijenijim gospodarstvima, iako prihodi u regiji nastavljaju rasti. Za mnoga kućanstva dobit od ubrzanog rasta poništava inflacija. Prošle godine rast cijena nadmašio je BDP u Kazahstanu, gdje je inflacija iznosila oko 12,3%, dok je u Kirgistanu bila oko 9,1%, a u Uzbekistanu približno 7,5%. „Niža inflacija stvorit će uvjete za smanjenje kamatnih stopa. Očekujemo i da će većina nacionalnih valuta u regiji pokazivati relativno stabilnu dinamiku”, rekao je Evgeny Vinokurov, glavni ekonomist EDB-a.
Do tada inflacijski pritisci drže kamatne stope visoke: ključna kamatna stopa u Kazahstanu iznosi oko 18%, u Uzbekistanu oko 14%, a u Kirgistanu 11%. Analitičari napominju da je dio rasta BDP-a Središnje Azije posljedica preusmjeravanja trgovinskih i logističkih tokova, osobito u manjim gospodarstvima. Snažne brojke Kirgistana, tvrde, odražavaju promjene u opskrbnim lancima izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Rakhimov povezuje izuzetno brz rast Kirgistana s tim strukturnim promjenama, naglašavajući da se zemlja „gotovo savršeno uklopila” u gospodarski sukob između Rusije i Zapada. „Tradicionalno smo preprodavali kinesku robu na ruskom tržištu, što je bio snažan poslovni niša. Kad su trgovinski tokovi morali biti preusmjereni, nije bilo potrebe za novim sustavima, logistički i financijski kanali već su postojali.”
Preusmjeravanje trgovine, zajedno s nacionalizacijom zlatnog rudnika Kumtor, koji sada zadržava veći dio prihoda unutar zemlje, ojačalo je javne financije i omogućilo veća ulaganja u infrastrukturu, stvarajući kratkoročne multiplikacijske efekte u građevinarstvu i transportu. Rakhimov, međutim, upozorava da su ovi pokretači ciklički: rast temeljen na geopolitičkoj napetosti ostaje ranjiv na vanjske promjene. Podaci EDB-a pokazuju da je širenje gospodarstva uvelike vođeno domaćim čimbenicima, osobito potrošnjom i investicijama. Snažna unutarnja potražnja, brz rast kredita i veliki infrastrukturni projekti odigrali su ključnu ulogu.
U većim gospodarstvima regije rast potiče industrijska ulaganja. Kazahstan bilježi rast u proizvodnji, osobito u sektoru strojarstva i energetike, što je dodatno ubrzala ranije nego očekivano proširenje kapaciteta na naftnom polju Tengiz, zbog čega je prognoza ove godine podignuta. „To je uglavnom posljedica jačeg nego očekivanog utjecaja otključavanja investicijskog potencijala”, kaže Aigul Berdigulova, starija analitičarka EDB-a. „Osim toga, industrijska proizvodnja brzo raste, djelomice zahvaljujući vladinim mjerama za diverzifikaciju gospodarstva.”
Rast Uzbekistana čini se šire temeljenim. Investicije u osnovni kapital porasle su 15,2% u prvih devet mjeseci 2025., dok su za izvoz vrijednosno skočile za 33,3%. Visoke cijene zlata značajno su utjecale na prihode od izvoza tog plemenitog metala, koji su porasli 70,5%. Unatoč optimizmu, ekonomisti upozoravaju na moguće prepreke. Svjetska banka predviđa oštrije usporavanje od EDB-a, s procijenjenim rastom regije od 5% u 2026. i 4,6% u 2027. Kao rizike navode sporiji rast među trgovinskim partnerima te stalnu nesigurnost i poremećaje u globalnoj trgovini, piše Euronews.
Analitičari upozoravaju da trenutni gospodarski bum može splasnuti u nekoliko scenarija, uključujući globalnu ekonomsku krizu, završetak aktivnih sukoba između Rusije i Ukrajine ili promjenu globalne potražnje za ugljikovodicima i metalima. U takvim slučajevima „geopolitička renta” koju trenutno uživa Središnja Azija mogla bi nestati. Izazov, zaključuje Rakhimov, jest pretvoriti privremeni zamah u trajnu snagu: „Umjesto traženja vanjskog dijaloga kroz formate poput ‘C5+’, potrebno je započeti unutarnji dijalog.”
Otvori KEKS Pay
