Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 120
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Spajanje godišnjeg

S godišnjim odmorom i 14 dana praznika i blagdana do najmanje 30 slobodnih dana

Split: Zahvaljujući lijepom vremenu još uvijek dolazi veliki broj turista
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
1/3
28.12.2021.
u 18:36

Nitko u Hrvatskoj ne može imati manje od četiri tjedna godišnjeg, uz 14 praznika ove se godine postiže najmanje 30 slobodnih dana

Zaposleni u Hrvatskoj ne bi smjeli imati manje od 20 dana, odnosno četiri tjedna godišnjeg odmora, no uz 14 dana državnih praznika i blagdana, od kojih četiri sljedeće godine padaju u dane vikenda – slobodni se dani u najnepovoljnijoj varijanti mogu protegnuti na najmanje 30 dana. Dakako, to se odnosi na ljude koji su slobodni vikendom ili ne rade u smjenama jer smjenski radnici često rade kad se svi drugi odmaraju.

Glavnina godišnjeg odmora uobičajeno se kod nas koristi ljeti, te prvo značajnije razdoblje odmora počinje već u lipnju, koji je zbog Tijelova i Dana antifašističke borbe, i ove godine idealan za uhodavanje za godišnji. Uz pet dana godišnjeg u lipnju se broj slobodnih dana može protegnuti na jedanaest, što je sasvim dobra priprema za pravi godišnji u srpnju ili kolovozu, tko volji ljetnu vrevu i gužvu.

Kraća je mogućnost da se između dvaju lipanjskih praznika razdoblje odmora s tri dana godišnjeg protegne na sedam dana.

S jednim danom godišnjeg mogu se i na početku siječnja dobiti četiri slobodna dana za odmor od stare i skupljanje snage za novu godinu, i to bi bilo manje-više sve što se tiče ozbiljnijeg spajanja u 2022. godini.

Mnoge hrvatske tvrtke uvode i kolektivne godišnje odmore tijekom ljeta ili božićnih blagdana jer im je tako jednostavnije organizirati radni proces. Prema kolektivnim ugovorima i internim aktima poduzeća, godišnjih odmora kod nas ima i duljih od 30 radnih dana, s tim što se vrlo često subote i nedjelje ne uračunavaju u godišnje odmore. Hrvatska ima nešto više državnih blagdana i praznika od europskog prosjeka.

Prema istraživanju Eurofounda, fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, zaposleni u EU imaju 25 dana plaćenog godišnjeg odmora i 11 praznika. Najdulji su plaćeni godišnji odmori u Danskoj i Njemačkoj – 30 dana, a najmanje se odmaraju Slovaci, Rumunji, Estonci i Ciprani – od 20 do 22 dana.

Godišnji se odmori moraju platiti i radnici se tog ustavnog prava ne mogu odreći. Sprečavanje radnika da koristi odmor ili sklapanje sporazuma o odricanju od prava uz isplatu naknade najteži je prekršaj poslodavca koji se kažnjava od 31 do 60 tisuća kuna, a odgovornu osobu četiri do šest tisuća kuna.

Koliko se kazni naplati, drugo je pitanje. Hrvatska radna regulativa u skladu je s radnim i socijalnim standardima EU direktiva, no kao i u mnogim drugim stvarima pitanje je kako se zakoni provode, koliko se kontrolira i sankcionira njihova primjena.

>> VIDEO Superbaka (100) na sobnom biciklu odvozit će cijelu dužinu Velike Britanije: Penjala se i po stepenicama devet katova dnevno godinu dana, što je više od Mount Everesta

Ključne riječi

Komentara 2

5S
505.scrtom
19:19 28.12.2021.

je, samo da još nagovorite ljude da ne idu na bolovanje i dobit ćete nobelovu

HO
homophob
16:14 29.12.2021.

Drugarice Gataric! Molim vas, skolovanu osobu, da sluzite zajadnici kroz ljude koji citaju vase clanke unapredujuci jezik nacije. Iz vase biografije se vidi da zivite u Zagrebu vec dovoljno dugo da ste trebali nauciti hrvatski jezik. Mnogi gradani nisu imali prilike ili nisu postigli dovoljno u skolama pa je zadaca novinara utjecati na nacionalnu pismenost a to izmedu ostalog trazi koristenje povratnih glagola! Odmarati SE; setati SE itd! Jos jednom apeliram da budete sto vam je gradanska duznost novinara ne samo prenositelj vjesti nego i PROSVJETITELJ! Svako vam dobro zelim u Novoj godini!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije