Naslovnica Vijesti Hrvatska

Rotkvice i luk iz Italije, janjetina iz Bugarske, jaja iz Poljske...

Većina povrća, ali i sirovina za šunke za Uskrs stiže iz uvoza. Domaći poljoprivrednici ne mogu proizvesti, ubrati i oprati velike količine u kratkom roku
20. travnja 2019. u 12:17 26 komentara 1697 prikaza
23.03.2016. Slavonski Brod - Na gradskoj trznici bogata je ponuda kojom ce Brodjani uljepsati blagdanski stol. Najtrazenija su jaja, mladi luk, rotkvice, hren i slavonski suhomesnati proizvodi sunka, slanina, kulen i kobasice. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Trgovci kao da se natječu tko će uoči uskrsnih blagdana ponuditi najviše robe iz uvoza, a tko misli da će barem na tržnicama naći više domaće robe – prevario bi se. Desetak jaja domaćih peradara u nekim se trgovačkim lancima ovih dana prodaju u bescjenje, za samo 8,99 kuna, a na tržnicama se nađu i poljska za bezobraznih 14 kuna.

HGK Izvoz jaja rastao za 
133 posto

Puterica neisplativa?

Kad je u pitanju zelenjava bez koje ne može nijedan uskrsni stol, i s deklaracijama na kašetama u prodavaonicama teško je povjerovati vlastitim očima. Mladi luk koji se prodaje po akcijskoj cijeni od 2,99 kuna za vezicu je iz Italije, isto tako i rotkvice, koje se, ovisno o trgovačkom lancu, prodaju za 2,49 do 2,99 kuna za vezicu, a iako mnogi računaju kako će, primjerice, na tržnicama naći domaće, makar i skuplje, s fiskalnim kasama koje su nestale sa štandova, nestale su i ploče većine OPG-ova i obrtnika, pa se i tu na dijelu štandova kriju talijanske, ali po cijeni od 5 kuna kao i domaće.

Kraljica salate – puterica, u trgovačkim je lancima u pravilu porijeklom iz Italije, jednako kao i radič, dok je hrskavi iceberg uvezen iz Španjolske. Svima je cijena oko 9 kuna po komadu, dok domaću proizvodnju opravdava samo najjeftinija kristalka po cijeni od 4,99 kuna za komad. Hren i celer nalazimo i nizozemski, mrkvu uglavnom srpsku, korabu talijansku – pa konačno i korijen domaćeg peršina po cijeni od 40-ak kuna za kilogram.

Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, kaže kako te porazne činjenice o uskrsnoj košarici u kojoj dominiraju uvozni proizvodi ne trebaju čuditi i događat će nam se dokle god Hrvatska ne bude imala jasnu dugoročnu strategiju poljoprivredne proizvodnje.

sirevi Porazne brojke Najviše jedemo jeftinu gaudu iz Njemačke

– Uskrs je blagdan kada se u nas troše ogromne količine poljoprivredne robe, rotkvica, mladog luka..., ali ih naši proizvođači nisu u stanju proizvesti u kratkom roku. Zapravo, možda bi ih i mogli proizvesti, ali ne bi stigli ubrati i oprati velike količine, s obzirom na to da nemaju ni mehaniziranu berbu ni pranje kako bi ta roba zadovoljila minimalne higijenske kriterije trgovaca – kaže Gregurić, objašnjavajući kako je problem i u malim kapacitetima plastenika i nedostatku radne snage koja je u proizvodnji rotkvica prilično skupa. Jedna osoba u prosjeku dnevno može ubrati 500-600 vezica rotkvica, što znači da ih za 5000 komada treba najmanje 10, a ako bi bili spremni i platiti toliko radnika – opet je problem neugovoreni, a time i nesiguran, otkup trgovaca, koji bi povrćare otjerao u propast.

– Ja sam 6-7 godina surađivao s jednim trgovačkim centrom i za njega proizvodio rotkvice, a onda sam jedne godine dočekao i Veliki četvrtak pa i Veliki petak bez narudžbe. Otišao sam u prvu njihovu prodavaonicu provjeriti što se događa – i našao talijansku rotkvicu. U nabavi su mi objasnili da sam im ja pričuva u slučaju da Talijani zakažu – objašnjava Gregurić. Domaće je robe tako, rotkvica, mladog luka i slično, prije 10-ak dana bilo dovoljno i bit će i desetak dana nakon Uskrsa, kad će potražnja pasti barem pet-šest puta, dodaje on. No s velikim količinama samo u jednom tjednu poljoprivrednici ne žele riskirati. Što se tiče salate, s obzirom na idealne vremenske uvjete, na OPG-u Gregurić prvu su putericu s otvorenog ubrali jučer, dva tjedna ranije nego što je uobičajeno. No puterice se troši pet puta manje od kristalke – pa pri sadnji vrijedi zakon ponude i potražnje.

Porsche Izazovi za HR gospodarstvo Ekonomije Njemačke i Italije se oporavljaju i to je dobra vijest za Hrvatsku

Uskrsni stol ne može se zamisliti ni bez šunke, plećke, lopatice, rolane, dimljene, s kožom ili bez nje, u mrežici... No s manjkavom proizvodnjom svinjetine i nedostatkom određenih kategorija za preradu – većini uskrsnih šunkica, iako nose pečat hrvatskih proizvođača, porijeklo je uvozna sirovina.

Neznatno skuplje nego lani

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da su im ove godine neznatno više cijene nego lani, s obzirom na to da su proizvođači ranije nabavili sirovinu, koja je u proteklih pet tjedana na tržištu EU poskupjela 20 do 40 posto, najviše carsko meso. Za uskrsnih blagdana hrvatski građani pojedu između 1700 i 1800 tona šunki, plećki i slično. Janjetine se uoči Uskrsa uveze tri puta više u odnosu na ostale mjesece, žive janjadi četiri puta, najviše iz Bugarske, Rumunjske..., a iako se u ovim proljetnim mjesecima zakolje i oko 450.000 komada domaće (5500-6000 t), većina na crno, teško je izračunati stvarnu potrošnju. Računa se pak da ćemo pojesti oko 550 t teletine i oko 600 t junetine, i to uglavnom manje vrijednih prednjih četvrti, od kojih nam glavnina stiže iz Nizozemske, nešto peradi poput pataka iz Mađarske... – sveukupno više od 3000 tona mesa.

Posadili 13 milijuna trsova Proizvođači očajni: Domaće grožđe propada, a uvozno premazuju voskom da dulje traje

Samo Konzum plus, kažu u tom trgovačkom lancu, u uskrsnom tjednu proda oko 600.000 kilograma raznih šunki, isključivo hrvatskih proizvođača, oko 15.000 kg domaćeg svježeg hrena te 80.000 kg mrkve, 150.000 kg mladog krumpira i 100.000 komada limuna. Računaju da će, slično kao i lani, i ovih dana prodati više od 9,3 milijuna jaja, 23.000 kg francuske salate, a kad je u pitanju slatko, pripremili su i više od 50.000 komada orehnjače i 150.000 komada pinca.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunali su da ćemo od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka na skromniju potrošačku košaricu potrošiti 703 kune, 36 kn više nego lani, srednju 1225 kuna (1 kn više), a na bogatu 1824 kune, 109 kn više.

VIDEO Mladi u Hrvatskoj

Uskrsna košarica

U trgovačkim je lancima kristalka (5 kn/kom) uglavnom domaća, sve druge salate, puterica, iceberg, radič..., iz Italije su ili Španjolske

Rotkvica - Vezica košta oko 3 kn, a iako ih u ostalim dijelovima godine proizvodimo dovoljno, uoči Uskrsa uvozimo ih iz Italije

Mladi luk - Za vezicu treba izdvojiti oko 3 kune, a kao i rotkvice, većina trgovaca uoči blagdana uvezla ih je iz Italije

Hren - Kilogram košta 18 do 20 kuna, a iako je u ponudi i dosta domaćeg, većina je također iz uvoza – iz Nizozemske i Italije

Zelenje za juhu - U trgovačkim lancima koje smo obišli mrkva je uglavnom iz Srbije i košta 8 kn/kg, celer je iz Nizozemske, a koraba iz Italije

Patke - U vrijeme uskrsnih blagdana glavnina ih se uveze iz Mađarske; cijena uvoznih je oko 22 kn/kg, a domaćih 35 kn/kg

Teletina - Gotovo 95% teletine koju uvezemo je iz Nizozemske, i to uglavnom nižih kategorija poput prednje četvrti

Jaja - Uoči Uskrsa uvoz raste 30-60% u odnosu na druge mjesece. Lani smo u ožujku uvezli gotovo 6 mil. jaja, najviše iz Poljske

Janjetina - Puno domaće ‘nestalo’ je i u sivoj zoni, a iako se nađe i u mesnicama, dominiraju rumunjska i bugarska za 50-ak kn/kg

Šunka - Rolane šunke, plećke, lopatice, s kožom ili bez nje, u mrežicama... uglavnom su domaćih proizvođača, ali od uvozne sirovine

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • Avatar magarac.joVo adminovbrat
    magarac.joVo adminovbrat:

    " Rotkvice i luk iz Italije, janjetina iz Bugarske, jaja iz Poljske...""... a pacijenti iz Hrvatske.... :(

  • stefj:

    Poticaji poljoprivredi idu uz bok s "poticajima" brodogradnji. Deseci milijardi su bačeni u vjetar...

  • Avatar Foton
    Foton:

    KOji aristokratski narod, Hrvati. Mi ne ceprkamo po blatu da proizvedemo kojekakovo povrce, nek to drugi rade, mi samo jedemo i uzivamo. Pa onda siti i napiti razvezemo u deklaracijame, komemoracijama, imenima ulica, o suverenosti, dok ostali uzgajaju janjce i ... prikaži još! telce za nas, sade luk i rotkvice itd. Kako je to moguce ne znam, ali vjerojatno ne ce dugo. Onda svi na konobarenje u Irsku, a ubrzo i u Bugarsku i Rumunjsku.