U prvom istraživanju o premium turizmu u Hrvatskoj, naručitelja Sektora za turizam HGK u okviru platforme "Stories", na pitanja su odgovarali eminentni međunarodni profesionalci. Što je četrdesetak menadžera svjetskih hotelskih lanaca, osnivača i direktora globalnih konzultantskih tvrtki u turizmu te čelnika agencija specijaliziranih za premium i luksuzni turizam iz 16 zemalja Europe, Amerike i Bliskog istoka reklo o percepciji Hrvatske i odabranih mediteranskih zemalja kao premium destinacija i koji su zaključci fokus grupa o ovom segmentu domaćeg turizma, u koji se polažu velike nade, otkriva autorica istraživanja dr.sc. Sanja Čižmar, direktorica konzultantske tvrtke 505 savjetovanje.
Hrvatska teži biti premium turistička destinacija, a čak i dio domaćina to često poistovjećuje s luksuzom, ali jedno ne mora nužno značiti drugo, zar ne? Premium turizam nije isto što i luksuzni turizam, iako se ovi pojmovi često miješaju, a ponekad je i granica između ova dva segmenta prilično zamagljena. Premium turizam prije svega osigurava jedinstven i pamtljiv doživljaj, gostima nudi emocionalnu povezanost s uslugom, a nije nužno da to bude u vrlo skupim i ekskluzivnim objektima. Usluga ne mora biti vrlo skupa, ali mora biti posebna. Često ističem npr. globalno poznato portugalsko lokalno jelo, grilane "sardinhas" to jest srdele, čija porcija u malim ambijentalnim gostionicama košta do 15 eura.
Ali, dobro su brendirane i globalno su poznate kao nacionalno jelo Portugalaca, a ugođaj tih gostionica vraća nas u 1970-e godine, možemo se emotivno povezati s ambijentom i doživjeti nešto autohtono. S obzirom na to da Hrvatska ima izrazite potencijale u gastronomiji, ništa nam ne stoji na putu da izgradimo globalne brendove od nekih naših autohtonih jela, tim više što imamo raznolike gastro regije. No, s druge strane, primjerice putovanje jedrenjakom uzduž Jadrana, koje ima višu ili visoku cijenu, ubraja se također u premium turizam jer je ploviti našim morem izvanserijsko, istinsko i nezaboravno iskustvo.
Europljani zasad tek djelomično Hrvatsku doživljavaju kao premium destinaciju, manje nego Francusku, Italiju, Grčku i Španjolsku, koliko će trebati da naša zemlja u općoj percepciji dosegne taj rang? Sudionici našeg istraživanja bili su jedinstveni u ocjeni da je Hrvatska "zvijezda u usponu" u segmentu premium turizma. Naravno, Hrvatska je prije svega međunarodno poznata kao destinacija standardnog turizma, naročito ljetnog turizma sunca i mora. U ovoj smo kategoriji turističkog proizvoda i predobro etablirani, čemu svjedoče ljetne gužve u našim destinacijama.
No, sada predstoji sličan put razvoja u premium turističkom segmentu, resurse i potencijale imamo. Pozitivno je što je u Hrvatskoj već danas stvorena jezgra premium turističke ponude, koju HGK okuplja i brendira u platformi Stories. Čim sam čula za ovu platformu, shvatila sam da je to zaista vizionarska i inovativna ideja u međunarodnim razmjerima. Sudionici našeg istraživanja potvrdili su da je brendiranje, okupljanje i networking dionika u premium turizmu jako važno za poticanje daljnjeg razvoja ovog segmenta turizma. A upravo je tome usmjeren Stories.
Trenutačno se Hrvatska može pohvaliti s oko dvadeset posto hotela premium kategorije, ali tek 15 posto obiteljskog smještaja, hoće li projekt brendiranja 'Vaš domaćin' ubrzati dizanje kvalitete privatnog smještaja? Nama je u objektima kratkoročnog najma za turiste prije svega nužna selekcija, budući da je danas ova ponuda vrlo fragmentirana i vrlo različita što se tiče standarda kvalitete. Naravno da će tržište po principu vrijednosti za novac izvršiti selekciju, tim više što ova vrsta ponude raste brže od potražnje. No, svakako je pozitivno da lokalni domaćini dobiju posebnu oznaku i da se na tim osnovama brendiraju. To se u potpunosti uklapa u segment premium turizma, jer su lokalni domaćini oni koji gostima pružaju uvid u autohtonu lokalnu kulturu i stil života, a to je ono što danas gosti traže.
No, mišljenja sam da bi trebalo napore, aktivnosti i sredstva različitih institucija, koje su usmjerene razvoju premium turističkog segmenta, uskladiti i povezati jer tada 1+1 ne bi bilo 2 nego 3. Tu je ključna riječ sinergija. Na primjer, znamo da Hrvatska turistička zajednica ima za cilj intenzivirati promociju premium turizma, a da je Hrvatska gospodarska komora vrlo uspješno razvila platformu Stories. To su dva lica iste medalje, pa vjerujem da je nužna sinergija svih ovih napora.
Trebaju li svi u turizmu težiti da postanu premium? Ne mogu svi postati premium jer jednostavno nemaju ni resurse ni odgovarajuću kvalitetu i jedinstvenost ponude za taj segment. No, treba težiti jačanju kvalitetnijih oblika turizma, jer oni jamče višu potrošnju, a nažalost Hrvatska je danas među EU mediteranskim zemljama na začelju po potrošnji po turistu. To naravno prije svega ima veze sa strukturom naše ponude, koja je obilježena velikim udjelom kratkoročnih objekata za turistički najam, koji se pune do dva mjeseca godišnje.
Lani je od premium turizma uprihođeno oko deset posto ukupnih turističkih prihoda, kakva je perspektiva? Cilj je postupno, na srednji rok, doći do 20 posto ukupnih turističkih prihoda u premium segmentu, čime bismo se približili prosječnom svjetskom udjelu od 20 do 25 posto premium ponude. No, put razvoja premiuma u turizmu od današnjih 10 do 20 posto neće biti lak, tim više što i druge mediteranske destinacije rade s istim ciljem. Trebamo se izboriti, pokazati da smo različiti, da gostima osiguravamo poseban i "wow" doživljaj. Resurse imamo, posebice prirodne i kulturne, koji su u ovom segmentu naročito traženi. No, nedostaje nam boutique hotela, hotela s međunarodnim premium brendovima, raznovrsnih restorana s autohtonim jelima, spa i wellnessa koji mogu privući goste izvan ljetne sezone i slično. Promocija i brending u tom smjeru iznimno su važni i mogu osigurati dobar povrat na uloženo, ali trebamo raditi na razvoju proizvoda.
Postkorona razdoblje obilježila su poskupljenja, a uz premium idu više cijene, na što su potrošači nikad osjetljiviji, ima li uopće prostora u domaćem turizmu za daljnje dizanje cijena? U premium segmentu viša cijena nije odlučujući faktor koji će odbiti goste, tu je presudan faktor odabira jedinstvenost ponude i dodana vrijednost koju gost osjeća. Za hrvatski je turizam mnogo veći izazov općeniti rast cijena koji smanjuje vrijednost za novac, ali to je vezano za standardni turizam, a ne za premium segment. Ne ide nam u prilog što se u međunarodnim medijima spominjemo kao skupa destinacija.
Ove su godine, koliko se može čuti, jadranska poskupljenja manje-više zaustavljena, kakvu sezonu očekujete i hoće li biti zaustavljen i rast prihoda? Sigurno je da će ova turistička godina biti barem jednako složena kao prethodna. Bit će još više "last minute" rezervacija. Iako za sada nema velikih turbulencija u rezervacijama, s fleksibilnim rokovima otkazivanja koji su nakon COVID-19 krize postali standard, sigurnost u konačni rezultat ne postoji. Svaki ponuđač u turizmu, bilo u korporativnom ili privatnom sektoru, treba procijeniti, što za gosta predstavlja dobru vrijednost za novac za uslugu koju pruža. To, naravno, u ovo doba postaje sve zahtjevnije. Prava kvadratura kruga. Što se tiče prihoda, s obzirom na jačanje konkurencije ove se godine u Hrvatskoj očekuje manji rast, minimalno iznad razine stope inflacije. Drugim riječima, stagnacija realnog prihoda.
Otvori KEKS Pay
