Donijeli smo ugovore za financiranje tri centra za gospodarenje otpada. Jedan je Piškornica u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, drugi je Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju, a treći Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Nema reciklažnih dvorišta
Projekti su vrijedni 186 milijuna eura, a dovršetak projekata se očekuje 2028. godine – poručeno je sa sjednice Vlade, čime je ponovno u fokusu gradnja novog "seta" centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se trebao zbrinjavati otpad, prethodno razvrstan, sakupljen od domaćinstava i industrije na širem području mjesta na kojem se grade. Ono što se mora graditi paralelno ili prije no što se izgrade takvi centri, reciklažna su dvorišta po gradovima koji gravitiraju svojim centrima za gospodarenje otpadom kako bi se mogao odvojeni i sortirani otpad zbrinuti na poseban način, a na centrima bi se odvozio na daljnju obradu samo preostali komunalni otpad. U njemu ne bi smjelo biti ni biootpada, jer domaćinstva i za to dobiju posebne spremnike za odvajanja. Problem nedovoljnog odvajanja otpada i nedostatnih reciklažnih dvorišta u probleme je doveo Centar za gospodarenje otpadom na Kaštijunu u Istri gdje će Istarska županija sa suvlasnicima morati ići i u reviziju čitavog suvlasničkog ugovora, te preispitati prava i obveze svih s čijem se područja sakupljeni otpad dovozi na Kaštijun.
Projekt gradnje Centara diljem Hrvatske, naime, kasni godinama; svi su trebali biti izgrađeni do 2018. godine, no rokovi se stalno pomiču, a Hrvatska ne može uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jer ključni elementi tog sustava, Centri za gospodarenje otpadom (CGO), još nisu izgrađeni. iako je prvotno planirano izgraditi ih onoliko koliko ima županija, shvatilo se da bi to bili megalomanski projekti po troškovima i količini otpada koju bi sakupljali, pa je dogovorena gradnja 11 takvih centara. U međuvremenu je izgrađeno i u funkciji su četiri centra za gospodarenje otpadom i to Marišćina kod Rijeke, Kaštijun na jugu Istre, Bikarac kod Šibenika i Biljane Donje kod Zadra. Četiri centra, po podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u različitim su fazama izgradnje; Babina Gora kod Karlovca, Lećevica, Lučino Razdolje kod Dubrovnika i Piškornica, dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije; Orlovnjak na istoku Slavonije, Šagulje koje će se graditi kod Slavonskog Broda i CGO u Zagrebu.
Podsjetimo, CGO Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Vrijednost centra bila je 277 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja upravlja Centrom. Ekoplus je, kao krajnji korisnik, preuzeo Centar u veljači 2017. godine. Uslijedilo je otvorenja CGO Kaštijun u Istri. Na obje lokacije nakon izgradnje građani su se žalili na neugodne mirise, a ljeti na nepodnošljiv smrad zbog višestruko većih količina otpada na lokaciji, što je problem i danas. Tu situaciju žele izbjeći kod gradnje drugih CGO-a.
Od samog početka projekta na sjeverozapadnu Hrvatske gdje je u tijeku gradnja CGO Piškornica, mještani tvrde da se mora izbjeći greške koje su obilježile rad Kaštijuna u Puli i Marišćine kod Rijeke, a odnosi se na činjenicu da tehnologija nije potpuno prilagođena potrebama, a smatraju i da upravljanje mora biti transparentno. Zato stručnjaci i investitori u Piškornicu javno ističu da upravo na tim primjerima žele naučiti što ne treba ponavljati. Za razliku od Kaštijuna, Piškornica će raditi u zatvorenim halama, uz suvremene biofiltere i sustave za pročišćavanje plinova i voda, s ciljem da se spriječi širenje smrada i smanji utjecaj na okoliš. Voditelj projekta Nikola Martinaga svojedobno je izjavio da je cilj izbjeći bioreaktorska odlagališta kakva su se koristila u ranijim centrima i osigurati da Piškornica postane primjer postrojenja koje funkcionira po europskim standardima.
Sporne lokacije Centara
Ulaganje se djelomično financira sredstvima Europske unije, a Piškornica bi trebala postati najveći takav centar na sjeveru Hrvatske. Građani Karlovca bi otvorenje svog Centra za gospodarenje otpadom Babina Gora trebali dočekati iduće godine. S obzirom na to da je smješten na izoliranom šumskom području, udaljenom od naseljenih mjesta, ne bi trebalo biti većih problema s neugodnim mirisima, no udruge građana i više od desetljeća, koliko postoji plan gradnje CGO Babina Gora, ističu da je lokacija loše izabrana jer je riječ o području na kojem se nalaze rezerve pitke vode za čitav kraj što bi nestručna gradnja CGO-a mogla ugroziti, a postrojenje postati rizično za zdravlje ljudi i štetno za prirodu. I mještani juga Hrvatske te Dalmacije bunili su se da su lokacije odabrane za gradnju takvih centara slučajno ili namjerno uvijek planirane nad podzemnim rezervama pitke vode. Zagrebačke zelene udruge, pak, strahuju zbog centra u glavnome gradu jer tvrde da bi predviđeno spaljivanje otpada moglo biti kobno za prirodu, čisti zrak i zdravlje ljudi.
Otvori KEKS Pay
