Duboko u estonskim šumama postavlja se betonski bunker dizajniran da izdrži izravan udar ruskog topništva. To je prva od mreže od 600 utvrđenih struktura izgrađenih kao obrambena strategija za zaštitu najizloženijeg dijela istočnog boka NATO-a od moguće invazije. Pet bunkera biti će postavljeno ovog tjedna na neotkrivenoj lokaciji u jugoistočnoj Estoniji, blizu ruske granice. Bunkerska linija predstavlja dio slojevitog obrambenog sustava koji će se protezati 967 kilometara od sjevernog ruba Estonije do Poljske, a namijenjen je obrani baltičkih država od ruskog napada. Ranije ove godine, obrambeni dužnosnici u regiji rekli su za The Telegraph da desetogodišnji projekt, započet 2024. godine, možda neće biti spreman na vrijeme. Kao odgovor na planove Kremlja za povećanje vojne proizvodnje i premještanje trupa na sjeveroistočnu granicu NATO-a uz eskalirane hibridne napade, strahuju da bi mirovni sporazum u Ukrajini mogao značiti da bi se pozornost Moskve okrenula baltičkim zemljama.
"Naš je cilj biti što bolje pripremljeni za obranu naše nacije od agresivnog susjeda", rekao je za The Telegraph Kristjan Halg, glasnogovornik estonskih obrambenih snaga. Sve tri male baltičke države, koje uključuju i Latviju i Litvu, itekako su svjesne svog nedostatka strateške dubine i ne mogu si priuštiti gubitak teritorija. "Oduzimanje mobilnosti neprijatelja od prvog metra potrebno je kako bi se uskraćivala njihova operativna sloboda i omogućilo savezničkim snagama da budu učinkovitije u obrani", rekao je g. Halg. Telegraph doznaje da će se u sljedećih nekoliko mjeseci izgraditi još 23 bunkera, uz 40 km protutenkovskih rovova koji se već kopaju. Linija bunkera trebala bi biti dovršena najkasnije do 2027. godine. Bunkeri, svaki površine otprilike 35 četvornih metara, prvenstveno su dizajnirani da izdrže "izravne pogotke topničkih granata kalibra 152 mm, koje najčešće koriste ruske oružane snage", rekao je g. Halg.
Na pitanje o ruskim smrtonosnim dronovima Shahed, koji se koriste u zračnim napadima na ukrajinske gradove, rekao je da bi to "ovisilo o kutu udara". Međutim, bunkeri vjerojatno neće izdržati ni klizeće bombe, vrlo razorne bombe slobodnog pada koje je Rusija koristila za napad na ukrajinsku obranu i gradove na fronti. Estonija, Latvija i Litva potrošit će po oko 70 milijuna eura na Baltičku obrambenu liniju, što je ogroman dio njihovih obrambenih proračuna koji su, u odnosu na BDP, najveći u Europi nakon Poljske. Međutim, Estonija je ispred svojih susjeda u fizičkoj provedbi plana. Kadi-Kai Kollo, voditeljica odjela za infrastrukturu u Estonskom centru za obrambena ulaganja, rekla je da je zemlja imala relativno "sreće" jer je veliki dio njezine granice prekriven jezerom Peipus, kao i močvarnim terenom koji djeluju kao "prirodne barijere".
Zatim će duž kopnene granice s Rusijom biti 40 "obrambenih uporišta", koja će uključivati 14 betonskih bunkera, kontejnere za opremu, skloništa, protutenkovske prepreke i bodljikavu žicu, rekla je za The Telegraph. Ipak, planovi kasne godinu dana. Krajem 2024. godine, tijekom procesa testiranja, izravnim topničkim udarom teško je oštećena struktura prototipa bunkera. "Dobili smo vrijedne povratne informacije i ispravili naše nacrte", rekla je Kollo, napominjući kako je proces također bio odgođen odlukom o tome gdje točno treba biti postavljen svaki bunker kako bi se najbolje obranio od napada. Druge pripreme su u tijeku. Estonska granična straža već je postavila zaseban sustav za detekciju "zida dronova" duž dijelova granice.
Otvori KEKS Pay
Zar je to tako sve javno da znate sve u detalje. Prije su to bile vojne tajne.