*Na summitu u Bruxellesu odlučuje se o financiranju Ukrajine
*Stigao je i Volodimir Zelenski
*Fokus rasprave je reparacijski zajam koji se temelji na zamrznutoj imovini Ruske središnje banke
2.10 - Budući da dogovor o dugoročnom financiranju Ukrajine nije postignut, čelnici EU raspravljaju o privremenom financiranju kako bi se spriječilo da Kijevu ponestane novca. Čelnici su izašli iz dvorane na pauzu od 15 minuta kako bi se savjetovali sa svojim izaslanstvima prije prelaska na novi plan, koji predviđa da se Ukrajini odobri zajam temeljen na zaduživanju EU na tržištima kapitala uz jamstva iz proračunske rezerve EU.
1.50 - Summit Europske unije zasad je prekinut bez dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine. Čelnici će se sada okrenuti opciji zajedničkog zaduživanja, dok će se rasprava o ruskoj imovini nastaviti kroz duže vrijeme.
1.45 - Nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel slovila je kao maratonka, najbolje pripremljena za duge pregovore. Diplomati su redovito primjećivali da je tijekom višednevnih summita spavala tek nekoliko sati, gotovo nije napuštala zgradu Vijeća, zadržavala hladan, tehnički fokus i u ranim jutarnjim satima te znala ponovno otvoriti razgovore upravo u trenutku kada su se svi već pomirili s neuspjehom. Tijekom maratonskog summita u srpnju 2020., u završnici četvrtog dana pregovora o fondu za oporavak, kompromisni je dokument bio toliko prepun zagrada i alternativnih formulacija da je, prema svjedočenjima više diplomata, Angela Merkel uzela olovku i počela ručno precrtavati dijelove teksta, dok su joj savjetnici diktirali nove brojke i formulacije, inzistirajući da se uklone opcije bez stvarne potpore i da se tekst svede na ono oko čega je postojao minimalni konsenzus.
Sadašnji njemački kancelar Merz još nema dovoljnu reputaciju u ovakvim situacijama, al iza njega kažu da je pregovarač s naglašenim osjećajem za disciplinu i red. Za razliku od Merkelina tihog, iscrpljujuće metodičnog pristupa, Merz ide frontalno: brzo postavlja granice, jasno definira što je prihvatljivo, a što nije, i ne voli dugotrajnu vrtnju oko kompromisa. Da on upravlja procesom, kažu oni koji ga poznaju, summiti bili kraći, ali tvrđi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je interventni pregovarač: gura kompromis političkom inicijativom i osobnim pritiskom, često u dugim noćnim razgovorima, ali se zna povući kad procijeni da je potreban odmak. António Costa pak vodi summit oprezno i taktički: odgađa frontalne sudare, kupuje vrijeme i pokušava strukturirati dogovor tako da se najteže odluke donesu tek kada su alternative iscrpljene. Posebno je zanimljiv stil mađarskog premijera Viktora Orbána: on igra na izdržljivost i iscrpljivanje, štedi energiju, koristi veto kao polugu i čeka da se umor drugih pretvori u ustupke njemu.
1.00 - Čelnici su započeli dan prvim sastancima već prije 8 sati u četvrtak ujutro, tako da još ima vremena da ovaj summit dostigne one rekordo duge po trajanju. Na prvom je mjestu summit u Bruxellesu u srpnju 2020. o fondu za oporavak od pandemije i paketu NextGenerationEU. Trajao je ukupno 92 sata, od petka do utorka ujutro, uz neprekidan niz formalnih sastanaka, pauza, bilateralnih razgovora i noćnih pregovora, uz odmore. Dogovor o 750 milijardi eura postignut je tek u utorak u zoru, nakon višestrukih izmjena nacrta zaključaka. Jedan od povijesno najnapornijih summita održan je i u Nici u prosincu 2000., kada su se čelnici tadašnje Europske unije sastajali gotovo 90 sati. Tema su bile institucionalne reforme, preraspodjela glasova i priprema Unije za veliko proširenje na istok, a summit je završio Ugovorom iz Nice. U veljači 2020. u Bruxellesu je održan summit o višegodišnjem financijskom okviru EU, koji je potrajao oko 40 sati, ali je završio bez dogovora. Pregovori su propali zbog dubokih podjela oko veličine proračuna, kohezijskih fondova i poljoprivrednih potpora, potvrđujući koliko je proračun EU politički eksplozivna tema.
Dug i iscrpljujući bio je i summit u lipnju 2019., koji je trajao oko 30 sati, a bio je posvećen imenovanjima na najviše funkcije u Uniji – od predsjednika Europske komisije do čelništva Europske središnje banke. Dogovor se više puta činio nadohvat ruke, da bi se pregovori potom vraćali na početak. U ožujku 2016. je summit o izbjegličkoj krizi i sporazumu između EU i Turske potrajao više od 30 sati, a dogovor je postignut tek nakon intenzivnih noćnih razgovora, pod snažnim pritiskom javnosti i tržišta. U jesen 2019., tijekom završne faze Brexita, nekoliko summita u Bruxellesu također se proteglo duboko u noć, i dulje od 30 sati, dok su čelnici pokušavali postići dogovor s tadašnjim britanskim premijerom Borisom Johnsonom, osobito oko pitanja irske granice i izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU bez sporazuma.
0.30 - Komunikacija sa čelnicima je nemoguća - oni su bez mobitela, sami, u dvorani za sastanke, pa ne cure nikakve informacije. Dok traje čekanje, treba se podsjetiti što su konkretno neke točke koje se spominju u planu za financiranje Ukrajine. Osnova svega je zamrznuta ruska imovina. Naime, ruska središnja banka, kao i mnoge središnje banke zemalja u razvoju, godinama je viškove prihoda od izvoza nafte, plina i drugih prirodnih resursa pretvarala u devizne rezerve - u valutama u kojima je Rusija i bila plaćana za svoj izvoz. To je značilo da je Moskva stotine milijardi eura ulaganja plasirala ponajprije u eure i američke dolare, a u manjoj mjeri u japanski jen i britansku funtu, uglavnom kroz državne obveznice zemalja izdavateljica tih valuta. Ta su sredstva bila pohranjena uglavnom kod velikih komercijalnih banaka u tim istim zemljama. U slučaju ulaganja u eure, ponajviše u Austriji, Francuskoj i Njemačkoj. Nakon prvog vala sankcija uvedenih poslije aneksije Krima 2014. godine, Moskva je znatno smanjila udio svojih rezervi u dolarima koji su se nalazili u Sjedinjenim Državama, na iznos od otprilike 10 milijardi dolara. Do 2022. godine, uoči početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, rezerve koje su se nalazile u Europskoj uniji iznosile su oko 210 milijardi eura, dok su sredstva u Japanu (u jenima) i Velikoj Britaniji (u funtama) iznosila oko 20 milijardi dolara u svakom od ta dva slučaja. U tom su trenutku zemlje G7 i Europske unije donijele odluku je da se zamrznu ruske suverene rezerve. One su formalno ostale u vlasništvu ruske središnje banke, ali Moskva više nije mogla njima raspolagati. Cilj te odluke bio je smanjiti financijske resurse Rusije za vođenje rata.
23:40 - Sada traje "konklava" ili sastanak u ograničenom formatu: u dvorani su samo čelnici, bez mobitela. Tako nije bilo prije par sati - na računu mađarskog premijera Viktora Orbána na X-u objavljena je fotografija njega te češkog kolege Andreja Babiša i slovačkog Roberta Fica, snimljena prije večere.
Back in business! 💪🇭🇺🇨🇿🇸🇰 pic.twitter.com/3sMffH7XYC
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) December 18, 2025
21:53 - Rasprava je nakratko prekinuta zbog radne večere, no tema financiranja Ukrajine seli se za stol. Dok važu sljedeće poteze, čelnici večeraju raženi kruh s dimljenom ribom i školjkama, svinjsko pečenje s hrskavom kožicom te rižin puding s bademima.
21:42 - U Bruxellesu je napetost na vrhuncu i paralelno se razgovara o svim opcijama: ponovno u igru ulazi mogućnost zajedničkog zaduživanja. Čelnici su dobili novi nacrt zaključaka u kojem se formalno spominje isključivo plan sa zamrznutom ruskom imovinom. No istodobno, iza zatvorenih vrata, premijeri i predsjednici i dalje raspravljaju o izdavanju zajedničkog duga za Ukrajinu. Takva opcija zahtijevala bi jednoglasnost, što znači da bi je mađarski premijer Viktor Orbán, poznat po proruskim stavovima, ili njegov slovački kolega Robert Fico, koji se također protivi financiranju Ukrajine, mogli u potpunosti blokirati. Ipak, razmatra se i zaobilazno rješenje prema kojem bi se te dvije države isključile iz aranžmana, čime bi se pokušalo izbjeći veto i spasiti financiranje.
21:33 - Procurio je nacrt zaključaka summita, koji pokazuje da čelnici EU u završnici sastanka pregovaraju oko finih formulacija kako bi osigurali potporu Belgije. Prema dokumentu u koji je imao uvid Politico, najosjetljiviji dio teksta odnosi se na formulaciju o "punoj (i neograničenoj) solidarnosti i podjeli rizika", kojom se nastoji umiriti belgijska zabrinutost da bi zemlja mogla ostati bez zaštite ako Kremlj pokuša povratiti zamrznuta sredstva. Zagrade u tekstu upućuju na to da je upravo taj dio još predmet pregovora.
Belgijski premijer Bart De Wever više je puta zatražio neograničena financijska jamstva, no većina ostalih država članica tome se protivi, odbijajući, kako to opisuju diplomatski izvori, izdati bjanko ček koji bi pojedine članice izložio neograničenom financijskom riziku.
20:55 - Čelnici su ponovno na pauzi koja bi trebala trajati do 21 sata nakon čega bi trebali nastaviti pregovore o Ukrajini.
20:25 - Istovremeno s pregovorima oko plana na stolu - za koji čelnici i dalje kažu da je jedini koji sada uzimaju u obzir - počinje se oblikovati alternativni plan. Skupina država predvođena Italijom i Belgijom podupiru pravni mehanizam poznat kao "pojačana suradnja", koji bi omogućio da se zaobiđe pravilo jednoglasnosti. Takav bi dogovor i dalje morao biti prihvaćen od svih 27 država članica, ali bi konačni aranžman predvidio da u financiranju sudjeluje manja skupina država, iz koje bi Mađarska bila isključena.
Pojačana suradnja je mehanizam predviđen Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju EU, koji omogućuje da najmanje devet država članica pokrene dublju suradnju ili integraciju u određenom području, kada postane jasno da EU kao cjelina ne može postići dogovor u razumnom roku. Time se državama koje to žele omogućuje da idu brže ili dalje od ostalih, dok zemlje koje ne žele sudjelovati mogu ostati izvan tog aranžmana. Mehanizam je osmišljen upravo kako bi se razbio politički zastoj u situacijama kada jedan ili više članova blokiraju prijedlog. Pojačana suradnja ne omogućuje proširenje ovlasti izvan onih koje su već predviđene europskim ugovorima. Za njezino pokretanje potrebna je suglasnost Vijeća EU-a, i to kao posljednje sredstvo, na prijedlog Europske komisije i uz odobrenje Europskog parlamenta. Dosad je taj mehanizam korišten u ograničenom broju područja, među ostalim u obiteljskom pravu (razvod), sustavu europskog patenta, porezu na financijske transakcije te pri osnivanju Europskog javnog tužitelja (EPPO) radi zaštite financijskih interesa EU.
19:42 - Belgija je danas ostalima podijelila opsežniji i detaljniji dokument od prethodne verzije u kojem navodi svoje zahtjeve za potporu zajmu osiguranom zamrznutom ruskom imovinom i on je predmet tehničkih dogovora koji traju cijeli dan. U njemu se jasno traži zahtjev za potpunom zaštitom u slučaju da Kremlj tuži Belgiju zbog korištenja milijardi eura zamrznute ruske imovine.
19:28 - Opet iznenađenje: iako je bilo najavljeno da u 18 sati počnu razgovori o Ukrajini, čelnici ipak raspravljaju o situaciji u Gazi. Ukrajina je odgođena kako bi se ostavilo još vremena za razgovore između čelnika, ali neki koji sudjeluju kažu i da se osjeća kao da predsjednik Europskog vijeća António Costa oklijeva započeti taj, najteži dio. Neki idu još dalje i kažu kako počinju sumnjati da će se danas uopće razgovarati reparacijskom zajmu.
18:36 - Čelnici sada raspravljaju o Bliskom istoku. Očekuje se da će rasprava biti kratka, a pitanje je palo s liste prioriteta otkako je u listopadu dogovoreno primirje za Gazu. Irski i španjolski čelnici vjerojatno će pozvati blok da proširi svoju ulogu u Gazi i na Zapadnoj obali. Španjolski premijer Pedro Sánchez pozvao je čelnike po dolasku u Vijeće ranije da budu "dosljedni" u svom odgovoru na Ukrajinu i Gazu, upozoravajući da se kontinent suočava sa sve većim optužbama za "dvostruke standarde" iz drugih zemalja.
18:23 - Europski čelnici vratili su se s radnog ručka i – nastavili. Pregovori se vode pod snažnim pritiskom rokova, pravnih dvojbi i upozorenja da bi izostanak dogovora mogao imati ozbiljne posljedice – ne samo za Ukrajinu, nego i za vjerodostojnost same EU. OPŠIRNIJE
18:17 - Europski lideri tek sad ulaze u najteži dio današnje agende: na dnevnom redu su striktno razgovori o Ukrajini. Sada će se vidjeti koliko su razgovori i intervencije tijekom dana bile uspješne.
17:00 - Rusija će poduzeti protumjere ako Sjedinjene Države odluče nastaviti s nuklearnim testiranjima, upozorio je visoki ruski vojni zapovjednik Valerij Gerasimov. Njegova izjava dolazi u trenutku rastućih napetosti i neizvjesnosti oko budućnosti kontrole naoružanja, s obzirom na to da ključni sporazum Novi START istječe početkom sljedeće godine, prenosi ruska državna novinska agencija Interfax.
Gerasimov je naglasio kako Washington još uvijek nije odgovorio na ruske prijedloge o produljenju ili zamjeni Novog START-a - sporazuma osmišljenog za ograničavanje strateškog nuklearnog naoružanja dviju sila. Trenutni sporazum istječe 5. veljače 2026. godine, što ostavlja malo vremena za pregovore. "Ako američka strana nastavi s tim testiranjima, uslijedit će odgovarajuće protumjere", izjavio je Gerasimov, jasno dajući do znanja da je Moskva spremna reagirati na bilo kakve poteze Washingtona koje smatra prijetnjom.
16:26 - Nastavljeni su razgovori. Belgijski premijer De Wever povremeno izlazi iz dvorane u kojoj se sastaju čelnici kako bi bilateralno razgovarao s kolegama.
15:00 - Konačni današnji dnevni red: proširenje, europski proračun, a tek onda Ukrajina. Završen je prvi dio, o proširenju, sada slijedi radni ručak. Očekuje se da će summit potrajati dugo u noć.
14:34 - Ukrajinski predsjednik odgovorio je novinarima na pitanje o mirovnim pregovorima koji se se odvijali ovog tjedna u Berlinu.
- Donbas je pitanje koje nije riješeno, imamo različita stajališta. Nuklearna elektrana koju su okupirali Rusi ne radi, uništena je, ali ona mora raditi i proizvoditi energiju - to je naša elektrana i to je naše pravo. Nije riješeno ni pitanje novca, a ono u potpunosti ovisi o EU. Vjerujemo da će Rusija učiniti sve kako bi to blokirala. Vjerujem da je kraj rata povezan sa snažnim sigurnosnim jamstvima, jer bez njih neće biti stvarnog završetka - bit će samo pauza, nakon kojih će se Rusija, ako bude spremna, ponovno vratiti s agresijom - kazao je Zelenski.
Odgovarajući na pitanje o Trumpu, Zelenski je odgovorio na engleskom i rekao da se želi obratiti američkoj javnosti. - Sjedinjene Američke Države su donositelji odluka koji doista mogu zaustaviti Putina. Želim i računam na jači pritisak Sjedinjenih Američkih Država - kazao je Zelenski.
14:25 - Poljoprivrednici iz cijele Europe prosvjeduju u Bruxellesu protiv strogih zelenih pravila i mogućeg trgovinskog sporazuma EU s državama Mercosura, za koji upozoravaju da bi ih doveo u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače iz zemalja s blažim propisima. Dok su europski čelnici zatvoreni u zgradi Vijeća, traktori blokiraju okolne ceste, oglašavaju se sirene i bacaju petarde.
Čuju se razne pjesme koje prosvjednici koriste kao zvuk truba na svojim traktorima - Baby Shark, Barbie Girl, Crazy Frog, dio teme iz Pirata s Kariba, pa čak i Mozart. Neki pak traktore ukrasili božićnim lampicama. Potporu prosvjedima dao je i mađarski premijer Viktor Orbán, koji je izjavio da su poljoprivrednici 100 posto u pravu, ocijenivši da bi sporazum s Mercosurom uništio poljoprivrednike te da među europskim čelnicima ima dovoljno protivnika da njegovo potpisivanje spriječe.
14:19 - Poljski premijer Donald Tusk kaže da je EU napravio napredak u dogovoru da moraju pronaći pošten način korištenja zamrznute ruske imovine u Europi. No, dodaje da će EU razmotriti neku vrstu reparacijskog zajma na temelju zamrznute imovine. Tusk također upozorava da bi poljska neovisnost bila ugrožena ako bi Ukrajina bila prisiljena na predaju. Dodaje da će Poljska i drugi tražiti način da uvjere Belgiju, koja se najglasnije protivila planu, da se osjeća ugodno u vezi s njim. Poljski čelnik dodaje da će se sutra poslijepodne u Varšavi sastati sa Zelenskim.
14:14 - Europski parlament ubrzat će postupak odobravanja zajma za Ukrajinu, izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Parlament neće blokirati prijedlog o kojem trenutačno raspravljaju čelnici 27 država članica EU, pri čemu bi se glasovanje na plenarnoj sjednici moglo održati već u siječnju. - S parlamentarne strane apsolutno neće biti prepreka za odobravanje zajma, rekla je Metsola na marginama sastanka Europskog vijeća.
14:12 - Razgovor je bio dobar razgovor i razumijemo se. Važno je da belgijski premijer šalje signale da se dogovor mora postići na ovom summitu - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka s belgijskim čelnikom Bartom De Weverom i izrazio razumijevanje za belgijsku zabrinutost zbog rizika.
13:55 - Središnja banka Rusije tražit će naknadu štete od europskih banaka pred ruskim arbitražnim sudom zbog nezakonitog blokiranja i korištenja svoje imovine, u iznosu koji obuhvaća nezakonito zadržanu imovinu i izgubljenu dobit, navela je ta institucija u izjavi za državnu novinsku agenciju Interfax. Središnja banka Rusije već je tužila briselski financijski depozitorij Euroclear, u kojem se nalazi većina zamrznute imovine, pred moskovskim arbitražnim sudom. Sada namjerava pokrenuti postupke i protiv europskih banaka koje također drže sankcionirana sredstva Kremlja na depozitnim računima, prema Interfaxu.
13:50 - Čelnici prelaze na raspravu o proširenju, umjesto da, kako je bilo planirano, odmah otvore pitanje financiranja Ukrajine. Glavnoj temi dana vratit će se kasnije, rekao je jedan visoki dužnosnik. Neke prijestolnice pritiskale su predsjednika Europskog vijeća Antónija Costu da odgodi pregovore, pozivajući se na političku osjetljivost odluke - i na kraju su u tome uspjele.
13:45 - EU namjerava Ukrajini u sljedeće dvije godine platiti 90 milijardi eura, a države članice u posljednji su trenutak ponudile dodatna jamstva kako bi osigurale potporu Belgije planu slanja 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine Ukrajini. Jedno od najosjetljivijih pitanja u pregovorima jest kako osigurati sredstva u malo vjerojatnom scenariju u kojem bi Kremlj ponovno preuzeo ta sredstva. Belgijski zahtjev za neograničenim jamstvima država EU-a većina članica smatra nerealnim.
No države EU-a pronašle su zaobilazno rješenje koje omogućuje proširenje jamstava prema Belgiji bez dodatnog izlaganja poreznih obveznika riziku. Neiskorištena sredstva iz zajma bila bi prva linija obrane u slučaju da EU mora nadoknaditi sredstva Rusiji, prema nacrtu izmjena o kojima su u srijedu raspravljali diplomati EU-a. Ako preostala sredstva ne budu dovoljna, Belgija bi se mogla osloniti na financijska jamstva koja su osigurale države članice EU-a. „Tekst osigurava dosad neviđenu razinu zaštite, izvan svake sumnje potvrđujući da se rizici dijele među svima i da Belgija u ovome ne ostaje sama. EU stoji iza nje“, rekao je jedan dužnosnik upoznat s pregovorima.
13:30 - Belgijski premijer Bart De Wever iskazao je na summitu spremnost za pregovore o potencijalnom prebacivanju zamrznutih ruskih sredstava Ukrajini. Belgija do sad nije podržavala ideju o zajmu za reparacije, ali ako se rizici podijele i Belgija bude zaštićena, „tada ćemo svi zajedno sa svim Europljanima skočiti s ove litice i nadati se da će nam se padobran otvoriti“, rekao je De Wever. „Učinit ćemo to jer bi alternativa – bez financiranja Ukrajine, bio njezin kolaps – a to bi bio krajnji geopolitički neuspjeh Europe, čije bismo posljedice osjećali desetljećima koja dolaze“, poručio je.
11:35 - Mađarski premijer Viktor Orban najavio je na summitu EU u Bruxellesu da se protivi daljnjoj financijskoj pomoći Ukrajini. "Davanje novca znači rat", rekao je. Što se tiče plana korištenja ruske imovine zamrznute u EU za Ukrajinu, Orban je rekao da je ideja o oduzimanju nečijeg novca je glupa. Ako bi EU to učinio, postao bi jedna od zaraćenih strana, upozorio je. "To je marširanje u rat." Orban je odbacio kritike da djeluje u interesu Rusije. "Radim samo za mir", poručio je Orban.
11:30 - Čelnica EU prijeti beskonačnim summitom. „Nećemo napustiti Europsko vijeće bez da pronađemo rješenje za financiranje Ukrajine za sljedeće dvije godine“, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, prije početka razgovora europskih šefova država i vlada
11:15 - Samit čelnika Europske unije, koji počinje u četvrtak, ne smije se završiti bez odluke o financiranju Ukrajine, poručili su uoči sastanka predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Nećemo napustiti Europsko vijeće bez konačne odluke o financiranju ukrajinskih potreba za 2026. i 2027”, rekao je po dolasku na samit Antonio Costa. “Podržavam izjavu predsjednika Europskog vijeća da ne možemo završiti samit bez rješenja za financiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine”, rekla je je von der Leyen.
Financiranje Ukrajine ključna je tema samita 27-orice, kojima se u četvrtak pridružio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Na stolu su dvije opcije koje je predložila Komisija. Prva je zajedničko zaduživanje za što bi jamčio europski proračun, a druga beskamatni zajam Ukrajini na temelju zamrznute ruske imovine koji bi trebala vratiti tek ako i kada Rusija plati ratnu odštetu. Za prvu opciju potrebna je suglasnost svih država članica koju je u ovoj situaciji nemoguće dobiti, a za druga je dovoljna kvalificirana većina.
Međutim, reparacijski zajam nailazi na nepopustljiv otpor Belgije u kojoj se nalazi većina zamrznute ruske imovine, a još nekoliko zemalja je skeptično u pogledu korištenja suverene imovine jer bi to bilo bez presedana. Njemački kancelar Friedrich Merz najveći je zagovornik reparacijskog zajma. “Znate moj stav, želim da zamrznutu rusku imovinu koristimo za financiranje Ukrajine. Ne vidim bolju opciju”, rekao je Merz, dodajući da ima dojam da će se postići dogovor. “Danas je pred nama jednostavan izbor: ili novac danas ili krv sutra”, rekao je poljski premijer Donald Tusk. Dodao je da tu ne govori o Ukrajini, nego o Europskoj uniji. “Na nama je da donesemo odluku i to je pitanje sati. Mislim da svi europski čelnici konačno moraju preuzeti odgovornost”, rekao je Tusk.
Druga važna tema koja bi se mogla nametnuti je pitanje zaključivanja ugovora sa zemljama Mercosura, južnoameričkog bloka koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj. Države članice trebaju donijeti odluku o tome kvalificiranom većinom kako bi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla otputovati u subotu u Brazil i potpisati taj trgovinski sporazum. Međutim, dvije velike zemlje Francuska i Italija traže da se to odgodi. Budući da se radi o dvije velike zemlje, one bi mogle lako okupiti blokirajuću manjinu.
“O tom sporazumu pregovora se već 25 godina i sada je vrijeme da se donese odluka. Ako Europska unija želi ostati vjerodostojna u globalnoj trgovinskoj politici, tada se odluke moraju donijeti sada”, rekao je njemački kancelar Merz. “Iznimno je važno da dobijem zeleno svjetlo za potpisivanje sporazuma”, rekla je predsjednica Komisije von der Leyen. Istaknula je da EU i Mercosur imaju tržište od 700 milijuna potrošača. Dodala je da se Europska unija mora osloboditi od ovisnosti o drugima te da se to može postići mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini, a da sporazum s Mercosurom ima “središnje mjesto” u toj mreži sporazuma.
10:50 - Novi pregovori između Kijeva i Sjedinjenih Država kojima se nastoji okončati rat u Ukrajini održat će se u petak i subotu u SAD-u, najavio je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "U petak i subotu, naš tim bit će u SAD-u, već je na putu za SAD, a Amerikanci ih tamo čekaju. Ne znam tko bi još mogao biti nazočan, možda će tamo biti i Europljani", rekao je novinarima. Nije pojasnio koji će biti sastav ukrajinske delegacije.
Do tih će novih američko-ukrajinskih pregovora doći prije najavljenog susreta ruskih i američkih izaslanika koji je, po dužnosniku Bijele kuće, predviđen za vikend na Floridi. Bijela kuća nije objavila nikakve pojedinosti o sastavu ruske i američke delegacije. Po portalu Politico, SAD će predstavljati izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff i zet predsjednika Trumpa Jared Kushner, dok će Moskva poslati izaslanika Kremlja za ekonomska pitanja Kirila Dmitrieva. „Svi znamo stav Rusije: želi zauzeti cijeli Donbas, a trenutno želi da napustimo Donbas - to je njezin stav“, rekao je u četvrtak Zelenski.
Ukrajinsko industrijsko središte Donbasa obuhvaća Luhansku regiju, gotovo u potpunosti pod kontrolom Moskve, i Donjecku regiju, od koje gotovo 20 posto kontrolira ukrajinska vojska. „Naš stav je također jasan: nismo spremni poduzeti mjere u skladu s tim. Sjedinjene Države traže kompromis“, dodao je ukrajinski čelnik. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu rekao da će ciljevi ofenzive u Ukrajini "bez svake sumnje biti postignuti". Detalji američkog plana, nakon njegove revizije u Berlinu s Ukrajincima, nisu poznati, ali Kijev je naznačio da on uključuje teritorijalne ustupke. Kijev i Europljani su izvorni američki dokument doživljavali kao uglavnom povoljan za Kremlj.
7:45 - Diplomati rade na kompromisu u zadnji čas, s malim izgledima za uspjeh, kako bi se spasila nagodba o slanju vitalne financijske pomoći Ukrajini na visokorizičnom summitu čelnika EU-a u četvrtak. U srijedu navečer europski su čelnici bili podijeljeni u nepomirljive tabore, barem javno, i činilo se malo vjerojatnim da će se složiti oko financiranja Kijeva, dijelom zbog ponovnog pojavljivanja istih gorkih podjela između sjevera i juga oko zajedničkog duga koje su nekada torpedirale jedinstvo EU-a tijekom krize eurozone.
Samo nekoliko sati prije nego što se 27 čelnika okupi u Bruxellesu, dvije suprotstavljene grupe sukobljavaju se oko toga treba li izdati zajam Ukrajini na temelju zamrznutih rezervi ruske središnje banke, koje se uglavnom drže u banci Euroclear u Belgiji, piše Politico.
Njemačka zajedno s nordijskim i istočnoeuropskim zemljama kaže da nema alternative tom planu. No nailaze na sve jači otpor Belgije i Italije, koje se zalažu za Plan B: podršku Kijevu na temelju duga EU-a zajamčenog zajedničkim proračunom bloka. Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka također su protiv korištenja tih sredstava. Kao jasan primjer raskola, talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je u srijedu da će na sastanku Vijeća tražiti odgovore o „mogućim rizicima“ iskorištavanja tih sredstava, dok je njemački kancelar Friedrich Merz udvostručio podršku planu sa sredstvima „kako bi se što brže okončao ovaj rat.
Prvi obrisi mogućeg izlaza iz zastoja, koji bi se morali izraditi tijekom sati pregovora, počinju se nazirati. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen oprezno je u srijedu ujutro otvorila vrata zajedničkom dugu tijekom govora u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
- Predložila sam dvije različite opcije za nadolazeći Europski savjet, jednu na temelju sredstava i jednu na temelju zaduživanja EU-a. Morat ćemo odlučiti kojim putem želimo ići - rekla je. Ključ takvog plana bio bi izuzimanje Mađarske i Slovačke, koje se obje protive daljnjoj pomoći Ukrajini, iz sheme zajedničkog duga, rekla su četiri diplomata EU-a za POLITICO.
Dogovor bi se još mogao postići na Vijeću među 27 zemalja EU-a, ali konačni aranžman propisivao bi da samo 25 sudjeluje u financiranju. Postizanje takve sheme pružilo bi ključnu spasilačku liniju za razorene javne financije Ukrajine, jer bi njezine blagajne mogle presušiti već u travnju sljedeće godine. Mađarski predsjednik Viktor Orbán već predviđa da se sredstva neće raspravljati u Bruxellesu i da su pregovori prešli na zajedničke zajmove. Više diplomata, međutim, uzvratilo je da Orbán griješi i da su ruska sredstva još uvijek „jedina igra u gradu“.
Unatoč rastućem političkom pritisku na EU da dokaže kako može odgovoriti na egzistencijalne izazove s kojima se suočava Ukrajina, diplomati iz suprotstavljenih tabora često su u srijedu bili skeptični da se može pronaći kompromis. U vezi s ratom u Ukrajini, sjevernjaci poriču da se protive euroobveznicama zbog zabrinutosti za solventnost drugih zemalja EU-a, ali tvrde da preferiraju sredstva jer bi ona pružila veći dugoročni novčani priljev Ukrajini. „Ovo nije o štedljivcima naspram potrošača. Ovo je o tome biti pro-Ukrajina ili ne“, rekao je drugi diplomat EU-a, dodajući da su sjeverne i istočnoeuropske zemlje predvodile financiranje ratnih potreba Ukrajine tijekom posljednje četiri godine.
Unatoč tjednima mukotrpnih pregovora o sredstvima, napori da se Belgija pridobije vraćaju se kao bumerang. Zemlja se odlučno protivi korištenju ruskog novca koji drži Euroclear u Bruxellesu i sada je privukla saveznike.„[Komisija] je stvorila čudovište i sada ju je pojelo“, rekao je treći diplomat EU-a, misleći na plan sa sredstvima. Njemačka i njezini saveznici, međutim, upozoravaju da još uvijek nema alternative ciljanju novca Eurocleara. „Ako želite nešto učiniti zajedno kao Europljani, zajam za reparacije je jedini način“, rekao je četvrti diplomat EU-a. Ideja iza zajma na temelju sredstava je da Kijev ne bi morao otplaćivati osim ako Moskva ne isplati milijarde vrijedne reparacije potrebne za obnovu razorenih ukrajinskih gradova — što je malo vjerojatan scenarij.
Očekuje se da će belgijski premijer Bart De Wever na summitu čelnika EU-a u četvrtak pritiskati Komisiju da istraži zajednički dug — u nadi da će drugi za stolom ponoviti njegove zahtjeve. Njegovi podržavatelji tvrde da je model „jeftiniji i nudi više jasnoće“, rekao je peti diplomat EU-a. No kritičari ističu da će to također zahtijevati politički blagoslov mađarskog proruskog premijera Orbána. Zastoj bi zahtijevao da Komisija smisli zaobilazno rješenje kako bi Ukrajinu održala na površini dok bi Orbánu omogućila da sačuva obraz, prema četiri diplomata EU-a. U zamjenu za njegovu podršku, Komisija bi mogla poštedjeti mađarske i slovačke porezne obveznike plaćanja za ukrajinsku obranu.
Otvori KEKS Pay
Dakle EU je zaračena strana? Nadam se da ljubitelji ukrajine več pripremaju opremu. Ni ja ni moja dieca ne idemo u ukrajinu. Ursula i Tusk samo naprijed.