U srcu ove transformacije nalazi se Europska inicijativa nebeski štit (ESSI), ambiciozni njemački projekt pokrenut 2022. godine s ciljem stvaranja integriranog sustava protuzračne obrane. Do danas su se inicijativi pridružile 24 države, koje planiraju zajedničku nabavu i održavanje naprednih sustava poput njemačkog Iris-T SLM za srednji domet, američkog Patriota za dugi domet te izraelskog Arrow 3 za presretanje balističkih projektila izvan atmosfere. Cilj je jasan: stvoriti neprobojan kišobran iznad cijele Europe koji može neutralizirati prijetnje od balističkih i krstarećih projektila te rojeva bespilotnih letjelica, smanjujući troškove i povećavajući interoperabilnost među saveznicima.
Ovaj tehnološki iskorak prati i snažna politička volja, utjelovljena u Europskoj obrambenoj industrijskoj strategiji (EDIS) predstavljenoj u ožujku 2024., piše Politico. Strategija potiče članice EU na veća, bolja i, najvažnije, zajednička ulaganja u obranu. S ciljem da se do 2030. godine najmanje 40% obrambene opreme nabavlja zajednički, a polovica proračuna troši na europske proizvode, Unija šalje poruku da svoju sigurnost uzima u vlastite ruke. No, dok se na nebu plete mreža visoke tehnologije, na tlu se događa povratak temeljima ratovanja.
Duž istočne granice NATO-a, od Baltika do Poljske, niče novi "Istočni štit". Zemlje poput Litve i Poljske, svjesne geografske blizine Rusiji i Bjelorusiji, grade opsežne obrambene linije koje podsjećaju na prizore iz prošlih ratova. Kilometri protutenkovskih prepreka, poznatih kao "zmajevi zubi", minska polja i mostovi pripremljeni za rušenje eksplozivom postaju dio krajolika. Svrha ovih statičnih fortifikacija nije u potpunosti zaustaviti invaziju, već usporiti napredovanje neprijatelja, slomiti mu zamah i usmjeriti ga na unaprijed pripremljene "zone uništenja" gdje ga čeka mobilna i tehnološki superiornija obrana.
Inspiracija za povratak ovim taktikama dolazi izravno s bojišta u Ukrajini. U veljači 2022., dok su ruske kolone nezadrživo napredovale prema Kijevu, ukrajinski branitelji posegnuli su za očajničkim, ali genijalnim rješenjem. Miniranjem brane na rijeci Irpin, namjerno su poplavili golemo područje močvara isušenih još u sovjetsko doba. Preko noći, čvrsto tlo pretvorilo se u neprohodan kaljužni pakao koji je progutao ruske tenkove i oklopna vozila, zaustavivši napad sa sjevera. Ta lekcija, naučena u blatu, sada odjekuje hodnicima ministarstava obrane diljem istočne Europe.
Ideja o korištenju močvara kao obrambenog oružja dobila je neočekivanog saveznika u europskim klimatskim politikama. Obnova isušenih tresetišta, koja prekrivaju goleme dijelove granice s Rusijom, postala je strategija dvostruke namjene. U svom prirodnom, vodom natopljenom stanju, močvare su gotovo neprohodne za teška vojna vozila, ali su istovremeno i najučinkovitiji svjetski ponori ugljika, pohranjujući dvostruko više CO2 od svih šuma zajedno. Isušivanjem za potrebe poljoprivrede, one ispuštaju goleme količine stakleničkih plinova. Njihovom obnovom, koju potiče i Zakon EU o obnovi prirode, Europa može istodobno ojačati svoju obranu i ispuniti klimatske ciljeve.
Poljska i Finska najdalje su odmakle u primjeni ove "ekološke obrane". Varšava je u svoj masivni projekt "Istočni štit", vrijedan 2,3 milijarde eura, eksplicitno uključila "formiranje tresetišta i pošumljavanje graničnih područja". Cezary Tomczyk, državni tajnik u poljskom ministarstvu obrane, izjavio je kako se ciljevi poklapaju: "Za nas je priroda saveznik i želimo je iskoristiti." Slično razmišljaju i u Finskoj, gdje će ministarstva obrane i okoliša na jesen započeti razgovore o pilot-projektima obnove močvara duž duge granice s Rusijom, prepoznajući da je to jeftin i učinkovit način za postizanje obrambenih i ekoloških ciljeva.
Iako se baltičke zemlje za sada više oslanjaju na klasične fortifikacije, potencijal je golem. Stručnjaci ističu da je zaustavljanje isušivanja i vraćanje vode u tresetišta relativno brz proces koji teren čini neprohodnim u roku od jedne do dvije godine. Najveći izazov ostaje poljoprivredni lobi i kompenzacija farmerima za prenamjenu zemljišta. Ipak, dok se na nebu gradi tehnološki štit, na tlu se Europa prisjeća da su njezini najstariji i najpouzdaniji saveznici ponekad skriveni u samoj zemlji – u močvarama i rijekama koje su kroz povijest zaustavljale vojske. Za razliku od Ukrajine, koja je morala djelovati u očaju, Europa sada ima priliku planirati unaprijed.
FOTO 100 najdojmljivijih fotografija susreta Trump - Putin: Pogledajte kako je Aljaska dočekala svjetske lidere
Otvori KEKS Pay
Molio bih da se EU više fokusira na zaštitu od imigranata. Korak 1. Zaustaviti nove imigracije, Korak. 2. Masovne deportacije postojećih imigranata