Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 210
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zastrašujući trendovi

Na liječenje zbog ovisnosti o drogama lani se prijavilo 5900 osoba

Foto: unsplash
1/3
07.10.2025.
u 11:54

Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje predstavljaju najveću skupinu u tretmanu

Na liječenje zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima lani su se prijavile 5904 osobe, od toga 4489 zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti u 76 posto slučajeva, a ostalih 1415 osoba zbog neopijata. Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje predstavljaju najveću skupinu u tretmanu, što je pokazatelj njihove izražene potrebe za liječenjem i duljeg zadržavanja u sustavu liječenja, no istodobno se kod mlađih dobnih skupina bilježi porast zahtjeva za liječenje zbog uporabe kanabinoida, kokaina i amfetamina.

Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zloporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru ovisnosti, koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je "Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja" sastavljeno prema podacima iz 29 europskih zemalja, koje ukazuje na zabrinjavajuće trendove – sve veću raznolikost dostupnih psihoaktivnih tvari, njihovu visoku potentnost i čistoću te sve rašireniju istodobnu uporabu više različitih psihoaktivnih tvari. Značajan porast bilježi se kod sintetskih katinona, koji postaju sve dostupniji na tržištu, a broj osoba koje su zatražile liječenje zbog njihove uporabe porastao više od četiri puta u posljednjih pet godina. Upozorava se i na sve veće širenje sintetskih opioida, posebice iz skupine nitazena.

Od 2009. na europskom tržištu identificirano je 88 novih opioida, od kojih 22 pripadaju skupini nitazena. Njihova visoka potentnost povezana je s velikim brojem smrtnih slučajeva, osobito u Estoniji i Latviji. Posebnu zabrinutost izaziva sve veća dostupnost krivotvorenih lijekova koji sadrže nitazene i oponašaju legalne lijekove poput oksikodona ili benzodiazepina. Kao odgovor na to sve više zemalja, ističu u HZJZ-u, uvodi programe za distribuciju naloksona, sredstva koje spašava život u slučaju predoziranja. Značajne promjene bilježe se i na tržištu kanabisa, koji ostaje najčešće konzumirana ilegalna droga u Europi, s procijenjenih 24 milijuna korisnika u posljednjih godinu dana.

Sadržaj THC-a u smoli kanabisa gotovo se udvostručio tijekom posljednjeg desetljeća i iznosi prosječnih 23 posto, dok se istodobno pojavljuje sve više novih i snažnijih oblika, uključujući ekstrakte i jestive proizvode. Poseban izazov predstavljaju polusintetski kanabinoidi poput HHC-a, čija se uporaba povezuje s nizom slučajeva otrovanja, uključujući i ona među djecom. U 2024. godini čak 18 od 20 novootkrivenih kanabinoida bilo je polusintetskog podrijetla. Brojne zemlje poput Njemačke, Malte i Luksemburga zato mijenjaju zakonski pristup kanabisu. Kokain ostaje najraširenija ilegalna stimulativna droga u Europi. Procjenjuje se da ga je u posljednjih godinu dana konzumiralo oko 4,6 milijuna odraslih. U Hrvatskoj, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci s omjerom 4,7:1.

- Kao i u cijeloj Europi, i u Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,7, a za muškarce 42,2 godine. Najviše ih se, 60 posto, na liječenje javilo samoinicijativno, 14 posto su uputili liječnici primarne zdravstvene zaštite, a obitelj je tek na trećem mjestu sa 7,7 posto. 

Čeka nas ledena zima? Stručnjaci prognozirali što nam stiže. Bit će kao nekada...
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja