Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na kontinentu najčešće sade smokve petrovke

Nije poželjna za plantažni uzgoj na kontinentu nego za vrtove budući da najbolje od sebe smokva daje u priobalju, na otocima...
25. ožujka 2017. u 00:15 4 komentara 3203 prikaza
smokva
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Sve veća popularizacija i potražnja, u Dalmaciji ponovno dižu proizvodnju smokve. No ta voćna vrsta iz porodice dudova, čini se, postaje sve popularnija i na kontinentu. Svježim smokvama cijena ni u sezoni na tržnicama ne pada ispod 20-25 kuna za kilogram, a dok ih na kontinentu i masnije plaćaju, sušene i 100 kuna, u priobalju smo nebrojeno puta svjedočili kako ih s prerodnih stabala nitko ne bere i doslovce gnoje zemlju pod njima.

Najviše ih ima oko Slunja

Zna li se kako se plodovi ove izuzetno hranjive voćke mogu preraditi u pekmez, marmeladu, sirup, sok, rakiju, vino, kompot, slatko... nije čudno zato da kontinentalci pomalo uzimaju stvar u svoje ruke pa i oni sve češće sade voćku, dvije u vrtovima u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. Nekad ih je trebalo tražiti povećalom, a danas postaju gotovo pravilo koje ukrašava vrt. I što je najbolje, na radost svojih vlasnika, doista uzvraćaju trud i daju plodove. Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, kaže kako se na kontinentu najčešće sade rane sorte smokava, petrovke ili petrovače, jer je bitno da završe vegetaciju prije prvih mrazeva ujesen. Najbolje uspijevaju na vinogradarskim položajima koji zimi mogu izdržati i temperature do –20 stupnjeva. No Ivković ipak nikome na kontinentu ne bi savjetovao plantažni uzgoj, već tek za vlastiti gušt, jer ta voćka najbolje prinose daje ipak u priobalju, na otocima, u podvelebitskom kraju, gdje će biti najrodnija i najukusnija. – Odnos šećera, kiselina i ostalih mikroelemenata na kontinentu nikad neće biti kao u Dalmaciji – savjetuje Ivković, koji je u unutrašnjosti najviše smokava vidio oko Slunja.

Savjeti za sadnju

Riječ je o otpornim sortama donesenim još u vrijeme Marije Terezije, ali se nitko nije time više bavio. Ako se drvo dobro formira, orezuje i nije previše izloženo zimi, nema zapreka da smokve beremo i u Zagrebu, Osijeku, Brodu... – Ako roštiljate paleći drvo, pepeo prospite oko smokava, nekoliko lopata ili kilograma. Smokva traži dosta fosfora i tako će biti otpornija na zimu – savjetuje Ivković.  

>> Smokva, ekološki prabikini, rajsko voće i kraljica kasnog ljeta

>> Rovinj najskuplji grad: Trešnje 100 kuna, smokve 80 kuna

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
a
Jadranom bez daha
Argonauti u sedam dana preveslali 650 kilometara hrvatske obale