Hrvatska je i u siječnju zadržala čelno mjesto po visini inflacije u europodručju budući da je ona iznosila 5 posto prema usporedivom harmoniziranom indeksu cijena. Mjesec prije HIPC je u Hrvatskoj bio 4,5 posto. Za to je vrijeme prosječna inflacija u europodručju bila upola niža nego u Hrvatskoj – 2,5 posto, no i tamo se bilježi lagano povećanje cijena na mjesečnoj razini za 0,1 posto, uglavnom zbog energenata. Nacionalni Indeks potrošačkih cijena donosi nešto blažu inflacijsku krivulju s prosječnih 4 posto i ubrzanjem za 0,1 u odnosu na prethodni mjesec, no politička halabuka oko cijena, uključujući i uspješne bojkote trgovina, još nije proizvela željene učinke. Siječanj je donio najsnažniji rast inflacije od ožujka 2024. U odnosu na prethodni mjesec u Hrvatskoj je zabilježeno snažno povećanje cijena energije, usluga i hrane, a znatniji pad bilježe jedino cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, bez energije gdje je minus bio 3,4 posto, što je ublažilo učinke najnovijih poskupljenja ostalih skupina proizvoda.
Inflacijska kretanja na početku kalendarske godine nisu dobra, a poskupljenja je podgrijalo i odmrzavanje cijena struje i plina te tjedno poskupljenje goriva. Energija je u mjesec dana poskupjela 2,2 posto, usluge 1,4 posto i hrana jedan posto! Gledaju li se druge zemlje, inflacija u Sloveniji ispod je prosjeka europodručja i iznosi 2,3 posto, a glavobolje s naglim rastom cijena imaju Austrija i Slovačka, gdje je na mjesečnoj razini inflacija skočila 0,9 i 1,6 postotnih poena. Razlog su energenti, te poskupljenja u sektoru usluga, slično kao i u Hrvatskoj. Gledaju li se druge turističke zemlje, u Portugalu je harmonizirani rast cijena na godišnjoj razini bio samo 2,7 posto, u Španjolskoj 2,9 posto, a u Grčkoj 3,1 posto tako da domaća turistička branša i iznajmljivači moraju dobro izvagati s kakvim će paketom ovoga ljeta izaći pred turiste i hoće li usluga biti proporcionalna cijenama. Prosječna inflacija ubrzava od rujna prošle godine, a tempo poskupljenja vratio se na razinu na kojoj je bio prije godinu dana! Kako će to vlasti objasniti?
Hrvatski premijer Andrej Plenković zadovoljan je širom slikom po kojoj je hrvatsko gospodarstvo raslo četiri puta brže od prosjeka, pa je i zaostajanje za prosječnim razinama razvijenosti u EU smanjeno na samo 20-ak posto. Hrvatska je, veli, nisko zadužena država s dobrim kreditnim rejtingom i kvalitetnim politikama koje su usmjerene na čuvanje standarda. U tom je smjeru i širenje liste proizvoda s ograničenim cijenama na njih 70, a tek treba vidjeti hoće li bojkot trgovina imati pozitivan učinak na ostale cijene, ali i ponašanje svih sudionika na tržištu. Potrošači će zacijelo biti pažljiviji s potrošnjom jer je uočena pojačana kupnja u drugim zemljama, na što Vlada, kad su u pitanju druge članice EU, nema nikakav administrativni odgovor. Pojačane kontrole i zabrane mogu se primijeniti jedino na granici s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom.
Hrvatska narodna banka sa svoje je strane najavila strože kriterije za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita, a određeni učinak na potrošnju trebao bi imati i novi porez na nekretnine, prema kojemu će građani plaćati porez na drugu i svaku narednu nekretninu koja ne služi za stalno stanovanje ili najam.
>>> VIDEO Za vas smo provjerili kolike su cijene vinjeta i cestarina u susjednim državama
Otvori KEKS Pay
To je ono zbog cega si je plenki uduplao plače. Kriminal i rasulo.