Naslovnica Vijesti Hrvatska

Imamo najdulji radni tjedan, a među državama smo s najkraćim radnim vijekom

Dr. P. Bejaković: Rad se kod nas ne smatra načinom socijalizacije, zadovoljstva i osobnog potvrđivanja, nego prisilom ili ‘tlakom’
06. studenoga 2017. u 21:14 47 komentara 12201 prikaza
radnik građevina
Foto: Dino Stanin/PIXSELL/Ilustracija

Hrvatska se ubraja u zemlje EU s najduljim radnim tjednom u kojem žene i muškarci u prosjeku rade 40 sati, dok s druge strane u prosjeku odlaze u mirovinu nakon samo 32 godine radnog staža, po čemu spadamo u države s najkraćim radnim vijekom. Odlaze li hrvatski radnici u mirovinu prerano jer su potrošeni više od zapadnjaka koji imaju kraći radni tjedan ili su razlozi složeniji?

LOŠA SITUACIJA Masovni egzodus iz BiH: Trbuhom za kruhom otišlo najmanje 150 tisuća osoba

Pauze za odmor

Nizozemci u prosjeku rade 31,4 sati tjedno, ali u mirovinu odlaze nakon gotovo 40 godina staža, no kraći im je radni tjedan i zato što kod njih petina žena radi skraćeno. Danci odlaze u mirovinu nakon 39 godina staža, ali u prosjeku rade tek 34,1 sati tjedno. Podaci Eurofounda pokazuju da u pravilu u slabije razvijenim zemljama EU poput Grčke, Rumunjske, Bugarske radnici imaju najdulji radni tjedan, ranije odlaze u mirovinu, dok Skandinavci i zapadnjaci imaju u pravilu kraći radni tjedan, ali i kasnije idu u mirovinu. Rekorderi po trajanju radnog vijeka su Šveđani koji se umirove nakon 41 godine staža.

Dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije napominje da je u Hrvatskoj radni tjedan dulji jer se pauze za odmor uračunavaju u radno vrijeme što nije slučaj u drugim zemljama, a tjedno na pauze otpada dva i pol sata. No, i kad se to oduzme, ipak hrvatski radnici opet rade dulje tjedno, u prosjeku 37,5 sati što je više od prosjeka EU u kojoj radnici rade 36 sati tjedno. Koliko od toga Hrvati rade efektivno, drugo je pitanje.

Usto Hrvatska ima manje od 5% svih zaposlenih koji rade skraćeno, za razliku od razvijenih zemalja u kojima je skraćeno radno vrijeme uobičajeno zbog usklađivanja obiteljskog i profesionalnog života.

– Teško je reći da su radnici u razvijenim zemljama bolje „očuvani“ nego oni u posttranzicijskim, ali je činjenica da ste u nas gotovo prestari za zaposlenje čim navršite 45. Koliko god poslodavci hvale pouzdanost, iskustvo i posvećenost starijih radnika, nisu baš skloni njihovu zapošljavanju. Slaba povezanost doprinosa i mirovine potiče ljude na ranije umirovljenje jer mirovinski staž do reforme je slabo utjecao na mirovinu i na želju da se ostane na poslu. Nedovoljno nagrađivanje duljeg i kažnjavanje ranijeg odlaska u mirovinu također ne motivira radnike na dulji ostanak u svijetu rada – govori Bejaković. Ističe i da česte promjene mirovinskog sustava i nesigurnost u pogledu budućeg određivanja mirovina te opravdano vjerovanje da će budući uvjeti biti nepovoljniji ne potiči duži rad.

Dugoročno neodrživ sustav

– Konačno, rad se kod nas ne smatra načinom socijalizacije, zadovoljstva i osobnog potvrđivanja, nego prisilom ili tlakom. I opravdani strah zbog gospodarskih promjena (stečaja i slično) potiče znatan dio ljudi da, čim steknu uvjete, odlaze u malu, ali razmjerno sigurnu mirovinu – govori Bejaković.

Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Pilar bavi se psihologijom rada i kvalitetom života i kaže da radnici odlaze ranije u mirovinu jer to često potiču poslodavci. U nas je, kaže, popularnije poticati raniji odlazak u mirovinu, čak i davati otpremnine za to, nego rezati troškove rada otpuštanjima. – Takav pristup ima socijalnu dimenziju, ali je dugoročno neodrživ, jer povećava broj umirovljenika, a na njihova radna mjesta se ne zapošljavaju novi radnici. To je možda dobro za poslodavca, ali nije za državu koja isplaćuje mirovine.

Split: Prosvjedni skup umirovljenika protiv siromaštva i poniženja u starosti Ostao zakinut? Odredili mu mirovinu kao da će živjeti 93 godine

Danas većina poslova nije fizički zahtjevna pa se radni vijek i produljuje na 67 godina, a u nas se u mirovinu odlazi s prosječno 60-ak godina i svega oko 14-15% umirovljenika odradilo je puni radni staž. Teško je za ove brojke „optužiti“ teške radne uvjete, jer bi oni trebali biti prisutni kod čak 85% radnih mjesta, što ne može biti istina – kaže Kaliterna Lipovčan. Danas je, kaže, teško izračunati koliko se efektivno radi kad su poslovi više intelektualni nego fizički i teško se mogu normirati. Drži da je važno obaviti posao, a ne radno vrijeme, što dobro znaju samozaposleni.

– Stoga se danas sve više napušta provjeravanje prisutnosti na poslu, a uvodi se fleksibilno radno vrijeme gdje se i od radnika traži da obavi zadatke neovisno o trajanju. Jednom radniku za isti posao će trebati pola sata, nekom drugom sat. Poslodavca to ne bi trebalo opterećivati, ako je posao u oba slučaja obavljen kvalitetno – zaključuje Kaliterna Lipovčan.

POGLEDAJTE Ovako će izgledati novi zagrebački rotor

Umirovljenici Radila je 30 godina I umirovljenici bježe iz Hrvatske: 'Idem u Italiju njegovati starce...' Konobar HIT NA FEJSU Kafić iz Korčule iskreno objasnio zašto ne radi do nedjelje radnici radni vijek Građani u EU mogu očekivati da će prosječno raditi 35,6 godina; u Hrvatskoj manje od 33
Top 3 festivala koje obožavaju poslovnjaci: Gdje se zabavlja Generacija X?

A1 izdvaja za Vas

  • t111:

    Njemacka ima 37.5 sati radni tjedan. To na papiru izgleda bolje nego u hrv, ali realnost je da si isto 8h na poslu, al ti pauza nije placena.

  • svojaja:

    Cuj ove jadnice sa Pilar Instituta, da gradjani odlaze u prijevremenu mirovinu radi bla bla njima osobnih razloga, ali da je taj ''socijalisticki'' sustav neodrziv za drzavu koja isplacuje mirovine ? Pa ne ispalcuju se mirovine iz drzavnoga budzeta jadnice, ... prikaži još!, nego iz mirovinskih fondova prvoga i drugoga stupnja gdje su ljudi uplacivali svoje kvote od svojih novaca, a ne od tvojih uhljebko. To mozes kenjati svojim kradezevcima sto su utovarili bataljun laznih branitelja iz Hrvatske i iz Bosne, bez dana radnoga staza, Hrvatskoj djeci na grbacu da ih uzdrzaju iducih 50 godina, njih i njihove brojcane obitelji. To treba skinuti narodu sa grbace, a ne ljude koji su posteno zaradili svoje mirovine. I zato pametni gradjani masovno i napustaju zemlju, posto znaju da tu nece dozivjeti svoje mirovine. To sve jeste, samo drzava nije.

  • jurajuric116:

    evo da Vam velim. delam za njemačku korporaciju u Hrvatskoj. redovito nam rade mjerenja efikasnosti i moj kolega u Njemačkoj ima efikasnost od 78%, ja od 85%. a on ima plaču za identičan opis posla 2500 eura, a ja 800 ... prikaži još! eura. e pa nek mi neko to objasni... jednostavno realni sektor u Hrvatskoj je večinom u stranom vlasništvu i izrabljuju nas maksimalno ti stranci. tak dugo dok im bumo dopuštali da dobit jeftino iznose iz Hrvatske nebu nam bolje. da se samo 30% dobiti prenese u povišice plača i na to da im se kompletno odbije porez bilo bi nam svima super. a lova bi ostala tu kod nas i potrošili bi ju i opet s tom lovom stvorili novu vrijednost. ali to samo punimo več nafilane njemačke guske i samo postajemo sve veča sirotinja.