Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić predstavio je Strategiju upravljanja državnim nekretninama do 2035. kao i ovogodišnji Plan upravljanja kojim država planira uprihoditi 75 milijuna eura.Prema riječima ministra Bačića, do 2035. godine država planira aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značenja i najmanje 50 posto aktivirane površine koje nisu od strateškog značenja i kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave. Plan je da država u tom razdoblju od nekretnina i pokretnina u svom vlasništvu uprihodi milijardu i dvjesto milijuna eura.
Što se tiče ovogodišnjeg Plana upravljanja državnom imovinom, namjerava se uprihoditi ukupno 75 milijuna eura, a ministar je nabrojao i nekretnine od strateškog značenja kojima država misli raspolagati u 2026. godini. To su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, Spomen dom Kumrovec, kamp Peruština u Diklu i Vila Svežanj u Kostreni. U ovoj godini, istaknuo je Bačić, tvrtka Državne nekretnine planira obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu i to za potrebe priuštivog najma i stanovanja, ali i za zaštićene najmoprimce. Planira se i obnova deset poslovnih prostora i dviju zgrada za smještaj tijela državne uprave i organizacije civilnog društva. „Planiramo značajno povećati broj tijela državne uprave kojima bi sjedište upravo bilo u prostorima koji su vlasništvo RH kako bi smanjili iznose godišnjih zakupnina koje državna tijela plaćaju”, istaknuo je ministar.
Država želi cijeli Vjesnik i Hrvatsku poštu u Branimirovoj. Ministar je također rekao da je plan da država stekne dvije nekretnine, a to su Vjesnik i Hrvatska pošta u Branimirovoj. „Prvo to je otkup onih 36 posto Vjesnika kojima država nije vlasnik i stjecanje zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici. Kao što sam rekao, za smještaj državnih tijela čije zgrade ulaze u obnovu ili su trenutno u zakupu poslovnih prostora u privatnom vlasništvu”, naglasio je Bačić. Planira se raspisati 177 javnih poziva za nekretnine koje nisu od strateškog značaja što se odnosi na zemljišta, stanove i poslovne prostore, a nadležna tijela planiraju sklopiti oko 1900 ugovora od kupoprodaje do prava građenja i prava služnosti. Kada su u pitanju državne pokretnine i privremeno oduzete imovine, plan je da država na taj način uprihodi oko 400 tisuća eura.
Na novinarsko pitanje jesu li svi ti ciljevi ostvarivi s obzirom da i dalje ne znamo koja je to sve državna imovina ili je li registar sada kompletniji, ministar je odgovorio da Ministarstvo upravlja građevinskim zemljištem te poslovnim odnosno stambenim jedinicama u državnom vlasništvu. Taj registar, rekao je, trenutno se digitalizira i uskoro će biti dostupan iako već sada postoji registar državne imovine koji vodi Ministarstvo i koji je u funkciji. „Mi vrlo precizno imamo podatke o državnoj imovini, s time da želim napomenuti da svakodnevno RH stiče novu imovinu i stambene jedinice. Mi ćemo ovu strategiju, uvjeren sam, realizirati jer smo točno propisali nekretnine”, tvrdi Bačić.
Dodao i da su u godišnjem planu točno pobrojali s kojim nekretninama država raspolaže i što im je namjena, osobito kada je riječ o strateškim nekretninama. Ista situacija je i s nekretninama koje nisu strateške, a koje su usklađene sa zahtjevima gradova – sjedišta županija i velikim gradovima koji su također sudjelovali, rekao je, u izradi godišnjeg plana. Ministar je predstavio i izmjene i dopune Zakona o građevnim proizvodima koji je, kako je rekao tehnički zakon i ide u hitnu proceduru jer se mora uskladiti s EU Uredbom, a cilj je uspostaviti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta sa sigurnim i održivim građevnim proizvodima. U tom smislu svaki će građevni proizvod, istaknuo je Bačić, imati svoju digitalnu putovnicu koja će sadržavati sve sastavnice određenog građevnog proizvoda.
Otvori KEKS Pay
