Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Objavljena lista: Među najcitiranijom svjetskom elitom je i 11 domaćih znanstvenika

Prvi put na listi je i dvoje znanstvenika s domaćih institucija – Danijela Bursać Kovačević s PBF-a i Predrag Putnik sa Sveučilišta Sjever.
18. studenoga 2021. u 14:27 5 komentara 3823 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Tradicionalno, kao i svake godine, tvrtka Clarivate objavila je popis najcitiranijih svjetskih znanstvenika, listu koju se i dalje drži najrelevantnijom u svijetu. Highly Cited Researchers 2021. nabraja znanstvenike koji su ostvarili izniman utjecaj na svom znanstvenom području višestruko citiranim radovima u posljednjih deset godina. Da bi znanstvenik ušao na ovu listu, mora biti među jedan posto najcitiranijih u bazi podataka Clarivatea koja se zove Web of Science. U ovu bazu povučeni su podaci iz vodećih svjetskih znanstvenih časopisa iz svih područja znanosti. Popis se sastavlja na Clarivateovu Institute for Scientific Information. Neki će primijetiti da na njoj nema zaista iznimnih znanstvenika, mnoštvo nobelovaca, primjerice, no izbivanje s ove liste ne umanjuje ničije znanstvene kvalitete.

Dekani i privatnici

Iz ove liste prepoznaju se i najuspješnije znanstvene institucije na kojima ovi znanstvenici rade. Prije nego što prijeđemo na naše znanstvenike koji su ove godine uvršteni na ovu prestižnu listu, osvrnimo se na opće podatke koji govore i o nekim globalnim trendovima. Ove godine uvrštena su 6602 znanstvenika iz više od 70 zemalja i regija, pri čemu su Sjedinjene Države dom za čak 2622 znanstvenika, odnosno njih 39,7 posto. Ipak, to je manje od 43,3 posto koliko ih je bilo 2018. godine, iako je SAD i dalje vodeća zemlja po ovom kriteriju. Treba naglasiti i činjenicu kako su 24,7 posto znanstvenih radova indeksiranih na Web of Science od 2010. do 2020. godine objavili autori koji rade u Sjedinjenim Državama. Razlog ovom padu vjerojatno i sami pretpostavljate, a to je Kina. Kinezi su ove godine drugi s 935 znanstvenika na listi, odnosno 14,2 posto, a je ozbiljan porast u odnosu na 2018. kada je na znanstvenike koji rade u Kini otpadalo 7,9 posto.

U četiri godine, navodi se u priopćenju objavljenom uz listu, Kina je gotovo udvostručila svoj udio na ovoj listi najcitiranijih znanstvenika. I doista, kada listate više od 660 stranica popisa, doista veliki broj znanstvenika s kineskim prezimenima Chen ili Cheng, primjerice. Treća je nacija Velika Britanija koja je zastupljena s 492 znanstvenika ili 7,5 posto, a valja istaknuti da je Velika Britanija, koliko god veća bila, primjerice, od nas, ipak velika kao petina SAD-a ili dvadeseti dio Kine. Australija je prešla Njemačku na četvrtom mjestu, dok je, interesantno, Nizozemska na šestom mjestu te su time ispred Kanade, Francuske, Španjolske i Švicarske kojom se zaokružuje prvih deset zemalja.

Najuspješnija je institucija Harvard s kojega je zastupljeno 214 znanstvenika. Snažan napredak zabilježio je Hong Kong koji sada ima 79 znanstvenika, ponajviše zahvaljujući Sveučilištu Hong Kong koje je u godinu dana više nego udvostručilo broj znanstvenika na popisu s 14 na 33. Prvi put znanstvenike na ovoj listi imaju i institucije iz Bangladeša, Kuvajta, Mauricijusa, Maroka i Gruzije. Na popisu su 24 nobelovca od kojih je pet proglašeno ove godine – David Julius, Ardem Patapoutian, David W. C. MacMillan, David Card i Guido Imbens.

Kada se ovim imenima dodaju i imena poput Ugura Sahina zaslužnoga za stvaranje mRNK cjepiva, pa vodećeg njemačkog epidemiologa Christiana Drostena ili njegova kolege iz Amerike Floriana Krammera, potom Davida J. Nutta, kontroverznog britanskog znanstvenika koji se bavi proučavanjem djelovanja narkotika, pa i samog Thomasa Pikettyja, glasovitog francuskog ekonomista, trebamo biti i više nego zadovoljni što ove godine na ovakvom popisu imamo čak 11 znanstvenika, zajedno s još nekima hrvatskog podrijetla s izrazito uspješnim karijerama u svojim znanstvenim područjima.

Sedam se godina zaredom na ovoj listi nalazi Igor Rudan koji je prvi put uvršten 2015. godine. Znanstvenik sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je i član tamošnjeg Kraljevskog društva lista, referira sa 577 radova koji su ukupno citirani 68.738 puta.

 | Autor : Marin Tironi/PIXSELL Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Prof. dr. sc. Ivan Đikić na listi je u područjima molekularne biologije i genetike te biologije i biokemije. Lista se referira na 322 njegove publikacije koje su citirane 40.821 puta. I ovaj poznati naš znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu bio je uvršten na listu prošle godine, a u ovo doba pandemije po nekim je anketama i znanstvenik s najvećim stupnjem povjerenja domaće publike. Ivica Letunić, ako dobro brojimo, peti je puta zaredom uvršten na ovu listu zbog dostignuća u biologiji i biokemiji. Dr. Letunić radi u Njemačkoj gdje ima i tvrtku Biobyte Solutions. Tu je još jednom i dr. sc. Zora Modrušan, molekularna biologinja koja radi za poznatu tvrtku Genentech, a prije toga radila je u još dvije biotehnološke kompanije. U njezinu službenom životopisu pronaći ćemo i kako je diplomirala i magistrirala biologiju na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirala na University of British Columbia u Vancouveru.

U grupu naših znanstvenika uvrštavamo Vladu Perkovića koji je kao vrlo je mlad otišao u Australiju. Inače je iz Brinja. Perković je i lani bio na ovoj listi, dekan je Medicinskog fakulteta Sveučilišta New South Wales u Sydneyu. U njegovu je životopisu zabilježeno kako je imao izuzetno zapažene radove u uglednim znanstvenim časopisima kao što su New England Journal of Medicine, Lancet, PLoS Medicine.

Marinu Soljačiću, našem glasovitom znanstveniku, profesoru na prestižnom MIT-u, ovo je treći put kako je uvršten na ovaj popis. Sva tri puta, dakako, zbog radova koje je objavio iz područja fizike. Broji mu se 338 znanstvenih publikacija koje su ukupno citirane 28.579 puta. I to je dokaz zbog čega znanstveniku, čiji se rad o bežičnom prijenosu energije i dalje citira, pripisuje nadimak ‘novi Tesla’. Znamo već kako je prof. Soljačić uz ostalo i jedan od tri dobitnika Blavatnik Awards for Young Scientists, američke nagrade za najbolje znanstvenike mlađe od 42 godine.

 | Autor : Marko Prpic/PIXSELL Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Multidisciplinarna znanost

Također, svake godine u suradnji s našim Ministarstvom znanosti i obrazovanja dodjeljuje stipendiju, Nagradu Soljačić, najboljim maturantima iz matematike i fizike. Iznimno je uspješan i Stanislav Duško Ehrlich koji je uvršten na popis u kategoriji multidisciplinarne znanosti. Istaknuto je njegovo proučavanje mikrobioma. Navodi mu se 359 znanstvenih radova koji su ukupno citirani 48.323 puta. Bio je na listi i prošle godine kada je uvršten u kategoriji biologije i biokemije. Ovaj znanstveni veteran rođen je 1943., diplomirao je organsku kemiju i biokemiju 1967. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorat iz biokemije stekao je na Sveučilištu Pariz VII. Bio je znanstveni suradnik dr. Joshue Lederberga, dobitnika Nobelove nagrade, na Odjelu za genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford u Kaliforniji. Osnovao je i vodio Odjel za mikrobiološku genetiku i Odjel za mikrobiologiju pri Nacionalnom institutu za poljoprivredna istraživanja (INRA). Također je osnovao tvrtku Enterome koja razvija biomarkere na bazi mikrobioma. Sada je direktor emeritus istraživanja u INRA-i, profesor na King’s Collegeu u Londonu i glavni znanstveni direktor Enteromea. Vrlo interesantno, prošle je godine prof. Ehrlich dobio grant Fundacije Michael J. Fox.

Novo je ime na popisu i ono astrofizičara Davora Krajnovića koji radi na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj na Leibniz-Institut für Astrophysik. Iza njega je i školovanje na sveučilištima u nizozemskom Leidenu te znamenitom Oxfordu.

Posebno je za nas interesantno kako su se na popisu našli i naši znanstvenici iz područja poljoprivrede. Takav je, recimo, Tomislav Hengl koji j,e nakon što je završio Fakultete agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, doktorirao u Enschedeu u Nizozemskoj te je danas vodeći stručnjak za geostatičko mapiranje.

Ali, na listi se našlo i dvoje znanstvenika sa znanstvenih ustanova u Hrvatskoj. To je presedan, jer do sada nismo na popisu imali znanstvenika koji su u trenutku uvrštenja radili u nekoj domaćoj instituciji. U kategoriji Poljoprivrednih istraživanja nalazimo Danijelu Bursać Kovačević, izv. prof. sc. s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu gdje radi u Laboratoriju za kemiju i tehnologiju voća i povrća Zavoda za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo. U istoj je kategoriji i Predrag Putnik koji je upravo ove godine počeo predavati na Sveučilištu Sjever.

Video - Naša znanstvenica progovorila o velikoj temi u Europi i otkrila što će se događati s autima i avionima

PRISTUP PANDEMIJI Reakcije struke na Milanovićeve izjave: 'To je neodgovorno, kao da ne želi pogledati oko sebe' VELIKI INTERVJU Alemka Markotić otvoreno o cjepivu: To je kao da vam netko da pancirku, a vi kažete: 'Neću, mene će promašiti' Ivan Đikić Pritisak na bolnice Ivan Đikić: Vlada treba uvesti covid potvrde na što više mjesta
dr. sc. Hrvoje Potrebica
željezno doba u Zlatnoj dolini
U kneževskom grobu pronađen najstariji željezni mač u Hrvatskoj
Hrvatski Telekom
NAVIKE MLADIH U GAMINGU
HT-ovo istraživanje upozorava na riskantna ponašanja mladih na internetu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar majkuvam
    majkuvam:

    Koliko nam je svima bolje bilo kad nismo imali toliko znanstvenika?

  • Draguljče:

    Nigdje ni Baksisa ni Lauca

  • okrad56:

    ZNANOST JE TOLIKO NAPREDOVALA... DA JE TEŠKO DANAS NAĆI ZDRAVOG ČOVJEKA ...