Prije trideset godina, u svibnju 1995., inženjer Netscapea Brendan Eich dobio je zadatak osmisliti jednostavan programski jezik koji će web stranicama dati interaktivnost. U samo deset dana nastao je prototip koji je tada izgledao kao interni eksperiment, ali upravo taj projekt prerastao je u jednu od najvažnijih tehnologija današnjice. Danas se JavaScript koristi na gotovo 99 posto svih web stranica i postao je sastavni dio svega što svakodnevno koristimo na internetu. Njime rade preglednici, serveri, mobilne i desktop aplikacije, pa čak i pojedini ugrađeni sustavi, a već godinama drži status najkorištenijeg programskog jezika na svijetu.
Iako se danas zove JavaScript, taj jezik isprva nije nosio to ime. Prva verzija nazvana je Mocha, zatim LiveScript, a tek je krajem 1995. nakon suradnje Netscapea i Sun Microsystems dobio današnji naziv. Ime je izabrano iz marketinških razloga, kako bi se iskoristila tadašnja popularnost Jave, iako Java i JavaScript nemaju gotovo nikakve stvarne sličnosti osim površne sintakse. Rani razvoj bio je brz, ponekad i kaotičan, pa je jezik ostao s nizom nelogičnosti koje se djelomično osjećaju i danas. Dodatnu zbrku stvorio je Microsoft kada je za Internet Explorer predstavio vlastitu verziju jezika pod nazivom JScript, što je godinama uzrokovalo probleme s kompatibilnošću među preglednicima.
Standardizacija je stigla 1997. godine kada je ECMA International definirao službeni naziv ECMAScript, premda je u javnosti i dalje ostao uvriježen naziv JavaScript. Prava prekretnica u razvoju jezika dogodila se 2005. pojavom AJAX tehnologije, koja je omogućila da web stranice rade poput aplikacija bez stalnog osvježavanja. Drugi, još važniji skok zbio se 2009. godine kada je predstavljena platforma Node.js, zahvaljujući kojoj se JavaScript počeo koristiti i na serverskoj strani. Time je postao univerzalan jezik sposoban nositi čitave sustave i aplikacije.
Danas JavaScript stoji iza snažnog ekosustava modernih tehnologija, koristi se u izradi mobilnih aplikacija kroz okvire poput React Nativea, u desktop programima napravljenima na Electronu te u brojnim serverskim rješenjima. Njegov ekosustav broji između dva i tri milijuna paketa, što ga čini jednim od najbrže rastućih i najživljih programerskih okruženja na svijetu.
Prema istraživanju Stack Overflowa iz 2024., više od 60 posto programera aktivno koristi JavaScript, dok i JetBrainsovi izvještaji potvrđuju da se i dalje radi o najraširenijem jeziku globalno, s jasnim trendom rasta njegova proširenog nasljednika TypeScripta. Ironično, Java appleti koji su nekada bili simbol moćnog weba danas su potpuno nestali, dok je programski eksperiment nastao u brzom desetodnevnom sprintu postao ključni stup digitalnog doba i tehnologija bez koje današnji internet jednostavno ne bi mogao funkcionirati.
Otvori KEKS Pay
