Ako je suditi po onome što su, po pitanju novog Pravilnika za preventivne preglede sportaša, prezentirali ministrica zdravstva Irena Hrstić i ministar turizma i sporta Tonči Glavina, onda se više ne bi smjelo događati da određene poliklinike ove preglede rade kao na traci. Pa tako ni da postoje pregledi od sedam minuta kakvom je svjedočio jedan naš kolega, roditelj malog nogometaša, gdje je očito izostala laboratorijska pretraga i funkcionalna dijagnostika.
I doista, od mnogih roditelja mladih sportaša mogla se čuti pritužba da njihovo dijete na preventivnom pregledu nije bilo duže od 10-15 minuta i da imaju dojam da je nekim poliklinikama koje te preglede obavljaju važnija kvantiteta (broj obavljenih pregleda) od njihove kvalitete.
– I mi smo čuli takve primjedbe s terena, no sada kada imamo Pravilnik koji određuje normativ, imamo i na osnovu čega kontrolirati kvalitetu. U slučaju privatnih poliklinika kontrolom kvalitete njihova rada bavit će se Ministarstvo zdravstva. Jer, mi sada prvi puta imamo normativ uz pomoć kojeg možemo mjeriti kvalitetu – kazala je ministrica Hrstić, naglasivši i ovo:
– Od danas stupa na snagu Pravilnik koji nominira minimalan opseg pregleda za svakog aktivnog sportaša. Osim anamneze i kliničkog pregleda, taj minimum obuhvaća i to da se sportašima mora napraviti 12-kanalni elektrokardiogram i spirometrija, izmjeriti krvni tlak te minimalni opseg laboratorijskih pregleda. Kako bismo što preciznije regulirali obveze prvi put, uz pomoć Ministarstva turizma i sporta, napravili smo i kategorije sportova po tipu psihofizičkog opterećenja.
Ponešto više o tome rekao je pak ministar turizma i sporta Tonči Glavina:
– Hvala svim stručnjacima iz radne skupine koji su se potrudili napraviti i klasifikaciju sportova po intenzitetu. Prije ste morali provoditi taj pregled za najveći broj sportova svakih šest mjeseci, pri čemu nije bilo potpuno jasno što on mora sadržavati. Sada to mijenjamo pa će sportaši iz najvećeg broja sportova morati raditi pregled jednom godišnje, a neki čak i jednom u dvije godine. Da to ilustriram, prije su bili izjednačeni šah i veslanje, a sada to više neće biti slučaj pa će sportovi iz kategorije u kojoj su šah, streljaštvo, golf, kuglanje i njima slični morati raditi preventivni pregled jednom u 24 mjeseca. S druge strane, sportaši iz sportova visokog intenziteta poput biciklizma, kikboksa, sportskog penjanja ići će na obvezne pregled jednom godišnje.
O kojem se broju sportaša tu radi?
– U Nacionalnom informacijskom sustavu u sportu (NISuS) imamo registrirano oko 250 tisuća sportaša. Iako imamo pad broja školske djece, broj djece u sportu je porastao.
Istaknuo je ministar i obvezu koju će sada imati sve sportske građevine.
– Obveza organizatora sportskih natjecanja bit će da imaju automatski defibrilator, a koje ćemo dodjeljivati i putem raspisanog natječaja za javnu sportsku infrastrukturu, pri čemu je Ministarstvo zdravstva preuzelo obvezu obuke klupskih predstavnika za rukovanje uređajem.
Pitanje na koje žele čuti odgovor roditelji, naročito oni koji imaju više djece koja se bave sportom, jest koliko će to stajati?
– Ako su ovi pregledi koji su bili svakih šest mjeseci stajali između 30 i 35 eura, sada će taj jedan godišnji stajati oko 70 eura. Dakle, cijena će ostati ista, a podići ćemo opseg i kvalitetu pregleda.
A od kojeg su značenja ovi pregledi najbolje će vam oslikati podatak iz 2012., posljednje godine u kojoj je u Zagrebu postojala Sportska poliklinika i iz koje su čak 852 sportaša poslana na dodatni kardiološki pregled i obradu, čime je sigurno spriječena i pokoja iznenadna smrt sportaša na terenu ili treningu. Nažalost, godinu poslije gradonačelnik Bandić ukinuo je Sportsku polikliniku pa je kvaliteta zdravstvene skrbi za sportaše počela padati.
S obzirom na to da nismo dobili na uvid sve detalje ovog Pravilnika, oslonili smo se na incijalni prijedlog kojeg je, u suradnji s tadašnjom ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac, 2023. godine podnio tadašnji ministar zdravstva Vili Beroš. A njega imamo u posjedu i ono što je sigurno jest da je i klasifikacija sportova ostala posve ista pa su tako najintenzivnijim sportovima ocijenjeni biciklizam, boks, kikboks, savate, kajak-kanu, sportsko penjanje, breaking (sportski ples), veslanje i triatlon.
Kao nekoga tko borilačke sportove prati desetljećima čudi nas da u tom društvu nije i tajlandski boks (dopušteni udarci i koljenom i laktovima), ali i to što se nigdje ne spominje sve prisutnija slobodna borba (MMA) koja u Hrvatskoj ima svoje amaterske klubove i nacionalna natjecanja.
Za "najnježnije" sportove proglašeni su biljar, bridž, karling, golf, kuglanje, pikado, streljaštvo, šah...
Otvori KEKS Pay
