Božićni blagdani nezamislivi su bez pjesama koje nas prate na svakom koraku, no jeste li se ikada zapitali kakve se priče kriju iza njihovih poznatih stihova i melodija? Mnoge od njih nastale su u sjeni tragedije, iz prkosa ili usred ljetne žege, a njihove sudbine često su dramatičnije od bilo kojeg blagdanskog filma.
Jedna od najpoznatijih božićnih rock pjesama, "Christmas (Baby Please Come Home)" u izvedbi Darlene Love, doživjela je katastrofalan neuspjeh iz tragičnog razloga. Naime, singl s albuma "A Christmas Gift for You From Phil Spector" objavljen je na isti dan kad je ubijen američki predsjednik John F. Kennedy, 22. studenog 1963. godine, a u ozračju nacionalne žalosti, pjesma i album povučeni su iz prodaje. Pjesma je zatim utonula u zaborav sve do osamdesetih, kada ju je uskrsnuo voditelj David Letterman, pozivajući Darlene Love da je svake godine izvede u njegovoj emisiji, a ta tradicija nastavila se kroz gotovo tri desetljeća te je pretvorila pjesmu "Christmas (Baby Please Come Home)" u bezvremenski klasik koji i danas odzvanja iz svakog zvučnika.
Sličnu mračnu pozadinu ima i omiljena balada "Have Yourself a Merry Little Christmas", koju je proslavila Judy Garland u filmu "Meet Me in St. Louis" iz 1944. godine, no originalni stihovi Hugha Martina - "Have yourself a merry little Christmas / It may be your last" ("Provedi sretan Božić / Možda ti je posljednji") - bili su toliko depresivni da ih je Garland odbila pjevati. Nakon što se glumica pobunila, stihovi su promijenjeni u puno optimističniju verziju koju danas poznajemo, no gotovo 60 godina kasnije, nakon terorističkih napada 11. rujna, pjevač James Taylor snimio je verziju s originalnim, mračnim stihovima, smatrajući ih prikladnima za ranjeno raspoloženje nacije.
Valja reći kako je gotovo svaki božićni klasik napisan je prije više od 40 godina, no 1994. Mariah Carey stvorila je pjesmu koja im može stati uz bok. Ipak, isprva je oklijevala snimiti "All I Want for Christmas Is You", a njezin tadašnji suprug i šef diskografske kuće Tommy Mottola u svojim je memoarima kasnije naveo kako se bojala da će nostalgična pjesma naštetiti njezinu statusu među hip-hop obožavateljima. "Što pokušavaš, pretvoriti me u Connie Francis?" navodno je rekla. Carey je kasnije otkrila da su njezina sjećanja na Božić iz djetinjstva bila daleko od sretnih zbog problematične obitelji te je dodala kako je ovu pjesmu napisala kao svojevrsni ispravak, ispunivši je svojim ranim fantazijama o obitelji i prijateljstvu, stvarajući idealiziranu blagdansku atmosferu za sebe i cijeli svijet.
Apsolutni vladar svih ljestvica, "White Christmas" u izvedbi Binga Crosbyja, nije samo najprodavanija božićna pjesma, već je prema Guinnessovoj knjizi rekorda i najprodavaniji singl svih vremena, s procijenjenih više od 50 milijuna primjeraka. Pjesmu je napisao Irving Berlin za film "Holiday Inn" iz 1942. godine, a njezina popularnost eksplodirala je među američkim vojnicima koji su tijekom Drugog svjetskog rata provodili prve blagdane daleko od kuće, čeznući za domom. Gotovo 33 godine kasnije, ista je pjesma odigrala ključnu ulogu u povijesti, kada je emitirana putem radijske postaje američke vojske kao tajni signal vojnicima za konačnu evakuaciju iz Vijetnama, čime je simbolično označila kraj rata.
Najpoznatija božićna pjesma na svijetu, "Tiha noć", nastala je iz nužde na Badnjak 1818. u austrijskom selu Oberndorf. Naime, mladi svećenik Joseph Mohr napisao je stihove dvije godine ranije, a na sam Badnjak zamolio je orguljaša Franza Grubera da sklada melodiju za gitaru, jer su orgulje u crkvi bile pokvarene. Pjesma je te večeri prvi put izvedena uz pratnju gitare i odmah je osvojila srca mještana. Njezina poruka mira postala je globalni fenomen, a posebno dirljiv trenutak dogodio se na Badnjak 1914., za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada su vojnici s nekoliko bojišnica privremeno prekinuli paljbu, uključili svoje radio prijemnike i zajedno zapjevali. "Tihu noć" tada je u internacionalnom prijenosu izvodila autrijska operna zvijezda Ernestine Schumann Heinke, majka dvoje sinova - jednog koji se borio na strani saveznika te jednog koji se borio na strani Nijemaca. Na samo nekoliko minuta 1914. "Tiha noć" zaustavila je sukobe, a njezina snažna poruka puna nade zazvučala je istinito.
Mnogo desetljeća kasnije, još jedan europski hit postao je sinonim za Božić. "Last Christmas" grupe Wham! objavljen je 1984. godine, a George Michael je sam napisao, producirao i odsvirao svaki instrument na snimci usred kolovoza, ukrasivši studio božićnim lampicama kako bi stvorio ugođaj. Pjesma o slomljenom srcu i prevari, upakirana u veselu sintesajzersku melodiju, postala je trenutačni hit, no nije nadmašila humanitarnu pjesmu "Do They Know It's Christmas?" grupe Band Aid, koja je te godine dospjela na prvo mjesto britanske ljestvice. Sam Michael otpjevao jedan od ključnih stihova pjesme, a sve tantijeme od pjesme "Last Christmas" donirao je za istu svrhu, za borbu protiv gladi u Etiopiji.
Iako se čini nevjerojatno, "Last Christmas" nije jedina zimska pjesma koja je nastala tijekom najvećih vrućina. Najizvođenija božićna pjesma svih vremena, "The Christmas Song (Merry Christmas to You)", koju je proslavio Nat King Cole, napisana je tijekom toplinskog vala u srpnju 1945. Tekstopisac Robert Wells zapisivao je zimske fraze poput "kesteni se peku na otvorenoj vatri" samo kako bi se, kako je sam rekao, "rashladio mislima". Njegov partner Mel Tormé prepoznao je potencijal i za samo 40 minuta dovršili su klasik.
Slično tome, popularna pjesma "Let It Snow! Let It Snow! Let It Snow!" napisana je u Hollywoodu tijekom jednog od najtoplijih dana u godini, a zanimljivo je da se u njoj Božić uopće ne spominje, Ipak, najpoznatiji primjer pjesme "s pogrešnom namjenom" je "Jingle Bells". Naime, James Pierpont napisao ju je 1857. za proslavu Dana zahvalnosti u Bostonu. Njezina vesela melodija o vožnji saonicama brzo ju je učinila božićnim standardom, a povijest je ispisala 1965. godine, kada je postala prva pjesma emitirana iz svemira tijekom misije Gemini 6.
Nakon priča o ljetnim vrućinama i tužnim događajima koji su pratili božićne klasike, vrijeme je da spomenemo i one pjesme koje su nastale kao marketinški trikovi jer, primjerice, pjesma "Rudolph the Red-Nosed Reindeer" nije potekla iz narodnih predaja, već iz pera Roberta L. Maya, tekstopisca koji je 1939. radio za lanac robnih kuća Montgomery Ward. Njegov šef zatražio je da smisli priču za dječju bojanku koju će prodavati tijekom blagdana, a priča o odbačenom sobu odmah je postala bestseler. Deset godina kasnije Mayev šogor Johnny Marks uglazbio ju je i pretvorio u hit koji je proslavio pjevajući kauboj Gene Autry.
S druge strane, José Feliciano je svojom pjesmom "Feliz Navidad" iz 1970. svjesno gradio kulturni most. Namjerno je napisao jednostavne stihove na španjolskom i engleskom jeziku, a kasnije je kazao: "Znao sam da je engleske radiopostaje neće puštati ako bude samo na španjolskom". Ta njegova odluka stvorila je jednu od rijetkih dvojezičnih pjesama koja je postala globalni božićni simbol zajedništva i sreće.
Ove priče pokazuju kako su najljepše pjesme često nastale iz najneočekivanijih okolnosti, dodajući dublji smisao blagdanskoj glazbi koju volimo. Sljedeći put kad čujete neku od ovih poznatih melodija, možda ćete je poslušati s novim razumijevanjem, znajući kakav je nevjerojatan put prešla da bi postala bezvremenskim klasikom.
Otvori KEKS Pay
