Jak konkurentski pritisak velikih svjetskih proizvođača iz trećih zemalja, sve češće pojave zaraznih bolesti životinja, niska samodostatnost u proizvodnji mesa te deficit kvalificirane radne snage samo su neki od izazova s kojima se suočavaju stočarstvo i mesna industrija i treba ih promptno rješavati, čulo se na 2. Konferenciji o mesnoj industriji u HGK. Ipak, iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56% EU prosjeka, u prerađivačkom sektoru ona je i dalje najproduktivniji segment, uključujući i prehrambenu industriju.
– Hrvatska mesna industrija predvodnik je u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji procesa te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Osim na regionalnom tržištu, gdje je prepoznata po kvalitetnim brendovima, uspješno konkurira i na najzahtjevnijim tržištima EU poput Austrije, Njemačke i Italije te je ključno u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja znatno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda – istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
S mesom smo u Hrvatskoj samodostatni 63%. Od ulaska u EU samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 na 58%, u svinjetini sa 67 na 50%, a u peradi s 81 na 73%. Posljedica je to smanjene proizvodnje i povećane potražnje, ali i povećane potrošnje mesa peradi, čulo se na jučerašnjoj konferenciji. Znatno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, 58, odnosno 48%, dok u peradarskoj proizvodnji bilježimo rast od 18%.
U cilju jačanja poljoprivrede, povećanja samodostatnosti i stvaranja održivog okvira za razvoj stočarskih sektora, Vlada je u lipnju usvojila razvojne programe u vrijednosti 740 milijuna eura, uz pripadajuće akcijske planove do 2027., za koje je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek rekao da su ključan korak prema jačanju domaćih proizvođača, podizanju proizvodnih kapaciteta i smanjenju ovisnosti o uvozu, posebno u razdoblju globalnih poremećaja na tržištu hrane. Alarmantno, ali istinito, godišnje uvezemo više od 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda.
Lani je ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od više od 625 milijuna eura, a negativni trendovi nastavljaju se i u ovoj godini. Ranije smo barem u razmjeni mesnih prerađevina bilježili vanjskotrgovinski suficit, no od lani izvoz više ne pokriva uvoz, što se u prvom redu pravda povećanom domaćom potrošnjom mesa od 87 kg po stanovniku i svrstava Hrvatsku na 6. mjesto u EU. U potrošnji prevladava svinjetina, više od 50%.
Otvori KEKS Pay
