Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Auti Vozim na gorivo budućnosti

Hrvatska ne bi smjela propustiti da se uključi u izgradnju infrastrukture za plin jer je povrat investicije moguć uz poticaje

Otkrivamo koliki su zapravo poticaji u RH
13. siječnja 2020. u 16:01 327 prikaza
Prirodni plin
Foto: Shutterstock

Europska Unija odlučna je u namjeri da drastično smanji emisiju stakleničkih plinova koji nastaju upotrebom fosilnih goriva u prometu te poboljša kvalitetu zraka i zdravlje svojih stanovnika. Kako promet čini trećinu potrošnje fosilnih goriva, prelazak na čista goriva postao je prioritet u postizanju tog cilja. Osim što će pozitivno utjecati na zaštitu ekosustava, beneficije će osjetiti i plinarska industrija te buduće poslovanje.

Unija se obvezala do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 posto do 95 posto u odnosu na vrijednosti iz 1990. što u velikoj mjeri nastoji realizirati napuštanjem potrošnje fosilnih goriva u prometu i ubrzanim prelaskom na prirodni plin. U skladu s Direktivom 2014/97/EU o stvaranju infrastrukture za alternativna goriva već su ostvareni značajni rezultati za ekologiju, te su potvrda dobrog smjera koji dugoročno osigurava povrat investicija koje su dijelom osigurane i raznim državnim poticajima.

Prirodni plin je zbog visoke energetske vrijednosti i niske emisije štetnih plinova podržan kao strateška alternativa nafti i usvojen strateškim dokumentom Clean Power for Transport (CPT). Direktiva 2014/94/EU nadalje obvezuje sve zemlje članice da donesu akcijske planove uspostave i umrežavanja infrastrukture slijedeći «Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture alternativnih goriva» - National Policy Framework.

EU želi postati svjetski lider u dekarbonizaciji prometa što je prilika da europski proizvođači vozila kao i proizvođači djelova te distributeri goriva, postanu međunarodno konkurentniji u svim vrstama prometa. To će stimulirati ekonomski rast i stvoriti nova radna mjesta usprkos činjenici da je fokus tržišta na električnim vozilima. Privući privatne investicije i stvoriti novo tržište postaje prioritet pa prirodni plin ima dobre predispozicije za snažan rast. Sve zemlje članice Unije obvezale su se izgraditi mrežu LNG punionica za teška transportna vozila do 2030. a investicije se mogu realizirati u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uz financijsku potporu INEA-e, Izvršne agencije za inovacije i mreže.

INEA je 2017. potpisala sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava s tvrtkom LNG Hrvatska d.o.o. za izgradnju LNG terminala u Omišlju na otoku Krku u vrijednosti od 101, 4 milijuna eura, a sveukupno raspolaže s 23, 7 milijardi eura. INEA je također sufinancirala izgradnju nove, 2,5 milijuna eura vrijedne LNG punionice u Rijeci, prve takve vrste u Hrvatskoj, pa se očekuje da će sufinancirati i druge. LNG punionica u Rijeci tek je prva hrvatska u mreži europskih punionica za teretna vozila «Blue Corridor» koje će do 2030. biti izgrađene uz auto-ceste u Zagrebu, Zadru, Splitu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Pločama.

Europska infrastruktura plinovoda već omogućuje opskrbu prirodnim plinom na cijelom području EU-a i u potpunosti zadovoljava značajan broj korisnika. Od toga i promet može imati koristi jer vozila na prirodni plin koriste istu vrstu plina koju koriste kućanstva i industrija pa se punionice plina za CNG vozila lako mogu spojiti na postojeću mrežu plinovoda. Prirodni plin za razliku od naftnih derivata ne treba posebne tankove jer je pohranjen u samom plinovodu što dodatno pojeftinjuje investiciju.

EU trenutno ima 155 LNG punionica i 3300 CNG punionica namijenjenih osobnim vozilima i prijevoznicima ali s očekivanim rastom vozila na prirodni plin, njihov će broj uskoro narasti na 2 tisuće LNG punionica i 10 tisuća CNG punionica. Poticaje za gradnju CNG punionica moguće je dobiti kroz europski program TEN-T, Transeuropsku mrežu prometnica koji je s 2 milijuna eura već sufinancirao projekte izgradnje mreže CNG punionica. Rezultati ulaganja će služiti razvijanju poslovanja za investitore u tržište CNG-a kao i određivanju kriterija za nove CNG punionice. Također će ponuditi rješenja za ubrzanje razvoja tržišta CNG i LNG infrastrukture uz prometnice u regijama u kojima je udaljenost između urbanih sredina i distribucijskih mreža plina prevelika ili gdje takva mreža ne postoji.

EU će nastaviti stimulirati razvoj CNG i LNG punionica ozbiljnim subvencijama jer je njihov razvoj u skladu s potrebama država članicama zacrtanim u Direktivi za infrastrukturu alternativnih goriva 2014/94/EU, zbog čega je povrat investicija vrlo izvjestan. Republika Hrvatska još uvijek nema poticajnih mjera niti odobrava investicijske kredite, a ne primjenjuje niti vlastiti Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/16) koji je na snazi od 29.12.2016. i vezan uz Direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 94/14 EU. Takvom će se politikom teško ispuniti cilj Europske Unije da do 2030. 14% svih vozila u prometu vozi na alternativna goriva. Vrijeme je da se priključimo ostatku Europe.

Norveška rukometna reprezntacija
Hrvatska u finalu
Pogledajte što norveški mediji pišu nakon poraza, još ne mogu vjerovati da neće u finalni boj
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj