Na hrvatsko tržište prošle je godine stavljeno ukupno 2,695.868 tona tekućih naftnih goriva, od čega 570.603 tone benzina, 2,036.051 tona dizela, 23.312 tona plinskog ulja, 4079 tona loživa ulja, 1177 tona brodskog dizelskog goriva i 60.646 tona brodskoga plinskog ulja, navodi se u najnovijem izvješću o tekućim naftnim gorivima za 2024. godinu u Republici Hrvatskoj, koje je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. U bazu je upisano 86 dobavljača koji su vlasnici ili korisnici 918 benzinskih postaja i 13 skladišta. Dizelsko gorivo i dalje dominira tržištem sa 75,52 posto, dok udio benzina iznosi 21,17 posto.
Prema podacima o prodaji goriva za cestovni promet u državama članicama EU, u 2023. godini prodano je 69,8 posto ili 224.313 milijuna litara dizela i 30,2 posto ili 96.832 milijun litara benzina. Prodaja benzina povećala se 4,2 posto, a prodaja dizela smanjila 3,9 posto u 2023. godini u odnosu na 2014. godinu. Na temelju Programa praćenja kvalitete tekućih naftnih goriva za 2024. godinu, od 39 dobavljača koji su imali obvezu na svojim benzinskim postajama provesti uzorkovanje i analizu goriva, pet nije dostavilo podatke na analizu. Sukladno Uredbi o kvaliteti tekućih naftnih goriva i granicama tolerancije, četiri su uzorka bila izvan graničnih vrijednosti.
Prekoračene su vrijednosti kod benzina s istraživačkim oktanskim brojem 95. Dva prekoračenja utvrđena su na skladištima, a dva na benzinskim postajama. Kod jednog uzorka sa skladišta izmjereni istraživački oktanski broj bio je ispod propisane granične vrijednosti, dok je kod jednog uzorka sa skladišta i dva uzorka s benzinskih postaja utvrđeno smanjenje motornog oktanskog broja u odnosu na propisane minimalne granične vrijednosti. Svi ostali parametri u gorivima bili su unutar propisanih graničnih vrijednosti. "Iako postoji prostor za optimizaciju, odnosno korekciju broja i raspodjele uzoraka radi povećanja reprezentativnosti, prikupljeni podaci omogućuju pouzdanu ocjenu da je gorivo u Republici Hrvatskoj odgovarajuće kvalitete s obzirom na to da je uzorkovanje provedeno u skladu s važećim nacionalnim i EU zakonodavnim zahtjevima", zaključuje se u izvješću.
Direktiva o kvaliteti goriva zahtijevala je smanjenje intenziteta emisija stakleničkih plinova iz transportnih goriva od najmanje šest posto do 2020. godine u usporedbi s razinama iz 2010. godine. Države članice također moraju analizirati udio biogoriva u ukupnoj količini goriva potrošenog u svrhe koje spadaju u područje primjene Direktive o kvaliteti goriva.
Dobavljači goriva iz devet zemalja postigli su ili premašili cilj od šest posto, a najveći napredak ostvarila je Italija. Švedska je imala najveći udio biogoriva među svim državama članicama, čak 29,2 posto, a iza nje je Finska. Dvije države članice s najnižim postignućima u smanjenju intenziteta stakleničkih plinova u razdoblju od 2010. do 2022., niže od dva posto, bile su Hrvatska s 0,2 i Latvija s 1,6 posto, navodi se u izvješću.
Otvori KEKS Pay
Ovo je napisano bez veze za nas vozače...nigdje ne stoji kolika je razlika u kvaliteti našeg i austrijskog goriva...kad tamo natočim pun tank pređem 150km više nego na našem gorivu pod istim uvjetima ili možda audi troši manje od ostalih vozila???