Guglate li još ili sve upite upisujete u ChatGPT, Grok i druge sve popularnije modele generativne umjetne inteligencije? Ove godine to je već postalo standard, sve više ljudi čavrlja i doznaje informacije ispitujući umjetnu inteligenciju, a ne onim "starim" "pješačkim" putem pretražujući linkove i na drugoj ili trećoj stranici Googleove pretrage... Možda bi ipak bilo preciznije reći da smo sada nekako u fazi da se svađamo s umjetnom inteligencijom jer nam ChatGPT i slični AI majstori puno toga izmišljaju, makar to lijepo slože, pa ih moramo loviti u muljanju i ispravljati. Sve više čujem da ljudi koriste AI za liječničke savjete i dijagnoze, čitanje krvnih i drugih liječničkih nalaza, pisanja preporuka za posao pa čak i savjete za rješavanje ljubavnih problema, a ne samo domaćih ili poslovnih zadaća...
Koliko god bili skeptični ili zabrinuti zbog širenja umjetne inteligencije u sve pore ljudskog djelovanja, trend je jasan – sve više ljudi doista koristi ovu tehnologiju. Sredinom prosinca Europska komisija objavila je novo istraživanje, koje otkriva da je čak trećina stanovništva EU u 2025. godini koristila AI alate. Preciznije 32,7 posto građana EU u dobi od 16 do 74 godine koristilo je usluge generativne umjetne inteligencije. I to većinom za osobnu upotrebu (25,1 posto) te nešto manje za poslovne svrhe (15,1 posto), a već 9,4 građana koristi generativnu umjetnu inteligenciju za formalnu edukaciju, pokazuju podaci Eurostata.
Ako pogledamo malo detaljnije to istraživanje Eurostata, doznajemo da takve alate najviše koriste u Norveškoj (56,3 posto), a najmanje u Rumunjskoj (17,8 posto). Hrvatska je tek malo ispod prosjeka EU s 27,5 posto. I dok nas tako umjetna inteligencija sve više prati, i dalje ostajemo vjerni, pa i ovisni o ustaljenim gadgetima i popularnim aplikacijama. I dalje prednjače pametni telefoni kao glavni gadget u gotovo svačijem džepu, a algoritmi 'zarazne' aplikacije TikTok i dalje mnogima otimaju pozornost ili ih zabavljaju satima...
U međuvremenu si zbrajamo "digitalne godine" kroz Spotifyjev pregled glazbe koju smo slušali u 2025. A što nas očekuje zanimljivoga od novih gadgeta i tehno trendova u 2026. godini? I hrvatski tech stručnjaci imat će što reći, od novih startupa do velikih igrača poput Infobipa, globalne cloud komunikacijska platforme koja već radi i vlastite tech konferencije po svijetu. Veliki tech sajam CES u Las Vegasu već će na početku godine pokazati cijeli niz novih generacija gadgeta i novih tehnologija. Svi veliki svjetski tehno igrači predstavit će svoje proizvode na CES-u, a nastupit će tamo i hrvatske tvrtke, startupi i stručnjaci. Među njima bit će i ekipa iz startupa GYM3000.com koji su pobijedili na Bugovu Idea Knockoutu s proizvodom – Fitbutlr, prvim ručnikom na svijetu dizajniranom isključivo za teretanu. U sljedećem pregledu donosim procjene nekih najzanimljivijih iščekivanja u tehnološkom svijetu u novoj 2026. godini.
Savitljivi iPhone ulazi u foldable bitku
Već više od šest godina veliki proizvođači pametnih telefona uvjeravaju nas da će budućnost mobitela biti u savitljivim i preklopnim ekranima. Od Samsungova originalnog Folda u 2019. do Huaweijeva Mate XT-a s tri preklopna ekrana prošlo je pet godina, a u međuvremenu puno se još brendova uključilo u "foldable" bitku za svoj udio na tom novom tržištu. Sada je i Samsung predstavio svoj Galaxy TriFold s tri stranice i dvije linije preklapanja ekrana koji korisnicima diljem svijeta stiže tijekom 2026. godine. Honor isto ima već dobro usavršenu liniju foldable mobitela koji su i sve tanji i kvalitetniji. Preklopne ekrane pametnih telefona lansirali su i Google Pixel, Motorola, Vivo, Oppo...
A sada se čeka i šećer na kraju – naime, očekuje se da u jesen 2026. svoj foldable mobitel napokon predstavi i Apple. Neke analize pokazuju da bi iPhone Fold – ili kako će ga već Apple nazvati – odmah mogao preuzeti dobar dio tržišta mobitela s preklopnim ekranima, ali još je puno prerano za sigurnije procjene. iPhone uvijek zvuči zanimljivo široj javnosti, no i ta linija poznatih mobitela imala je svojih manje uspješnih izdanja. Čak i pokušaj s ultratankim iPhone Airom nije postao hit. iPhone je često znao kasniti u nekim značajkama za Android konkurencijom, a potom ponuditi svoju verziju koja bi se svidjela korisnicima, posebice u Americi. Bit će važno i kako će Apple cjenovno pozicionirati svoj savitljivi mobitel jer upravo je visoka cijena takvih uređaja dosad bila najveća barijera većem interesu kupaca. U svakom slučaju u 2026. godini definitivno ćemo vidjeti zahuktalu utakmicu za najbolji "foldable" mobitel na tržištu.
Naočale proširene stvarnosti –
pokušaj drugi
U koju to novu godinu ulazimo? U 2014. ili 2026.? Dok smatram da je posve otvoreno za raspravu jesu li baš foldable verzije budućnost mobitela, neki nas već žele uvjeriti da trebamo vratiti stari propali projekt i dati novu šansu – pametnim naočalama. Još se sjećam "hypea" 2014. i velikog iščekivanja dolaska Google Glass uređaja, koji su puno kasnili i rijetki su ih uspijevali isprobati. Svi smo već fantazirali o korištenju na razini znanstvenofantastičnih filmova, a na kraju je riječ bila o fijasku nepraktičnog i slabog tehnološkog razvoja. Nije pomoglo ni to što je suosnivač Googlea Larry Paige donio Google Glass i snimao na svom vjenčanju u Hrvatskoj, u Motovunu! Sada, više od deset godina poslije, Google i Meta uvjeravaju nas da su pametne naočale ipak dobra ideja i da će se napokon probiti do mainstream tržišta.
A što se promijenilo od kada je Google prije deset godina otkazao svoj originalni projekt Glass? Pa, zasloni su postali manji i lakši, baterije su poboljšane, a najbitnijim se čini strelovit uspon umjetne inteligencije, koja je sazrela do te razine da su značajke poput prijevoda jezika u stvarnom vremenu, navigacije u proširenoj stvarnosti i hands-free pristupa AI asistentima sada puno izvedivije i praktičnije. No hoće li sve to zapakirano u takav uređaj biti i praktično? I cjenovno dostupno širem krugu korisnika? Skeptičan sam prema ovome, ali eto – stiže nam drugi pokušaj pametnih naočala.
No cijelo potencijalno tržište šire je od potencijalnoga Googleova remakea. Zuckerberg i Facebook/Meta utukli su milijarde dolara u razvoj AI naočala, gaming industrija isto tu godinama vidi potencijal, a potencijala ima i u poslovnom svijetu i industrijskoj proizvodnji. Kako naglavni uređaji s ekranima postaju manji, lakši i moćniji, a na tržište stižu novi uređaji za pametne naočale, predviđa se da će tržište proširene stvarnosti (XR) dosegnuti 380 milijardi dolara do 2036., što odražava sve veću primjenu u poslovnom sektoru. Primjene uključuju imersivnu edukaciju i trening, daljinsku pomoć stručnjaka, hands-free pristup informacijama na radnome mjestu te upozorenja u stvarnom vremenu u opasnim okruženjima.
Humanoidni roboti stižu u domove?
Roboti usisavači "marširaju" već mnogim podovima i u hrvatskim kućanstvima. Moglo bi se raspravljati o njihovoj učinkovitosti, no ipak mnogi od nas, ako ih već nismo kupili, zasigurno smo se raspitivali kod prijatelja – valja li to što i je li isplativa investicija. A jeste li osjetili ono zadovoljstvo kada aktivirate robota da usisava pod i prije nego što se s posla vratite u svoj dom? Dok se neki na to još privikavaju, biste li u svoj dom pustili i "humanoidnog robota"? Mnogi stručnjaci već godinama tvrde da će se čovjekoliki roboti useliti u domove već u skoroj budućnosti. Nije to više scenarij samo za filmove, nego se radi i o potencijalnom velikom biznisu. Potražnja za robotima se povećava, posebice onima koji bi mogli pomoći u svakodnevnim poslovima.
Realistični roboti, nalik ljudima, uskoro bi se doista mogli naći u domovima građana. Krajem listopada američka tvrtka 1X Home Robots predstavila je robota NEO, za kojeg tvrde da je prvi humanoidni robot spreman za kućnu upotrebu. Robot može obavljati razne kućanske zadatke, od slaganja rublja i organiziranja polica do pospremanja prostora. Na klik ili glasovnu naredbu NEO postaje osobni kućni pomoćnik, a njime upravlja generativna umjetna inteligencija koja pamti korisnikove preferencije i može vlasniku davati prijedloge, poput savjeta što pripremiti za jelo ili podsjetnika za rođendan. Iako, možda bi valjalo još pričekati s puštanjem robota da vam pripremi ručak...
"Pretvaramo ideju robota iz znanstvene fantastike u stvarnost i stvaramo više vremena za uživanje kod kuće umjesto da stalno radimo," navode iz te tvrtke svoju mantru kojom se nadaju zaintrigirati kupce. Robot može koristiti ruke nalik ljudskima za podizanje više od 68 kg i nošenje 25 kg dok obavlja dnevne zadatke. Eto, barem možete čuvati leđa od teškog tereta... Ovaj robot stiže u prve američke domove tijekom 2026. godine, a planiraju i širenje po svijetu. Cijena, sitnica... Šalim se, početna cijena iznosi čak 20.000 američkih dolara, ali korisnici će moći i unajmiti robota za mjesečnu pretplatu od oko 425 eura.
AI će kreirati filmove i videoigre na vaš zahtjev u realnom vremenu?
Teško je da se danas bilo koja nova tehnološka priča može pokrenuti bez uračunavanja umjetne inteligencije. Stoga je logično da se zapitamo i kamo nas dalje vodi rapidni razvoj umjetne inteligencije i što nam donosi u 2026. godini. Većina AI stručnjaka reći će vam da su mogućnosti AI tehnologija goleme i transformativne. Vjerojatno još nismo u potpunosti svjesni koliko će nam AI promijeniti život, a to čini i danas. S velikom sigurnošću mogu procijeniti da će AI nastavljati mijenjati trendove i izravno utjecati i na promjenu načina na koji radimo na poslu, kako pretražujemo internet, pa čak i kako komuniciramo s prijateljima i obiteljima. A to je i dalje tek početak.
Sjećate se štrajka u Hollywoodu kad su pisci i autori mjesecima blokirali rad velikih hollywoodskih studija i produkcija jer su htjeli da se potpiše ugovor prema kojem umjetna inteligencija neće zamijeniti ljudske autore. Iako su tada dobili bitku, taj rat će na kraju prijeći na stranu AI-a. Vjerojatno ste već konzumirali hrpu sadržaja koji je u potpunosti proizvela umjetna inteligencija. A koliko sve to ide daleko? To je nedavno vrlo zorno nagovijestio i Elon Musk, koji definitivno ima jako dobar uvid koji su sve potencijali i koliko se puno novca i resursa ulaže u razvoj umjetne inteligencije. Prije nekoliko mjeseci Musk je na platformi X objavio: "Grok će napraviti film koji je barem gledljiv do kraja sljedeće godine, a stvarno dobre filmove u 2027. godini."
Zamislite da u svojoj tipkovnici imate moć da s nekoliko jednostavnih rečenica i uputa zadate umjetnoj inteligenciji da vam kreira cijeli film? Želite novi nastavak hit filma "Umri muški" koji za Božić želite pogledati sa svojim najbližima? Nema problema, stiže! I ne samo jedna verzija filma, nego njih 10, 20... Koliko će vam se već htjeti poigravati mogućnostima i mijenjanjem završetka filma. Isto ide i za TV serije, videoigre, knjige... Zamislite da kreirate svoju verziju "Stranger Things" smještenu u svom kvartu, gradu ili selu u doba kada se odrastali! Ostaje vam samo birati koji ćete omiljeni stari hit staviti kao glazbenu podlogu... AI Vecna je iskočila iz Pandorine kutije i nema više nazad!
AI agenti kao – kolege na poslu
Ne smijemo zaboraviti ni uzlet umjetne inteligencije u poslovnom okruženju i podizanju produktivnosti u svakodnevnim uredskim poslovima. Nakon jednostavnih chatbotova koji se danas nalaze na gotovo svakom webshopu (oni prozorčići u kojem više ili manje uspješno chatanjem tražite rješenje), očekuje se da će AI agenti postati "digitalni suradnici" koji mogu surađivati, samostalno obavljati složene višestupanjske zadatke i donositi odluke na temelju konteksta. Umjesto oslanjanja na opću umjetnu inteligenciju, tvrtke će sve više koristiti manje, specijalizirane AI modele trenirane na podacima specifičnim za određenu industriju (npr. pravo ili medicina) kako bi postigle veću točnost, pouzdanost i usklađenost s regulativama.
Agentni sustavi predstavljaju sljedeću fazu evolucije AI-a u tvrtkama, a 2026. mogla bi biti njihova godina širenja u poslovnom svijetu kroz razne grane biznisa. Umjesto da samo odgovaraju na pitanja ili generiraju sadržaj, agenti mogu provoditi složene procese i povezivati se s uslugama trećih strana. Zamislite virtualne suradnike, stalno aktivne asistente koji prate i prilagođavaju procese u stvarnom vremenu te potpuno automatizirane tokove rada s minimalnom potrebom za ljudskom intervencijom. A onda zamislite stvarnu osobu u uredu koja za kolegu ima AI agenta. Doista živimo u zanimljivim vremenima... No gotovo više nema tvrtke koja ne razmišlja o uvođenju umjetne inteligencije u svoje poslovne procese ili o treniranju AI modela na svojim podacima. I vi sami danas možete istrenirati svog AI agenta da vam prati burzu, cijenu Bitcoina, sportske rezultate...
Praktično kvantno računalstvo
O kvantnom računalstvu govorimo već godinama, ali još uvijek čekamo prve konkretnije praktične primjene. No i to bi se uskoro moglo promijeniti. Iako se još uvijek radi o području koje se dosta razvija, očekuje se da će 2026. godina donijeti konkretnije stvarne primjene kvantnog računalstva u specijaliziranim područjima poput financijskog modeliranja, pa čak i otkrivanja lijekova i optimizacije logistike, potencijalno rješavajući probleme znatno brže od klasičnih računala.
Za razliku od klasičnih računala, koja obrađuju informacije u bitovima, kvantni sustavi koriste qubite, što im omogućuje rješavanje problema nevjerojatnom brzinom i skalom. Ovaj proboj otvara mogućnosti u područjima na kojima se tradicionalna računala jednostavno s njima ne mogu nositi. Donedavno je kvantno računalstvo uglavnom bilo ograničeno na istraživačke laboratorije i pilot-projekte. Danas, međutim, počinju se pojavljivati i prve stvarne primjene. Kvantne simulacije potencijalno mogu ubrzati ranu fazu otkrivanja lijekova modeliranjem molekularnih interakcija preciznije nego klasični sustavi. Banke eksperimentiraju kvantnim algoritmima za optimizaciju portfelja i otkrivanje prijevara. Tvrtke testiraju kvantne modele kako bi dizajnirale učinkovitije rute dostave i mreže opskrbnog lanca.
Izvještaj McKinseya ističe da bi industrije poput automobilske, kemijske i financijske mogle ostvariti vrijednost do 1,3 bilijuna dolara do 2035. godine primjenom kvantnog računalstva. Amerikanci i Kinezi prednjače u ulaganjima u kvantna računala, ali i Europa tu ima konkretna rješenja i brdo stručnih radova. Zapravo, Europa prednjači u istraživačkim radovima u ovom polju, kako su mi nedavno objašnjavali stručnjaci iz CARneta i Fakulteta prometnih znanosti koji već rade na ozbiljnim projektima razvoja kvantnog računalstva u široke primjene.
Nedavno je predstavljena demonstracija kvantnoga komuniciranja između tri točke na Institutu Ruđer Bošković te tvrtki Odašiljači i veze. Spominje se i mogućnost neprobojnog komuniciranja, što je od iznimne važnosti u današnjim osjetljivim globalnim ekonomsko-društvenim izazovima. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prije nekoliko tjedana predstavio je rezultate istraživačkog rada u okviru nacionalnog projekta CroQCI, kojemu je cilj izgraditi hrvatsku kvantnu komunikacijsku mrežu otpornu na buduće prijetnje kvantnih računala. Stručnjaci Fakulteta razvili su jedinstvenu simulacijsku platformu koja omogućuje precizno planiranje i testiranje funkcioniranja kvantnih mreža – tehnologije koja će u bliskoj budućnosti štititi komunikaciju u financijskim institucijama, zdravstvenim sustavima i ostalim segmentima kritične infrastrukture. Kvantna distribucija ključeva (QKD) koristi zakone kvantne fizike za generiranje i razmjenu kriptografskih ključeva.
Otvori KEKS Pay
