“Uh, pa jedino se još zrak ne naplaćuje”, skeptično će zaključiti građani na pitanje o cijeni komunalija pa dodati kako ih ne bi čudilo da i za njega uskoro dobiju račun. Uz one za struju, vodu i odvoz otpada tu je i plaćanje javnog prijevoza, parkinga, usluge taksija... Ljude frustrira i što cijene češće ovise o političkim odlukama i blizini izbora nego o stručnim analizama. Tako je na tapeti trenutačno karta ZET-a i dok traju nagađanja hoće li joj cijena skočiti s 4 na 6 kuna, spominje se i poskupljenje zagrebačkog parkinga za 50 lipa do 4 kune. Stoga smo usporedili cijene u hrvatskoj metropoli s još sedam gradova te zaključili kako vrijedi ona – nešto dobiješ, nešto izgubiš.
Polusatna karta
Tako je Zagreb baš po pitanju javnog prijevoza među najjeftinijima. Bolji su samo Varaždinci koji jednokratnu kartu plaćaju 2,99 kuna, no nju u stopu slijedi popularna zagrebačka karta od četiri kune. Čak i da poskupi na šest kuna, i dalje bi bila na drugom mjestu jer su treći Pula i Rijeka s kartama od 7 kuna. No samo je u Zagrebu, koji jedini ima tu opciju u “cjeniku“, riječ o polusatnoj karti. Ipak, putnici to smatraju prednošću, a kartu od 10 kuna više gotovo uopće ne kupuju, što nije čudno jer je u kategoriji satnih među skupljima. “Šiša“ je tek Dubrovnik s 12 do 15 kuna, a tamo cijena kao i u ostalim gradovima varira o tome je li karta kupljena u vozilu ili izvan njega, što je Zagreb ukinuo. Dubrovnik je sa 75 kuna za sat vremena apsolutni rekorder i po cijeni parkiranja, a u ostalim gradovima cijene variraju od 1 do 15 kuna. No treba uzeti u obzir da gradovi na obali imaju paprene ljetne tarife, dok im je parking zimi među jeftinijima. Isto je i s tarifama taksija u sezoni, a što se tiče tih cijena u Zagrebu, od nekad vrlo visokih iznosa, cijene kilometra dolaskom konkurencije pale su na šest kuna.
Nezadovoljni uslugom
No oporba u Zagrebu vlastima više od skupoće zamjera “odokativnu politiku upravljanja“ bez reda, plana i programa. Također, sami su Zagrepčani na primjeru odvoza otpada rekli kako bi radije platili koju kunu više u zamjenu za kvalitetnu uslugu. Tako su prije dvije godine računi smanjeni i za 50 posto, pa oni s najmanjim kantama i najmanjim brojem odvoza plaćaju tek nekoliko desetaka kuna mjesečno. No reduciran je i broj odvoza te se od tada ljudi žale da žive u smeću, a Zagreb je u toj kategoriji i dalje ostao među skupljima, baš kao i kada je voda u pitanju. Tu cijenu formira fiksni dio računa koji se ne razlikuje toliko od grada do grada, no zato je varijabilni dio u Zagrebu 15,28 kuna po kubiku vode, dok je, primjerice, u Rijeci 10,36 kuna. Tako će tamo četveročlana obitelj koja u prosjeku potroši oko 15 kubika vode dobiti 70-ak kuna manji račun nego u metropoli.
Rijeka je najskuplji grad za život. Plaće 30% niže od prosječnih zagrebačkih, a režije veće.