Dok se novi toplinski val već formira iznad Atlantika, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi najteži tjedni ovog ljeta tek mogli uslijediti. Portugal i jug Španjolske ovoga tjedna očekuju temperature do 43 °C, Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi val ekstremnih vrućina, dok dijelovi srednje Azije bilježe temperature iznad 40 °C. Zbog ozbiljnosti situacije, WHO je održao izvanredni sastanak s predstavnicima 41 države članice europske regije, Europske komisije i organizacija civilnog društva kako bi procijenili iskustva iz posljednjeg toplinskog vala i pripremili se za ono što slijedi.
Regionalni direktor WHO-a za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge, istaknuo je kako se ekstremne vrućine danas moraju promatrati prvenstveno kao javnozdravstvena prijetnja, a ne isključivo kao meteorološki fenomen. Na sastanku, kojem je prisustvovalo više od 130 sudionika, analizirane su mjere koje su se pokazale uspješnima tijekom posljednjih toplinskih valova, ali i područja u kojima su potrebna dodatna ulaganja i bolja koordinacija.
WHO naglašava kako države koje imaju razvijene nacionalne planove za zaštitu zdravlja tijekom toplinskih valova reagiraju znatno brže i učinkovitije. Među primjerima dobre prakse istaknuta je Italija, koja u 45 gradova koristi sustav praćenja smrtnosti u gotovo stvarnom vremenu kako bi donositelji odluka mogli pravodobno reagirati. Španjolska je unaprijedila komunikaciju s građanima kroz suradnju s medijima, dok je Austrija aktivirala ažurirani nacionalni plan, uvela dodatne mjere zaštite radnika od visokih temperatura te poboljšala koordinaciju između nacionalnih i regionalnih institucija.
Belgija je tek drugi put od 2020. godine aktivirala najvišu razinu upozorenja zbog vrućine, a Francuska je pokazala kako suradnja različitih sektora može rasteretiti zdravstveni sustav i poboljšati ukupni odgovor na toplinski val. Sjeverna Makedonija surađivala je s Crvenim križem kako bi pomoć stigla i do osoba bez stalnog smještaja. Prema WHO-u, zajednička karakteristika svih uspješnih primjera jest da su planovi pripremljeni prije početka krize, jasno određuju odgovornosti svih službi i omogućuju brzu reakciju kada temperature dosegnu opasne razine.
Planovi za zaštitu zdravlja tijekom ekstremnih vrućina povezuju meteorološka upozorenja s konkretnim javnozdravstvenim mjerama. Oni uključuju pripremu zdravstvenih ustanova za povećan broj pacijenata, zaštitu najugroženijih skupina stanovništva te koordinaciju između zdravstvenih službi, socijalne skrbi, zaštite na radu, stambenog sektora i urbanističkog planiranja. Takvi planovi omogućuju da se unaprijed zna tko je odgovoran za pojedine aktivnosti, koje skupine stanovništva zahtijevaju posebnu zaštitu te pri kojim temperaturama se aktiviraju pojedine razine odgovora.
Unatoč pozitivnim primjerima, WHO upozorava kako manje od polovice država članica europske regije trenutno ima nacionalni plan za zaštitu zdravlja tijekom toplinskih valova. - Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija. U nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi - rekao je.
Na sastanku su istaknuti brojni izazovi. Građani često ne prepoznaju da se i sami nalaze u rizičnoj skupini čak i kada su izdana najviša upozorenja. U mnogim državama nedostaje dovoljno rashladnih prostora, a građani nisu dovoljno informirani gdje ih mogu pronaći. Poseban problem predstavlja zaštita osoba bez doma, korisnika domova za starije osobe te starijih ljudi koji žive sami i društveno su izolirani. Pojedine zemlje i dalje imaju administrativne prepreke koje usporavaju službeno proglašenje toplinskog vala, što može odgoditi pokretanje mjera zaštite stanovništva.
FOTO Objavljena lista najljepših plaža: Na popisu se našle i četiri hrvatske ljepotice, pogledajte gdje se nalaze
Otvori KEKS Pay
Strašenje ljudi. Koliko me pamet služi i prije su temparature redovito išle preko 40 stupnjeva u Kninu, Mostaru a Skoplje bi bilo najtoplije. 42 stupnja bi bilo redovito po tim gradovima u srcu lijeta.