Prilikom odabira klima-uređaja, većina kupaca najviše pažnje posvećuje cijeni, popularnosti brenda i estetskom izgledu, vjerujući da će skuplji ili poznatiji uređaj jamčiti kvalitetu i pouzdanost. Međutim, mnogi pritom zanemaruju faktore koji presudno utječu na pravilan rad uređaja i njegov vijek trajanja. Upravo zato je prije same instalacije važno obratiti pažnju na detalje koji mogu spriječiti velike glavobolje usred ljetnih vrućina. Denis Feliks, vlasnik tvrtke za servis i montažu klima-uređaja, otkrio je za Blic na što kupci moraju posebno paziti prilikom izbora i naglasio da prepoznatljivost brenda najčešće nema presudnu ulogu u kvaliteti i, što je još važnije, u brzini rješavanja potencijalnih problema.
Njegov glavni savjet odstupa od uobičajene prakse samostalne kupnje. "U načelu je sve to manje-više isto. Uvijek savjetujem da prilikom kupnje uređaja kupac ne ode sam kupiti klimu pa onda nazove montera i kaže: 'Hej, zdravo, ja sam kupio klimu, kad možete doći?'. To je isto kao da kupite, na primjer, biftek u mesnici pa odete u restoran i zamolite da vam ga tamo ispeku. Ne. Uvijek se posavjetujte s majstorima, oni će vam dati bolju cijenu nego trgovina", objašnjava Feliks. Iako razumije da si neki to ne mogu priuštiti te se odlučuju za kupnju na akciji ili na rate, i za njih ima ključan savjet koji može spriječiti višemjesečno čekanje na popravak.
Ono što kupci moraju gledati, ističe Feliks, nije marka uređaja, već servisna mreža. "Bez obzira na cijenu koju platite i ako kažete 'platio sam najskuplje i dobio najbolje', usred ljeta, ako se klima-uređaj pokvari, serviser ili monter ne može ga popraviti na licu mjesta kod klijenta, već ga mora odnijeti u servis ili gdje je kupljen. Tada se na popravak čeka između mjesec i pol i dva mjeseca", upozorio je serviser klima uređaja. U jeku sezone, kada su temperature najviše, ostati bez hlađenja toliko dugo može biti iznimno frustrirajuće, neovisno o tome koliko je uređaj plaćen. Dobro organizirana i dostupna servisna mreža jamči da će se kvar otkloniti u razumnom roku, što je često važnije od samih performansi uređaja.
Dodatna prednost pojedinih marki, koju laici često ne primjećuju, jest način na koji uređaj komunicira kvar. Kod nekih klima-uređaja, u slučaju pogreške, samo trepere lampice, pa serviser nema izravan uvid u kodove greške bez detaljnijeg pregleda. S druge strane, napredniji uređaji imaju LCD zaslon na kojem se prikazuje svaka greška, bilo da je riječ o elektronici, previsokom naponu, problemu s unutarnjim ili vanjskim ventilatorom ili nedostatku plina. "Uvijek se prikaže kod greške. Kupac taj kod može upisati i provjeriti na internetu, da zna da je to, na primjer, greška u vezi između unutarnje i vanjske jedinice, pa može nazvati servisera i objasniti problem. Serviser tada dolazi i mijenja kabel i sve ponovno radi", pojašnjava Feliks praktičnu stranu takve funkcionalnosti.
Osim servisne podrške, stručnjaci se slažu da je odabir pogrešne snage uređaja najčešća i najskuplja pogreška. Prejaki uređaji dovode do čestog paljenja i gašenja kompresora, što povećava potrošnju energije i skraćuje vijek trajanja, dok preslabi uređaji rade neprestano pod punim opterećenjem, ne uspijevajući postići željenu temperaturu, što također rezultira većim računima za struju. Osnovno pravilo preporučuje oko 100 W snage po kvadratnom metru za prosječno izoliran prostor standardne visine stropa. Međutim, to je samo polazna točka. Potrebno je uzeti u obzir i druge faktore, poput kvalitete izolacije, jer prostori s lošom izolacijom zahtijevaju 20 do 30 posto jači uređaj. Također, južna ili zapadna orijentacija s velikim staklenim površinama može zahtijevati 10 do 20 posto jači uređaj, kao i prostori sa stropovima višim od 2,8 metara.
Uz snagu, sve se veći naglasak stavlja na energetsku učinkovitost. Oznake SEER (za hlađenje) i SCOP (za grijanje) ključni su pokazatelji dugoročne isplativosti uređaja. Uređaji s višim energetskim razredima, poput A++ i A+++ po starom sustavu označavanja, osiguravaju značajne uštede na računima za struju i u pravilu imaju dulji vijek trajanja. Fokusiranje isključivo na najnižu cijenu može dugoročno biti najskuplja opcija jer jeftiniji modeli često imaju nižu energetsku učinkovitost, bučniji su i kraće traju.
Govoreći o trajnosti, Feliks ističe da su stariji modeli klima bili nešto izdržljiviji. "Današnje klime, ako se redovito održavaju i provjeravaju, mogu trajati između sedam i deset godina. Naravno, ovisi i o brendu uređaja. Ne treba očekivati da će, na primjer, klima-uređaj koji se na akciji s montažom plaća oko 400 eura trajati 10 do 15 godina. To će trajati tri do pet godina maksimalno", zaključio je. Tržište se u međuvremenu tehnološki značajno promijenilo. Inverterska tehnologija, koja prilagođava rad kompresora stvarnim potrebama prostora, postala je standard i ključna je za uštedu energije. Sve su popularniji i pametni klima-uređaji kojima se upravlja putem mobilnih aplikacija, a moderni modeli opremljeni su i naprednim sustavima filtracije koji uklanjaju alergene, viruse i bakterije, čime značajno poboljšavaju kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru.
Ugrožavaju vaše zdravlje i vaš novčanik: Ovo je 5 najčešćih mitova o klima-uređajima u koje mnogi vjeruju
Otvori KEKS Pay
Otkrio je za Blic! Za Blic! Pa kak vas nije sram?