Toplinski val ovog je ljeta usmrtio 2300 ljudi diljem Europe, što je rekord u odnosu na prijašnje godine, ali čak 65 posto smrtnih slučajeva moglo se izbjeći, tvrde znanstvenici s londonskog Imperial Collegea i World Weather Attributiona (WWA), da se kontinent na vrijeme uhvatio u koštac s klimatskim promjenama. Prema nalazima istraživača, globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom djelatnošću utrostručilo je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, jer su temperature u nekim gradovima porasle za do 4 °C.
Peti najtopliji lipanj
Znanstvenici su analizirali podatke iz perioda od 23. lipnja do 2. srpnja te su proučavali 12 gradova u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Grčkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. Tijekom desetodnevnog razdoblja zabilježeno je 2300 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Od toga se 150, dakle, ne bi dogodilo da klimatske promjene nisu pojačale intenzitet toplinskog vala, zaključeno je u studiji.
Kako piše Earth.org, val vrućine početkom ljeta donio je temperature iznad 40 °C u nekoliko zemalja, rušeći rekorde u Španjolskoj i Portugalu, čije je stanovnike grijalo čak 46 °C. Ove vrućine dovele su do ograničenja rada na otvorenom u Italiji, zatvaranja više od 1300 škola i nekoliko nuklearnih reaktora u Francuskoj te pojave šumskih požara diljem Mediterana. Ovogodišnji je lipanj bio peti najtopliji u povijesti Europe, a zapadne su zemlje doživjele i najtopliji lipanj do sada, s prosječnom temperaturom od 20,49 °C, što je 2,81 °C više od srednjih vrijednosti za razdoblje od 1991. do 2020., navode iz Copernicus Climate Changea, službe koja djeluje pri Europskoj uniji.
Iznimno visoke temperature razvile su se i u Sredozemnom moru, koje je dosegnulo rekordnih 27 °C za lipanj, 3,7 °C iznad dugoročnog prosjeka. Toplinski valovi, produljena razdoblja neuobičajeno vrućeg vremena, često praćena visokom vlagom, predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju jer njihova snaga može premašiti sposobnost ljudskog tijela da se samo ohladi i odupre visokim temperaturama. Opasnost ne leži samo u izravnoj izloženosti suncu, već u kumulativnom fiziološkom stresu koji se nakuplja u organizmu tijekom dana i noći bez predaha. Produljena razdoblja visokih dnevnih, ali i noćnih temperatura sprječavaju tijelo da se oporavi, što dovodi do niza zdravstvenih problema. Dehidracija, sunčanica i toplinska iscrpljenost tek su dio problema jer vrućina dramatično pogoršava postojeća kronična stanja, stavljajući ogroman pritisak na srce, dišni sustav i bubrege, čineći kronične bolesnike iznimno ranjivima. Najteža je posljedica toplinski udar, stanje opasno po život koje može iznenaditi i potpuno zdrave osobe, a karakterizira ga otkazivanje tjelesnog sustava za termoregulaciju. Iako nitko nije siguran, rizik je najveći za starije osobe, malu djecu, trudnice, pretile osobe, kronične bolesnike, socijalno izolirane pojedince i sve one koji rade na otvorenom, izložene nemilosrdnoj sili prirode.
Vrućina smanjuje biološku dob
Prema recentnim istraživanjima, Hrvatska je jedna od zemalja s najvišim rizikom od smrti uzrokovanih vrućinama u Europi. Posebno su ugrožene najranjivije skupine društva, što potvrđuje i podatak da se velika većina procijenjenih smrtnih slučajeva tijekom ljeta 2025., čak 88 posto, dogodila među osobama starijim od 65 godina. Stariji organizam teže regulira tjelesnu temperaturu, a mnogi od njih žive sami i pate od kroničnih bolesti, što ih čini savršenom metom za toplinske udare. No, nisu samo stariji u opasnosti. Osim izravne prijetnje smrću, toplinski valovi imaju i dugoročniji utjecaj na ljudsko zdravlje. Nova istraživanja otkrivaju da ekstremne vrućine doslovno ubrzavaju proces starenja na biološkoj razini.
Znanstvenici su izračunali da samo četiri dodatna dana izloženosti toplinskim valovima tijekom dvogodišnjeg razdoblja mogu smanjiti biološku dob za otprilike devet dana. Ovaj rizik usporediv je s kumulativnim učincima poznatih štetnih navika poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola ili nedostatka tjelovježbe. Svaki put kad se tijelo bori s ekstremnom vrućinom, ono trpi mikroskopska oštećenja i upalne procese koji se s vremenom nakupljaju, trošeći vitalne rezerve i ubrzavajući propadanje stanica. To znači da čak i oni koji prežive toplinski val bez vidljivih posljedica iz njega izlaze biološki stariji i podložniji budućim bolestima. Upotreba fosilnih goriva, kako navode stručnjaci iz Svjetske meteorološke organizacije, ne samo da zagrijava planet, već čini toplinske valove češćima, intenzivnijima i dugotrajnijima.
FOTO Obilna kiša poplavila podvožnjak u Zagrebu, auti zapeli u vodi
Otvori KEKS Pay
