Više od trećine Hrvata osjeća se izuzetno pogođeno toplinskim valom, a 90 posto stanovništva smatra ga prijetnjom u budućnosti. Glavni su to zaključci istraživanja "Heatwave Monitor" koje je zagrebačka udruga TERRA Hub tijekom ljeta provela u suradnji s organizacijom Mindworks Lab. Monitor toplinskih valova ističe ekonomske, društvene i emocionalne učinke nesnosnih vrućina u Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj, ali i sve veću potrebu za rješenjima koja predvode zajednice.
– Utjecaj vrućina na zdravlje je najčešće prepoznat kao glavno pogođeno područje u sve tri zemlje, no ispitanici također navode sve veće financijsko opterećenje – od uvećanih računa za električnu energiju do gubitka prihoda. Budući da će se ti manje prepoznati utjecaji vjerojatno pogoršavati u budućnosti te bi mogli potaknuti veći angažman građana, osjećaj moći u prilagodbi i političko djelovanje, važno je da počnemo graditi snažne priče i narative koji ističu da toplinski valovi predstavljaju raznolike prijetnje, uključujući zdravlje, sigurnost i financije – dodaju u TERRA Hubu.
Toplinski valovi koji su ovog ljeta pogodili Europu, podsjetimo, uzrokovali su smrt 2300 ljudi, što je rekordna brojku u odnosu na prethodne godine. Međutim, stručnjaci s londonskog Imperial Collegea i World Weather Attributiona tvrde da je čak 65 posto tih smrtnih slučajeva moglo biti izbjegnuto da su zemlje na vrijeme reagirale na klimatske promjene. Prema njihovim podacima, globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem utrostručilo je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, jer su temperature u nekim gradovima porasle za čak 4 °C. Mnoge zemlje bile su prisiljene ograničiti rad na otvorenom, dok je u Italiji zatvoreno više od 1300 škola, a u Francuskoj su zaustavljeni nuklearni reaktori.
Lipanj 2025. godine bio je peti najtopliji u povijesti, a zapadne zemlje imale su najtopliji lipanj dosad, s prosječnom temperaturom od 20,49 °C, što je 2,81 °C više od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. Visoke temperature imale su i ozbiljan utjecaj na zdravlje ljudi, jer dugotrajni toplinski valovi, koji uključuju i visoku vlažnost, mogu premašiti sposobnost ljudskog tijela da se ohladi, što izaziva ozbiljan fiziološki stres. Osim što izravno ugrožavaju zdravlje, pogoršavaju postojeće kronične bolesti, posebno među starijima, djeci, trudnicama i osobama s prekomjernom tjelesnom masom. Najteža posljedica ekstremnih vrućina je toplinski udar, koji može iznenaditi čak i zdrave osobe, a najosjetljiviji su stariji, socijalno izolirani ljudi te oni koji rade na otvorenom. Hrvatska je, prema nedavnim istraživanjima, među zemljama s najvećim rizikom od smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama.
U sklopu Monitora TERRA Huba i Mindworksa anketirano je 1500 osoba za vrijeme jednog toplinskog vala. Praćeni su emocionalni, društveni i percipirani ekonomski učinci, a istraživanje također proučava kako vrućina utječe na različite demografske skupine, poput spola, generacije te urbanog i ruralnog stanovništva. Sudionici su odgovarali na 23 pitanja; pet vezanih uz demografiju, a preostalih 18 usmjerenih na emocije i osjećaj osobne moći. Čak 46 posto ispitanika vjeruje da će ove pojave u budućnosti predstavljati ozbiljnu prijetnju, a mišljenje je to koje se uglavnom širi unutar starijih generacija. Otprilike je jednak postotak onih koji smatraju da će problemi postati još veći, ali takvih je uglavnom među generacijom Z i milenijalcima.
"U svim analiziranim zemljama zdravlje je najčešći percipirani rizik toplinskih valova, zatim slijede sigurnost i mentalno blagostanje. Ovaj sličan obrazac upućuje na to da su zdravstveni rizici dominantan narativ u vezi s toplinskim valovima. Ekonomski učinci, međutim, važni su samo onima koji ih osobno doživljavaju kao veliko opterećenje. U Hrvatskoj je izravni ekonomski utjecaj najmanji među analiziranim zemljama – pogađa samo osam posto stanovništva. Unatoč tome, čak 52 posto Hrvata prijavljuje porast računa za električnu energiju zbog toplinskih valova", stoji u izvješću istraživanja za Hrvatsku.
U njemu su istaknuli i razlike u spolovima pa su tako u smislu ekonomskih učinaka žene jače pogođene toplinskim valovima. Najpogođenijima se, pak, u vidu prebivališta, osjećaju stanovnici manjih gradova, njih 44 posto, a kada govorimo o generacijskim razlikama u toj se kategoriji ističu zoomeri i najstariji građani. Usto, manje izraženi, ali i dalje značajni učinci uključuju porast drugih troškova povezanih s vrućinama i više račune za hranu.
"Hrvati izražavaju najveći stupanj 'okrivljavanja' među svim zemljama u istraživanju, pri čemu većina svoje nezadovoljstvo usmjerava prema ekonomskim elitama (54 posto). Tako visoko rangiranje često upućuje na postojeći javni narativ protiv ekonomskih elita. Također, 52 posto Hrvata krivi druge države za toplinske valove, a na trećem mjestu je fosilna industrija – obje stavke imaju najveću razinu krivnje u regiji jugoistočne Europe", navodi se u izvješću.
FOTO Kila graha 5 eura, stigli i vrganji: Pogledajte cijene na zagrebačkom Dolcu
Nešto više od polovice ispitanika smatra da bi se zajednice trebale prilagoditi, međutim, postoji jaz od 25 posto između svijesti o potrebi prilagodbe i osjećaja da se to može ostvariti. Nisko je i povjerenje u institucije jer više od polovice Hrvata vjeruje da ih Vlada neće uspješno zaštititi od budućih toplinskih valova. Oni koji su jače pogođeni češće navode nedostatak informacija o tome kako, gdje i kada pomoći kao prepreku uključivanju. S druge strane, ljudi koji su najviše pogođeni ovim ekstremnim vremenskim uvjetima naglašavaju da im nedostatak informacija o tome kako mogu pomoći ili se uključiti predstavlja veliku prepreku. Glavni razlozi zbog kojih se ne angažiraju uključuju neznanje o stvarnoj učinkovitosti njihovih napora, nedostatak povjerenja da će njihove akcije imati stvaran učinak te manjak slobodnog vremena.
Istraživanje, dakle, upućuje na sve veću svijest o važnosti lokalne inicijative u suočavanju s krizama. Ipak, Hrvatska se izdvaja po tome što ima najniže uvjerenje među analiziranim zemljama – samo 20 posto građana vjeruje da bi zajednice mogle poduzeti potrebne mjere bez pomoći države. Zanimljivo je da postoji i značajan raskorak od 25 posto između onih koji smatraju da bi pojedinci trebali djelovati u slučaju Vladina neangažiranja i onih koji vjeruju da je to uopće moguće bez odgovarajuće podrške.
Otvori KEKS Pay
jenate svi nešto strahuju...cilj ste postigli