Po ćemo ćete pamtiti ljeto 2025.? Upitate li stanovnike Pirenejskog poluotoka, vjerojatno će odgovor glasiti: po temperaturnim rekordima. A sličan bi vam odgovor dali i Finci jer posljednjih je mjeseci cijela Europa, kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, postala epicentar toplinskog udara nezapamćenih razmjera. Dva uzastopna i iscrpljujuća toplinska vala, potaknuta takozvanim "toplinskim kupolama" koje su zarobile vrući zrak, podignula su temperature iznad 40 °C, a u Španjolskoj i Portugalu dosezale su i do paklenih 46°C. Posljedice su bile katastrofalne. Prema prvim procjenama, toplinski valovi samo su u Europi izravno uzrokovali više od 1880 smrtnih slučajeva. Znanstvenici s londonskog Imperial Collegea upozorili su da ovakve vremenske prilike, koje su se nekada smatrale anomalijom, sada postaju novo normalno.
Dok je južna Europa "gorjela", sjever kontinenta, koji se dugo smatrao pošteđen ekstremnih vrućina, doživio je toplinski šok specifičan za to područje. Iako se na prvu ne čini kao znak za uzbunu s obzirom na ekstreme Mediterana, Norveška, Švedska i Finska bile su pogođene intenzivnim dvotjednim toplinskim valom s temperaturama koje su prelazile 30°C. U Finskoj je zabilježen nevjerojatan niz od 26 uzastopnih dana s temperaturom iznad 25°C, što je do sada neviđen fenomen na tim geografskim širinama. Vrućina je izazvala kaos u zdravstvenom sustavu, poremetila životinjski svijet tjerajući sobove u gradove i tunele u potrazi za hladom, te stvorila idealne uvjete za šumske požare, koji su harali čak i u Laponiji. Istodobno, diljem Europe, od Sardinije do Turske, rasplamsavali su se požari koji su prisilili desetke tisuća ljudi na evakuaciju. Samo u turskom gradu Izmiru zabilježen je najveći egzodus zbog požara u povijesti zemlje, s 50.000 raseljenih.
S druge strane Atlantika, Sjedinjene Američke Države proživljavale su godinu ekstremnih kontrasta. Nakon što je početkom godine povijesna mećava donijela snijeg i rekordno niske temperature čak do obale Meksičkog zaljeva, dok je na suprotnoj strani zemlje, u okolici Los Angelesa, buktio nezapamćen požar, ljeto je donijelo smrtonosne poplave i tornada. U srpnju su središnji Teksas pogodile najsmrtonosnije poplave od 1976. godine, odnijevši najmanje 135 života. Sezona tornada bila je iznimno aktivna i razorna; zabilježen je 41 tornado kategorije EF3 ili više, a najjači među njima, snage EF4 s vjetrovima koji su dosezali više od 300 kilometara na sat, sravnili su sa zemljom dijelove Arkansasa i Illinoisa. Ukupna šteta od samo jednog niza tornada u ožujku procijenjena je na nevjerojatnih 6,25 milijardi dolara, a izgubljena su 43 života. Istodobno, Aljaska je izdala svoje prvo službeno upozorenje na vrućinu u povijesti, a Florida je bilježila rekordnu sušu.
Ni Azija, najnapučeniji kontinent, nije bila pošteđena klimatskog divljanja. Japan je imao najtopliji dan u povijesti s temperaturom od 41,8 °C, što je uzrokovalo više od 50 smrtnih slučajeva, dok je Južna Koreja proživjela 22 uzastopne tropske noći. Ipak, najrazorniji udarac stigao je u obliku vode. Katastrofalne monsunske kiše i bujične poplave poharale su Pakistan, odnijevši gotovo 740 života i uništivši tisuće domova do kraja kolovoza.
Kod nas najtopliji Šibenik
Ljeto ekstrema nije zaobišlo ni Hrvatsku, koja se, u skladu s dugoročnim prognozama, suočila s još jednim iznadprosječno toplim i sušnim razdobljem. U kolovozu su oboreni temperaturni rekordi; u Šibeniku je izmjereno 39,5 °C, a u Dubrovniku 38,9 °C, dok su veliki šumski požari harali duž obale. Zbog dugotrajnog nedostatka oborina, u Koprivničko-križevačkoj županiji proglašena je prirodna nepogoda – suša, s procijenjenim štetama na poljoprivrednim kulturama koje u rasponu od 30 do čak 70 posto. More je bilo toplije nego ikad, s temperaturama od 25°C zabilježenima već potkraj lipnja. U gradovima poput Zagreba, efekt "urbanog toplinskog otoka" dodatno je pogoršao situaciju, stvarajući do 40 "tropskih noći" u kojima temperatura nije padala ispod 20 °C.
Iako je Europa u prvoj polovici godine, prema nekim procjenama osiguravatelja, "imala sreće" i izbjegla veće katastrofe u usporedbi sa SAD-om, vodeći klimatolozi upozoravaju da je opuštanje opasno. Globalni je trend jasan: ekstremni vremenski događaji postaju sve češći, intenzivniji i nepredvidiviji. Riječi Boba Warda s Instituta Grantham sažimaju sumornu stvarnost: "Ovo je lice klimatskih promjena. A bit će samo gore."
Otvori KEKS Pay
