Cijene energenata ponovno su postale “vruća tema” nakon što je Vlada svojim devetim paketom mjera uvela postupno smanjenje subvencija za struju, plin i toplinsku energiju. Podsjetimo, subvencije će se fazno prilagoditi tržišnim uvjetima, to jest bit će smanjenja u određenim koracima. Za najugroženije skupine i dalje ostaje naknada za troškove energije od 70 eura mjesečno, ali za opću populaciju kućanstava te javni sektor i poduzeća subvencije će se smanjivati. Računi za struju, plin i toplinsku energiju rast će u odnosu na dosadašnje subvencionirane razine, ali i dalje će biti povoljniji nego da nema nikakvih mjera.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) nedavno je objavila kako će od 1. listopada cijena plina za kućanstva koja su u javnoj usluzi porasti 9 posto, no ujedno je naglasila kako bi bez Vladinih mjera pomoći za energente plin u prosjeku poskupio 17,3 posto. Zanimljivo je da cijene rastu unatoč tome što je prema izračunima HERA-e trošak nabave plina za plinare pao u odnosu na razdoblje koje završava 30. rujna. Ove cijene bit će na snazi do kraja godine.
O Vladinim mjerama pomoći i njihovu utjecaju na inflaciju ovih je dana u Slavonskom Brodu govorio i guverner HNB-a Boris Vujčić. On smatra da će rast cijena energenata ubrzati inflaciju, ali ne znatno, jer je njihov udio u ukupnim troškovima između 6 i 7 posto. – Energenti su ponovno aktualni jer Vlada svojim devetim paketom djelomično uklanja subvencije za energiju. Hrvatska je što se tiče cijene energenata imala jednu od najnižih stopa inflacije u EU, u velikoj mjeri upravo zbog subvencija koje se sada djelomično uklanjanju, a većina drugih zemalja već ih je maknula. Tu ćemo imati nešto dodatne inflacije pa će se Hrvatska vjerojatno pomaknuti nekoliko mjesta prema europskom prosjeku. Međutim, opet bi ta kumulativna stopa inflacije energije trebala biti niska – rekao je Vujčić.
Zbog snažnog gospodarskog rasta u Hrvatskoj Vujčić smatra da je logično što imamo višu stopu inflacije od one u eurozoni, te je naglasio da HNB aktivno provodi mjere za suzbijanje rasta cijena. – Hrvatska raste od tri do četiri puta brže od eurozone. Plaće su od 2020. do 2024. porasle za 30 postotnih poena brže u Hrvatskoj i normalno je da je i stopa inflacije nešto viša. HNB naravno ima makrobonitetne politike koje smo upotrijebili, a riječ je o ograničavanju kreditiranja – istaknuo je Vujčić.
Podsjetimo, HERA je donijela odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada 2025. do 30. rujna 2026. godine. Krajnja cijena plina za kućanstva iznosit će prosječno 53,8 €/MWh. Istodobno će, s uključenom subvencijom, krajnja cijena plina iznositi prosječno 50 €/MWh, što je povećanje od 9 posto.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska ima svoje izvore plina pa čak dovoljne za svoje potrebe bez uvoze neke države koje također imaju sličnu situaciju plin je gotovo besplatan . zanimljiva je naša država sve izgleda na pljačku