Godina 2025. donijela je vidljivo pooštravanje zakona o pušenju na globalnoj razini. Brojne države proširile su zabrane na otvorene javne prostore, ograničile dostupnost nikotinskih proizvoda i uvele mjere kojima se nastoji spriječiti da mlađe generacije uopće započnu s pušenjem, izvijestila je agencija Anadolu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), uporaba duhana godišnje uzrokuje više od sedam milijuna smrtnih slučajeva, uključujući 1,6 milijuna ljudi koji nikada nisu pušili, ali su bili izloženi pasivnom pušenju. WHO upozorava da ne postoji sigurna razina izloženosti duhanskom dimu.
Među najradikalnijim potezima ističu se Maldivi, koji su uveli trajnu zabranu kupnje, prodaje i korištenja duhanskih proizvoda osobama rođenima 1. siječnja 2007. ili kasnije, bez obzira na to jesu li domaći stanovnici ili turisti. Zabrana obuhvaća sve duhanske proizvode, a država je već ranije uvela i potpunu zabranu elektroničkih cigareta i vapinga.
U Europi se mjere također pooštravaju. Belgija je postala prva članica Europske unije koja je zabranila prodaju jednokratnih vape proizvoda, dok je Francuska proširila zabranu pušenja na brojne vanjske prostore koje koriste djeca, uključujući parkove, plaže i autobusna stajališta, uz novčane kazne za prekršitelje, piše Fenix Magazin.
Talijanski Milano otišao je još dalje te je pušenje zabranio na gotovo svim javnim vanjskim površinama, uključujući ulice i trgove, uz obvezu održavanja razmaka od najmanje deset metara od drugih osoba. U Latinskoj Americi, Meksiko je najavio iznimno stroge kazne za proizvodnju i distribuciju proizvoda za vaping, uključujući i zatvorske kazne. Britanska liječnica i dugogodišnja zagovornica kontrole duhana Judith Mackay istaknula je da su ovakvi zakoni prvenstveno usmjereni na zaštitu nepušača. “Ne postoji zakon koji kaže da ljudi ne smiju pušiti. Samo je pitanje gdje puše”, rekla je Mackay.
Naglasila je i da snažno protivljenje duhanske industrije često pokazuje učinkovitost mjera, fenomen poznat kao “test vriska”, te pozvala države da u cijelosti provedu Okvirnu konvenciju WHO-a o kontroli duhana (FCTC). Ako zemlje “u potpunosti provedu sve klauzule” sporazuma, “to bi imalo velik utjecaj na stope pušenja”, rekla je Mackay. Istraživačica Ruth Malone upozorila je da duhanska industrija i dalje snažno utječe na političke odluke te da se pokušava prikazati kao dio rješenja. “Cilj je zaštititi ljude od ovisnosti o proizvodima koji će ih ubiti kada se koriste prema namjeni”, dodala je.
Hrvatska se uklapa u europski trend pooštravanja regulative izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, koje je Hrvatski sabor donio 27. lipnja 2025., a koje su stupile na snagu objavom u Narodnim novinama. Zakonom je dodatno precizirana regulacija grijanih duhanskih proizvoda, elektroničkih cigareta i nikotinskih tekućina, uz jasnu zabranu prodaje svih duhanskih, nikotinskih i srodnih proizvoda osobama mlađim od 18 godina. Pušenje, kao i uporaba e-cigareta s nikotinom ili bez njega, zabranjeni su u svim zatvorenim javnim prostorima.
FOTO Cigarete, duhan, ali i deterdženti za rublje: Sve ovo zaplijenjeno je u ZagrebuPosebno su naglašene ovlasti sanitarne i tržišne inspekcije, koje mogu odmah zabraniti rad trgovcima koji prodaju duhanske ili nikotinske proizvode maloljetnicima. Predviđene su i visoke novčane kazne, za pravne osobe do gotovo 20 tisuća eura, dok se fizičke osobe koje puše u zabranjenim prostorima mogu na licu mjesta kazniti s 130 eura.
Zakon dodatno zabranjuje pušenje u krugu od 20 metara od ulaza u zdravstvene i obrazovne ustanove te detaljno uređuje uvjete pod kojima je u pojedinim objektima uopće dopušteno imati prostor za pušenje. Iako Hrvatska zasad nije uvela generacijsku zabranu poput Maldiva niti potpunu zabranu pušenja na otvorenom, novi zakonski okvir jasno pokazuje smjer daljnjeg pooštravanja mjera, s naglaskom na zaštitu javnog zdravlja i smanjenje izloženosti djece i mladih duhanskom dimu.