Od 180.000 do 330.000 eura. Toliko će ga koštati stan u Zagrebu veličine između 60 i 70 četvornih metara, poželi li čovjek svoju buduću nekretninu pronaći na Njuškalu. Zarađuje li prosječnu plaću koja je 1633 eura u metropoli, cijelu bi “na stranu” morao ostavljati od devet do 17 godina da bi si stan iz naše prve rečenice mogao priuštiti. Naravno da je opcija koju smo dali potpuno suluda jer, em je prosječna plaća uglavnom samo to – prosjek, em se od nje moraju “pokriti” i životni troškovi.
Stambeni kredit zato je ono za čim poseže većina (ili smo barem tako mislili), a budući da su se od srpnja uvjeti za njegovo dobivanje promijenili, provjerili smo kako je to utjecalo na samo tržište nekretnina. Podsjetimo, u ožujku je HNB donio odluku prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite, odnosno 40 posto za nestambene, dok omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije premašiti 90 posto. Osim toga, ročnost kredita za potrošače koji su osigurani nekretninom ograničena je na 30 godina. Dakle, stambeni kredit može se dobiti u 90-postotnom iznosu cijene nekretnine i maksimalno na 30 godina.
U HNB-u su rekli i da smatraju da nova pravila neće znatnije utjecati na stambeno kreditiranje, a je li tako pitali smo Boru Vujovića, stručnjaka za nekretnine i vlasnika agencije Opereta. Je li promijenjeni način kreditiranja usporio rast tržišta nekretnina?
– Ne baš. Uvijek postoji dio klijenata kojima je kreditna sposobnost upitna, ali je potražnja za nekretninama i dalje veća od ponude. Nova pravila banaka imaju utjecaja na kupovinu, ali nije još uzelo toliko maha – kaže Vujović. Dodaje da je ipak bilo slučajeva da su klijenti morali odustati od stana ili kuće jer nisu mogli dobiti stambeni kredit.
– Imali smo klijente koji su bili kreditno sposobni i sve je bilo u redu, ali je s LTV-om najveći problem. Kad se odradi procjena nekretnine, stambeni kredit “pokrije” 90 posto tržišne cijene nekretnine, kupci nemaju za učešće i to je onda najveći problem – kaže naš sugovornik.
Na primjeru ovog našeg stana s početka teksta, to izgleda tako da na njegovu cijenu od 330.000 eura banka odobri 90 posto u obliku kredita, odnosno 297.000 eura. Razliku od 33.000 eura kupac bi trebao dati iz svog džepa, a nisu baš česte situacije da taj novac netko ima u čarapi. Oni koji na desetke tisuća eura imaju u svojoj štednji češće stan kupuju gotovinom. – Kad pričamo o polovnim stanovima u Zagrebu, oko 55 posto ljudi kupuje kreditom – otkriva naš sugovornik. Na naše pitanje hoće li se nešto promijeniti s cijenama nekretnina, Vujović odgovara: – Dok god imamo inflaciju najveću u EU, u realiziranim cijenama ne očekujem znatnije promjena. Velika bi stvar bila i da se rast cijena zaustavi, što smo mislili da će se dogoditi, ali ove godine nije.
FOTO Stan na ekskluzivnoj lokaciji u Zagrebu: Ima terasu od 21 kvadrata s koje se pruža predivan pogled
Otvori KEKS Pay
Sva sreća da je tu HDZ sa svojim mjerama. Da za svaki slučaj još pogura cijene.