Inflacija i kretanje kamatnih stopa posljednjih su godina snažno promijenili dinamiku pregovora o plaćama i položaj zaposlenih u Hrvatskoj. Nakon više od dva desetljeća stabilnih uvjeta, kada se o povećanjima plaća pregovaralo rijetko i oprezno, radnici i poslodavci sada su suočeni s novom stvarnošću. Povišeni troškovi života, uvoz strane radne snage i neizvjesnost globalnih tržišta izravno utječu na kolektivne pregovore i socijalni dijalog. Statistika pokazuje da su prosječne plaće u Hrvatskoj posljednjih godina rasle brže od stope inflacije, ali ta slika nije ujednačena. Rast je izrazito neravnomjerno raspoređen među sektorima i poslodavcima, dok su cijene hrane i osnovnih potrepština rasle osjetno više od prosječne inflacije, što je mnogim kućanstvima smanjilo realnu kupovnu moć.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić naglašava kako hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku raste znatno brže od eurozone te da to povoljno utječe na tržište rada. – Za 2025. prognoziramo rast BDP-a od 3,2 posto, dok će u eurozoni on iznositi tek 1,2 posto. Nezaposlenost u Hrvatskoj kontinuirano pada, a zaposlenost raste. Istodobno plaće rastu, ali traje i povišena inflacija – kaže guverner. Podsjeća kako su u 2023. i 2024. nominalne plaće rasle oko 15 posto, a realne između 6 i 12 posto. Ove godine očekuje se nominalni rast od 9 posto i realni od oko 6 posto, dok bi se u 2026. rast plaća trebao usporiti.
Najveće povećanje kupovne moći bilježe radnici s minimalnim plaćama. Njihov udio u medijalnoj plaći porastao je s 49 posto 2016. na 59 posto u ovoj godini, čime su donekle smanjene dohodovne razlike. Dodatnu korist zaposlenima donijele su i neoporezive naknade, ali Vujčić upozorava da rast plaća nadmašuje rast produktivnosti. – Ako plaće rastu brže od produktivnosti, jedinični trošak rada raste i stvara se pritisak na inflaciju. Ključno je da plaće prate rast produktivnosti kako ne bi bila ugrožena konkurentnost gospodarstva – poručuje guverner. Podsjeća da je inflacija u Hrvatskoj vrhunac dosegla krajem 2022. godine, kada je iznosila oko 12 posto, nakon čega je pala na sadašnjih 4 posto.
Do kraja 2026. očekuje se daljnje smanjenje na prosječnih 2,6 posto, a potom i približavanje ciljanoj stopi od 2 posto. Najviše na inflaciju utječu cijene hrane i usluga, osobito u ugostiteljstvu i turizmu, koje i dalje uporno ostaju visoke. Sindikati, međutim, upozoravaju da se statistika i stvarnost ne podudaraju. Regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske za Slavoniju Antun Štivić kaže kako radnici osjećaju pritisak svakodnevnih troškova i zbog toga traže veće plaće. – Znamo da Vlada svake godine povećava minimalnu plaću, ali u praksi to dovodi do situacija u kojima čistačica i inženjer imaju gotovo jednake plaće. To nije pravedno. Uz to, posla je manje, a radnici odlaze. Tokar danas bez problema može naći bolje plaćen posao izvan industrije – opisuje Štivić.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel upozorava na veliki disbalans između plaća u javnom i državnom sektoru u odnosu na gospodarstvo. – Prošle godine donesen je Zakon o plaćama i nova uredba o rasponima plaća, što je donekle uravnotežilo situaciju među zaposlenima u državnom i javnom sektoru. No u gospodarstvu i dalje postoji potpuni nerazmjer između minimalne i svih ostalih plaća, što stvara dodatne napetosti – poručuje Novosel.
FOTO Pogledajte ovaj luksuz: Prodaje se unikatna vila na Korčuli, višestruko nagrađivana, ima i krovni bazen
Otvori KEKS Pay
Molim vas posjetite trgovacke cente. Tu se ne osjeti nikakva inflacija. Sto se tice ugostiteljstva to su sami zavrjedili. Oni tjeraju cijene u nebo. Nitko nije spreman platiti duplo a natanjuru jos manje porcije . Ne hvala.