prijedlog Zakona o radu

Rad nedjeljom neće se moći odbiti, ali bit će 50 posto više plaćen. Burne reakcije: Trgovci su na piku

storyeditor/2022-12-01/PXL_090628_258.jpg
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
1/4
02.12.2022.
u 07:05

Sindikati upozoravaju da je iz prijedloga nestala i odredba kojom se brani poslodavcima da zovu radnike tijekom slobodnog vremena

Radnici u Hrvatskoj ipak neće moći odbiti zatraži li poslodavac od njih da rade nedjeljom, no taj će im se rad plaćati 50 posto više od satnice utvrđene ugovorom o radu. Vlada je, naime, u konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu (ZOR), koji je jučer uputila u saborsku proceduru, odustala od prvotne namjere da propiše pravilo koje su poslodavci i dio medija protumačili kao pravo na priziv savjesti.

Linija manjeg otpora

Ministar rada Marin Piletić odbacio je da je uopće postojao naum Vlade da u ZOR unese prigovor savjesti, a to bi po definiciji značilo pravo radnika da rad nedjeljom odbije zato što se kosi s njihovim vjerskim ili moralnim načelima.

– U medijima je rečeno da se uvodi priziv savjesti, iako toga u zakonu nikada nije bilo. Mi smo predlagali da radnik može odbiti rad nedjeljom, uz dva izuzetka vezana uz prijeku potrebu i narav posla – rekao je ministar, precizirajući kako je ideja bila da se rad nedjeljom zbog naravi posla omogući u pojedinim sektorima, poput socijale, zdravstva ili poljoprivrede. Pojasnio je i da se u ovom smjeru krenulo zbog izmjena pravila za trgovine, kojima je rad dopušten samo 16 nedjelja u godini prema izboru poslodavca. Namjeravalo se uskladiti Zakon o trgovini i ZOR kao opći propis. Piletić ističe da se željelo horizontalno omogućiti da nedjelja bude posvećena obitelji, no nastao je, kaže, šum u komunikaciji. Uz to, u dodatnim je konzultacijama zaključeno kako bi nova pravila mogla biti preteška za male i mikropoduzetnike pa je odlučeno da će se ova problematika temeljito sagledati u sklopu pregovora o novom ZOR-u koji su predviđeni za iduću godinu.

Sindikalist Krešimir Sever donekle je razočaran odustajanjem od ovakve izmjene ZOR-a, no upozorava i na to da je rješenje koje je Vlada predstavila socijalnim partnerima bilo nedorečeno i pitanje je, kaže, bi li ga uopće bilo moguće provesti.

– Mi smo prigovarali da je ta odredba prilično nedorečena, da ne precizira što znače izuzeci zbog prijeke potrebe i naravi posla te da nije jasno tko će se na nju uopće moći pozvati. Upozoravali smo da bi slučajevi radnika koji odbiju raditi nedjeljom mogli završiti na sudovima i tražili da se sve dodatno precizira, no Vlada je išla linijom manjeg otpora i od toga potpuno odustala – kaže Sever.

Upozorava na to da je iz zakona nestala i odredba koja je imala zabraniti poslodavcima da zovu radnike tijekom slobodnog vremena. Umjesto zabrane, zakonom je propisano da "tijekom korištenja prava na odmore i dopuste propisane odredbama ovoga zakona, radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji". No i tu je propisana iznimka za slučajeve prijeke potrebe i one kada se komunikacija s radnikom ne može isključiti zbog prirode posla, a kako prijeka potreba nije precizno definirana, ovakvo će rješenje, uvjeren je Sever, načelo nedostupnosti radnika u slobodno vrijeme prepustiti na milost i nemilost poslodavcu.

Sindikalac je nezadovoljan i brisanjem odredbe prema kojoj minimalno jedna od četiri uzastopne nedjelje za radnika mora biti slobodna. Iako su sindikati tražili da to budu dvije nedjelje, išlo se, kaže, na ruku poslodavcima, koji će u trgovini, bude li to za njih najpovoljnije, radnike moći prisiliti da odrade svih 16 nedjelja uzastopce.

"Trgovci su na piku"

Kad je riječ o za 50 posto višoj satnici nedjeljom, Sever kaže da su sindikati predlagali da to bude minimalno dvostruka satnica, no priznaje da je i ovim učinjen velik pomak. A to potvrđuju i podaci koje je jučer iznio ministar Piletić, prema kojima je kolektivnim ugovorima pokriveno svega 20 posto radnika u privatnom sektoru, a njihove su satnice nedjeljom u prosjeku 30 posto veće od ugovorenih.

Povećanje satnice nedjeljom pozdravlja i Martin Evačić, predsjednik uprave NTL-a i Udruženja trgovine pri HUP-u. U NTL-u su radnike dosad plaćali 35 posto više nedjeljom tako da im povećanje neće biti veliki dodatni trošak.

– Mislim da su ljudi uvijek premalo plaćeni, no drugo je pitanje možete li ih platiti, pogotovo kad radite s malim formatima trgovina gdje je trošak radne snage 12 posto prihoda, dok je u Lidlu primjerice i manje od 5 posto – objašnjava Evačić. Kad je riječ o "prizivu savjesti", ideji koju naziva blesavom, Evačić sumnja da bi Vlada od nje odustala da se radilo samo o trgovini i uvjeren je da je presudila prerađivačka industrija. Tu su, podsjeća, mliječna i mesna industrija, oni koji rade s voćem i povrćem..., a svi oni moraju raditi nedjeljom.

– Po meni Vlada sigurno ne bi popustila zbog trgovaca. Trgovci su na ovoj Vladi na piku kao nijednoj dosad. Svaki zakon koji ima doticaja s trgovinom okrzne nas nekakvim potencijalnim povredama koje nose enormne kazne – izjavio je Evačić.

Ključne riječi

Komentara 1

SA
sasha68
11:39 02.12.2022.

napokon da vrate plaćanje nedjelje još i noćni rad treba, sve je to ukinuo sdpejac mrsić koji se zaklinjao u radnike

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?