Naslovnica Vijesti Hrvatska

Prvi bolan potez za spas proračuna: Čačić i Linić dižu PDV

I sa sadašnja 23 posto PDV-a ispred Hrvatske su samo bogate skandinavske države te Mađarska, ali Mađarima ni to nije dovoljno pa svoj PDV od iduće godine dižu na 27 posto
21. prosinca 2011. u 08:01 1183 komentara 7 prikaza
'22.10.2011., Bocarski dom, Prisavlje 2, Zagreb - Javno predstavljanje Plana 21 Kukuriku koalicije na temu: Vanjska politika i EU integracije. Radimir Cacic.  Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL'
Foto: 'Sanjin Strukic/PIXSELL'
Pogledajte galeriju 1/3

– Sve europske države u proteklih su nekoliko godina korigirale PDV, pa ćemo morati i mi – izjavio je za Osječku televiziju budući potpredsjednik vlade za gospodarstvo Radimir Čačić.

Čačić nije rekao koliki bi PDV mogao biti, ali u javnosti se već spominje stopa od 25 posto, čime bi se Hrvatska zadržala pri vrhu europskih zemalja prema poreznom opterećenju potrošnje. I sa sadašnja 23 posto PDV-a ispred Hrvatske su samo bogate skandinavske države te Mađarska, ali Mađarima ni to nije dovoljno pa svoj PDV od iduće godine dižu na 27 posto. Zagovornici povećanja PDV-a u Hrvatskoj, kao jednog od manje loših rješenja kojim se može premostiti manjak u državnoj blagajni, mišljenja su da PDV treba povećati barem za 2 postotna boda – sa 23 na 25 posto, u skladu sa svojedobnim Mesićevim savjetom Jadranki Kosor da je bolje “mačku rep skratiti odjednom nego ga rezati malo po malo”. “Ako siječete mačku rep malo po malo, njega uvijek boli” – savjetovao je bivši predsjednik države Jadranki Kosor kad je preuzela vlast od Ive Sanadera, no ona ga nije poslušala pa se umjesto rezanja potrošnje okrenula zaduživanju i većim porezima.

Milanovićeva vlada ima veći problem nego što ga je imala Jadranka Kosor 2009. godine jer su uvjeti pod kojima bi se zaduživali gotovo lihvarski pa bi posuđivanje novca pod tim uvjetima imalo karakteristike kockanja. Hrvatska narodna banka poručila je novoj vladi da se prihvati škara i smanji proračunske rashode za punih 9 milijardi kuna. Svjetska banka poslala je sličnu poruku. Takav rez potrošnje nije moguć bez smanjenja plaća, mirovina, socijalnih izdataka i svih vrsta subvencija, ali nitko iz nove vlade nije rekao da će to učiniti. Novi ministri kažu da bi njihov proračun mogao biti oko 5 milijardi niži, što znači da će izlaz tražiti u povećanju poreza.

No i HNB je otvorio mogućnost da se manjak u blagajni nadomjesti povećanjem poreza na potrošnju uz uvjet da ukupni porezni teret ostane podjednak. Na tom su tragu i Čačićeve izjave: – Nećemo povećavati porezno opterećenje jer to ne možemo podnijeti, nego ćemo ga preraspodijeliti. Ako negdje dođe do povećanja poreza, na drugoj strani – na proizvodu i radu – u realnom sektoru mora doći do olakšica – kazao je Radimir Čačić. Gleda li se interes proračuna, dva posto veći PDV donio bi državnoj blagajni oko 3,5 milijardi kuna veće prihode, no s njime bi stigao i niz negativnih popratnih pojava: pad potrošnje, udar na standard, bijeg iz legalne ekonomije u sivu zonu. Ove bi godine prihodi od PDV-a trebali biti oko 39 milijardi kuna. SDP-ov kadar zasad se drži po strani kad je riječ o većem PDV-u i tvrde da odluka nije donesena. No, Slavko Linić u svom je prvom postizbornom intervjuu časopisu Lider ostavio tu mogućnost otvorenu, a rekao je da se može razgovarati i o međustopama. Mogla bi to biti i najava ukidanja nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige već od travnja ili srpnja 2012. godine, a ne od datuma ulaska Hrvatske u EU, što je krajnji rok za usklađivanje tog poreznog oblika s EU. Veći PDV doveo bi i do inflacijskog udara jer ni tvrtke nemaju zalihe da razliku preuzmu na sebe i tako sačuvaju potrošače.

Moguća je protuteža rastu PDV-a smanjenje poreza na reinvestiranu dobit ili povećanje neoporezivog dijela plaće, no to rasterećenje nije ni izbliza snažno kao što bi bilo povećanje PDV-a. Vlast će se zacijelo odlučiti na simbolične porezne ustupke, ali, kao i u svakoj krizi, najveći će teret podnijeti građani. Imovinski bi porez mogao biti rješenje tek u nekom srednjem roku jer njegovo prikupljanje nije tako jednostavno kao PDV-a. Linić je spomenuo da bi tvrtkama odredio rok od 45 dana za plaćanje PDV-a.

Većina zemalja tako je smanjivala potreb

Većina zemalja tako je smanjivala potrebu za novim zaduživanjem

Mnoge su europske države tijekom krize povećavale PDV kako bi prikupile dodatne poreze i smanjile potrebu države da se dodatno zadužuje: Mađarska, Rumunjska, Estonija, Grčka... Čak je i Njemačka uoči same krize podigla svoj PDV sa 16 na 19 posto. Sam PDV trebao bi biti porezno neutralan za tvrtke i proizvođače da nije masovne nelikvidnosti jer tvrtke moraju proslijediti PDV na isporučene robe i usluge neovisno o tome jesu li ga naplatile ili nisu. Nijedna vlada dosad nije pristala uplatu PDV-a u državnu blagajnu vezati uz naplatu potraživanja. Nova vlada spominje tek da će rok plaćanja pomaknuti na 45 dana. Veći PDV potaknut će rast cijena svih roba i usluga i njegovo povećanje za dva postotna boda moglo bi povećati godišnju stopu inflacije na više od 3 posto, uz očekivanu stagnaciju ili pad plaća.

Filmushka
PROMO
Video: Ovo su filmovi koje ćete moći besplatno pogledati na Filmushki

A1 izdvaja za Vas

  • gazdazg:

    Evo nam plan 25 , plan 21 je već propao ;)

  • zorbas.grk:

    55......podpisujem od riječi do riječi

  • lutomirski:

    sta me interesiraju druge zemlje, sta s vi stalno ispricavate, recite uz 2 rijeci koliko ce dignuti PDV a ne citav clanak...