U Velikoj Gorici poginuo je 29-godišnji vozač koji je u BMW-u zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom. U nesreći na Staroj zagorskoj kod Donje Bistre poginuli su 28-godišnji motociklist i 25-godišnja djevojka, koja je s njime bila na motociklu. Policija je potvrdila da je prije te nesreće motociklist bio prijavljen čak 23 puta zbog teških prometnih prekršaja, uključujući i bijeg od policije! U ovoj godini na hrvatskim je cestama, kažu prometni stručnjaci, poginulo 16 posto više ljudi nego u istom razdoblju 2024. U samo dva dana poginulo je petero ljudi. Što se to događa?
Dronovi u kontroli brzine
– Stanje u društvu je takvo da porastom BDP-a raste i mobilnost, ljudi se više voze i automatski je izloženost riziku veća. Vidimo i povećanje broja motociklista. Kad to sve povežete s činjenicom da izostaje pozitivan efekt koji smo imali s postavljanjem nadzornih kamera, dolazimo do ovakvih problema. Kad se postave, kamere imaju efekt godinu, dvije ili tri, a poslije se ljudi na njih naviknu. Možemo ih imati i 5000, ali kad vozači znaju gdje su, nemaju učinka kakav bi bio da se brzina mjeri kontinuirano, što je danas tehnološki moguće, pa i uz pomoć dronova, što zapadne zemlje već dugo rade, a mi kaskamo. No najveći je problem to što prevencija ne funkcionira, i to prvenstveno u pravosudnom sustavu! – kaže za Večernji list prof. dr. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Vidi se to, kaže, i u slučaju 28-godišnjeg motociklista koji je prijavljen 23 puta.
– To govori da policija izvrsno radi svoj posao. Svi prstom upiru u policiju, ali ako u cijelom sustavu netko radi na sigurnosti u prometu, onda je to policija. Kamera vas snimi, dođete na sud i počnete plakati kako imate malo dijete u vrtiću pa vam sud vrati vozačku. I tako deset ili 20 puta, a 21. put se zabijete u nekoga i ubijete ga. Nažalost, to nije shvaćeno kao višesektorski problem. Ne kažem da i pravosuđe ne radi svoj posao, ali možda nema dovoljno jake alate da takvog vozača makne s ceste. Ponajprije govorim o prekršajnim sudovima koji bi morali takve vozače drastičnije kažnjavati. Čuo sam nebrojeno puno priče o ljudima koje je policija prijavila za teške prekršaje i na kraju se na sudu izvukli s kaznom manjom od propisane. To je loša poruka – ističe prof. dr. Ševrović.
U sigurnost treba stalno ulagati
Sigurnost prometa je, dodaje, kontinuirano investiranje na svim razinama, od boljih cesta i automobila do bolje edukacije. Hrvatska je godinama imala dobar trend smanjenja poginulih, a čim nešto ide dobro, fokus se, kaže, nažalost prebaci na druge stvari. I dalje se uvoze stari automobili iz Njemačke, putnici se i dalje ne vežu...
– Nesreća sa smrtnom posljedicom događa se kao kombinacija nekoliko faktora koji se poklope. Gotovo uvijek broj jedan je vozač koji krši prometne propise, pa je tu cesta koja ne oprašta takvo ponašanje, pa vozilo koje nema dovoljne sustave zaštite, a u konačnici možemo govoriti i o hitnim službama. Kao oca male djece boli me što uče napamet dijelove mikroskopa, a nitko ih ne uči da je bitno vezati se kad idu autobusima na izlet. Mislimo da se prometne nesreće događaju nekome drugome, nekim tamo divljacima i kretenima, ali nije tako. Događaju se svima – zaključuje.
FOTO Prve fotografije s mjesta užasa kod Zagreba, dijelovi automobila razbacani po cesti
Otvori KEKS Pay
🤣🤣🤣🤣čuj policija radi na sigurnosti, imamo puno prijatelja u policiji znači dobiju nalog koliko trebaju taj dan zaraditi i u hladovnu, kakva sigurnost molim vas