Gvatemala se nakon više od četiri desetljeća upoznala sa snagom vulkana Fuego. Njegova je erupcija u nedjelju odnijela najmanje 25 života, od toga barem troje djece, a ranila još 300 osoba. Vatreni vulkan kako bi se najtočnije prevelo Fuego izbacivao je potoke duge osam kilometara usijane lave s izbojima crnog dima i pepela koji se kao kiša obrušio na glavni gvatemalski grad Guatemala City i okolne regije.
Prizori strave i užasa
Vulkan visine 3763 metra erumpirao je drugi put ove godine, no ovoga puta bilo je to sa strašnim posljedicama. Karbonizirana tijela ležala su na ohlađenoj lavi, strašan prizor dopunili su spasitelji koji su pokušavali pomoći ranjenima nakon erupcije.
Iz područja oko vulkana evakuirano je 3100 ljudi, a najveće su žrtve podnijela naselja El Rodeo, Alotenango i San Miguel los Lotes. Pogotovo je nastradao El Rodeo, koji je gotovo u potpuno prekriven pepelom i blatom. Situaciji nije pomogao ni prisilni prekid operacija spašavanja zbog lošeg vremena i novih opasnosti na terenu koje je izazvala erupcija. Tako nije sigurno kakva je situacija s naseljem La Libertad, koje je sada odsječeno pa se strahuje da broj žrtava nije konačan.
Gvatemalski mediji prenose svjedočenja preživjelih koji govore o lavi koja teče poljima kukuruza, guta ulice s kojih nije svatko uspio pobjeći. Temperatura toka lave može prijeći 700 Celzijevih stupnjeva, a prašnjave padaline mogu zahvatiti i 15 kilometara udaljeno područje uzrokujući blatne naslage zbog kojih je moguće i izlijevanje rijeka iz korita.
Kriv je i vjetar
Svemu nije pomogao ni vjetar koji je za erupcije i zbog njenih posljedica često mijenjao smjer te time povećavao površinu ugroženih područja. Zbog situacije zatvoren je i aerodrom u Guatemala Cityju. Vulkan je, naime, udaljen samo 40 kilometara od glavnog grada te južnoameričke države te je blizu i starom kolonijalnom gradu Antigui, koji je ujedno i turistička destinacija poznata i po plantažama kave. Uz to, vlasti upozoravaju kako možda nije sve gotovo te ih ne bi iznenadila nova erupcija, a predsjednik Jimmy Morales proglasio je trodnevnu žalost. Posljednji je put velika erupcija Fuega bila 1974. godine kada je uništeno nekoliko obližnjih farmi, no nisu zabilježene ljudske žrtve. Očito je erupcija iz veljače ove godine kada je Fuego izbacivao 1,7 km visoke izboje pepela bila tek upozorenje za tragediju koja se dogodila u nedjelju.
Područje Gvatemale nalazi se na rubu velikih tektonskih ploča, i to Pacifičke, koja se nalazu u Pacifičkom/Tihom oceanu, i kontinentalnih ploča Sjeverne i Južne Amerike, kaže nam geolog prof. dr. sc. Marinko Oluić.
– Kretanje tektonskih ploča i nastanak kontinenata staro je koliko i sama Zemlja i neprekidno se događa. Postoji veći broj tektonskih ploča, među kojima se izdvaja sedam najznačajnijih za oblikovanje zemlje – kaže Oluić te objašnjava razloge ove nesreće.
– Često se događa da se jedna ploča sudara s drugom ili tone, podvlači pod drugu, što se zove subdukcija. Moćne tektonske sile nastale konvekcijskim strujanjem magme utječu na kretanje ploča koja su najintenzivnija na rubovima ploča, gdje se nalazi zona subdukcije. Taj nestabilni rub Pacifičke ploče oko Tihog oceana naziva se Vatreni prsten, čija se dužina procjenjuje na čak oko 40 tisuća km, a u njemu je najintenzivnija magmatska aktivnost. Pretpostavlja se da je oko 70% svih vulkanskih erupcija na Zemlji vezano za taj prsten. Zbog toga su sve zemlje u toj zoni ugrožene, bilo magmatskom bilo seizmičkom aktivnošću, što vrijedi i za Gvatemalu - zaključuje Oluić.
