Osmi srpnja 2025. ostat će dugo zapamćen kao jedna od velikih nepogoda koje su pogodile grad pod Marjanom. Nakon gotovo mjesec i pol sušnih dana i rekordnih vrućina u utorak se nešto poslije 9 sati u svega nekoliko minuta potpuno zacrnjelo nebo iznad Splita.
I apsolutno ništa nije ukazivalo da će rezultat biti apokaliptičan. To nije sugerirala čak ni službena meteorološka prognoza, koja je najavljivala prolaznu kišicu s tek malo grmljavine. Baš zbog toga ova nevera dočekala je Splićane nespremnima – dok su boravili na plažama, u trgovinama, na ulici...
Sirene i motorne pile
U svega pet minuta olujni vjetar s pljuskom i strašnom grmljavinom napravio je golemu štetu, neviđenu. Riječ "neviđenu" u ovom slučaju nije floskula koja se ponavlja iz godine u godinu. Činjenica je da se ovakvo olujno nevrijeme usred ljeta otkako je medijskih zapisa i statističkih praćenja nikad nije dogodilo. Jedino što je usporedivo s ovom nepogodom jest onaj epski požar iz 2017. godine koji je do temelja spalio dijelove okolice Splita i ozbiljno priprijetio njegovim urbanim dijelovima.
Split je danas nekoliko sati nakon oluje bez pretjerivanja izgledao kao ratna zona. Promet je bio u kolapsu, u pozadini su neprestano odjekivale sirene vatrogasaca, policije i hitne pomoći, ali i zvukovi motornih pila. Pločnici su bili prepuni lišća i mulja, a gotovo da nema stabla u cijelom gradu koje nije slomljeno ili barem okrznuto. Semafori i nekoliko sati nakon oluje nisu radili, iz šahtova je izvirala prljava voda, a nemoćni građani i turisti u nevjerici i šoku samostalno su izvlačili olupine svojih automobila ispod teškog granja i stabala.
Centar grada nalikovao je Veneciji, a popularni Peristil doslovno je postao bazen s pola metra vode. Sve splitske kale, uličice i dvorovi su poplavili. Uništen je čak i krov Hajdukova doma Poljuda. No u tome Splićani čak ironično vide i Božju providnost jer bi država i institucije sada mogle zbilja ubaciti u brzinu više i prionuti obnovi lijepog, ali realno oronulog stadiona.
Ipak, čak ni vječno temperamentni, prkosni i duhoviti Splićani nisu uspjeli pronaći recept za nemoć i tugu koja je poharala grad. O razmjerima oluje svjedoči i činjenica da je jedan od najvećih Jadrolinijinih trajekata "Petar Hektorović" u trajektnoj luci udario u dva manja broda. Odvezao se s užeta promjera 10 centimetara, što dovoljno govori o razornosti oluje.
U šetnji između Bačvica i rive sreli smo gospođu Kristinu, koja nam je ispričala svoje iskustvo: "Bila sam u trgovini nakon što sam ostavila dijete u vrtiću. Odjednom je zavladala panika, ugasila su se svjetla i blokirala staklena samootvarajuća vrata. Čula sam samo krikove i cijelo vrijeme drhtala od straha jer je puhao takav vjetar u vrata koja su se klimala i samo je malo nedostajalo da se odlome i padnu na nas. Sve skupa bilo je prestrašno", kaže naša sugovornica ispravno primijetivši kako su gotovo u potpunosti razoreni svi splitski parkovi i prava je sreća što u kobnom trenutku u njima nije bilo djece i roditelja.
Najgore je prošla podmarjanska četvrt Spinut, poznata po stoljetnim stablima i obilju zelenila i parkova. Tamo je zabilježena najveća šteta na automobilima, vatrogasci krče putove, a hitna pomoć pomaže ozlijeđenima. Nije bilo lako ni stanovnicima Bačvica, Manuša, Gripa, ali ni vlasnicima odvjetničkih ureda i privatnih radnji pokraj Županijskog suda u Gundulićevoj ulici. Gotovo su sva stabla pala na tlo.
Prema posljednjim informacijama, u splitsku bolnicu primljeno je tridesetak osoba s lakšim ozljedama poput ogrebotina, prijeloma i nagnječenja. Ljudskih žrtava, srećom, nije bilo.
Građanima je bio zabranjen pristup Marjanu, na kojem još uvijek traje ozbiljna sanacija posljedica nevremena. Dioklecijanovi podrumi su ispumpani, a velika šteta dogodila se i u industrijskim dijelovima poput škvera i obližnjih pogona, gdje je vjetar podizao krovove hangara, prevrtao velike dizalice i raznosio čelične konstrukcije.
Uništena je infrastruktura za nadolazeći Ultra Music Festival, koja je pala na obližnje automobile. Tek će se u idućim danima vidjeti što će uopće biti s popularnim festivalom elektroničke glazbe. Promptnom reakcijom obratio se i novi splitski gradonačelnik, HDZ-ov Tomislav Šuta kazavši da je pred gradskom administracijom sada faza sagledavanja i uklanjanja posljedica.
"Sve gradske žurne i komunalne službe su na terenu i sustavno rade na raščišćavanju, sanaciji i osiguravanju normalnog funkcioniranja grada. U suradnji sa svim nadležnim tijelima činimo sve kako bi Split što prije bio u punoj funkciji. Molim vas za smirenost, oprez i nadasve strpljenje. Prioritet nam je sigurnost svih građana i zato vas molim da izbjegavate kretanje područjima gdje su radovi u tijeku te da slijedite upute nadležnih službi. Zahvaljujem svima na razumijevanju, a posebno našim djelatnicima i volonterima koji predano rade na terenu. Vjerujem da ćemo, kao i uvijek do sada, zajedno prebroditi ovu situaciju", kazao je gradonačelnik davši i upute građanima za prijavu štete.
Šteta nekoliko milijuna eura
A što se točno dogodilo u meteorološkom smislu? Stručnjaci kažu da je riječ o klasičnoj ljetnoj neveri intenzivnijeg karaktera. No činjenica je da je takvih nevera iz sezone u sezone sve više i da su sve intenzivnije. To je postala naša stvarnost na koju se očito trebamo početi navikavati kad je riječ o gradnji, sadnji, urbanističkom planiranju, nautici i strategiji turizma.
Ipak, Split je do kasnih poslijepodnevnih sati zablistao u svom prepoznatljivom izdanju okupan suncem uz zvučnu kulisu cvrčaka kao važnih pratitelja ljeta i dobre energije. Turisti se i dalje zadovoljni šeću gradom, a službe i građani punom su parom vrlo brzo grad doveli u prvobitno stanje. Ili barem blizu toga, premda se šteta još uvijek zbraja, a iznos bi mogao dosegnuti nekoliko milijuna eura.
Osluškivali smo nekoliko umirovljenika koji su ispod svojih šešira gledali komunalce dok čiste ceste. Jedan od njih rekao je: "Ajde, bogati, preživio je Split i gorih stvari, bit će sve dobro. Ajmo mi na more."
Otvori KEKS Pay
Danas, gospon novinar, sve je to bilo DANAS, a ne jučer, hvala !