Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ne znam na što će ministri spržiti pet milijardi u prosincu

- Kontrolirao sam proračunski deficit u ovoj godini, do kraja studenog neće biti veći od deset milijardi kuna - kaže ministar financija.
29. studenoga 2014. u 22:37 21 komentara 3814 prikaza
Boris Lalovac
Foto: Boris Ščitar/Večernji list

Vladin prijedlog proračuna za 2015. naišao je na ozbiljne kritike i u Saboru i u ekonomskim krugovima jer smatraju da je nerealan.

Vlada istodobno planira zadržati sva socijalna prava građana, ali i smanjiti deficit na približno 12 milijardi kuna, o čemu razgovaramo s ministrom financija Borisom Lalovcem.

Koja je stavka za vas najproblematičnija u proračunu za 2015., gdje su najveći rizici?

Najviše me muči hoćemo li uspjeti povući sredstva iz europskih fondova, ali ne zbog deficita, jer je utjecaj tih sredstava na deficit neutralan, nego zbog općeg stanja u zemlji. Trebaju nam investicije jer ćemo se bez investicija ponovno vratiti na rashodnu stranu proračuna. Nadam se da su ministri ovaj put realno planirali plaće i kako se neće pojaviti u 12. mjesecu s pričom da su množili s jedanaest. Ako su krivo izračunali, to će ići ministrima na dušu jer smo dosad većinu rebalansa imali zbog proboja na plaćama. Određeni rizici vezani su uz upravljanje državnom imovinom, iz tog sektora predložili su mi da će prikupiti tri milijarde kuna prihoda, a ja sam uzeo realniju brojku od 750 milijuna. Budemo li se držali plaća, zbog drugih stvari ne bismo trebali ići u rebalans jer deficit držimo pod kontrolom.

Obrazložiti nabave

Kako ga držite pod kontrolom kada ste ga rebalansom povećali za dvije milijarde kuna u ovoj godini?

Posljednjeg dana listopada imali smo 8,479 milijardi kuna deficita, procjenjujem da ćemo ga i krajem studenog, jer još nisu stigle sve uplate za ovaj mjesec pa nemam konačne podatke, zadržati ispod deset milijardi kuna. Sada ja pitam je li istina da ćemo do kraja godine spržiti pet milijardi kuna deficita? Gdje će ministri u jednom mjesecu potrošiti dodatnih pet milijardi kuna deficita? Tražio sam od premijera Milanovića da zaključamo riznicu u prosincu te da se, slično kao i u Sloveniji, u posljednjem mjesecu u godini financira samo hladni pogon. Nije normalno da se u jednom mjesecu potroši pet milijardi kuna ne redovnih rashoda, nego pet milijardi kuna deficita i zato bi trebalo obrazložiti sve veće nabave koje idu u studenome i prosincu. Ja moram javno govoriti o tome, neka ministri kažu zašto planiraju takvu potrošnju u posljednjem mjesecu u godini? Mogu razumjeti samo ministra Kotromanovića koji ima takav plan, ali ostale ne mogu!

Boris Lalovac | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Tek ste izglasali rebalans proračuna, zašto to pitanje niste postavljali prije? Prema ovim vašim podacima deficit se onda nije ni morao povećati za dvije milijarde kuna, na 15,5 milijardi?

Ja to ne mogu objasniti, moraju i drugi ministri shvatiti da deficit nije samo moj nego i njihov problem. Zato smatram da je proračun koji smo predložili za 2015. realan i kako ćemo kontrolirati deficit. Naplata PDV-a stabilizirala se, a nama su za financiranje proračuna najteža prva tri mjeseca u godini, kada imamo deficit po dvije milijarde kuna, u kolovozu i rujnu ove smo godine zabilježili suficit, a u listopadu su prihodi bili samo 670 milijuna kuna niži od rashoda što nije puno. Zato i smatram da u studenome i prosincu deficit ne bi smio prijeći milijardu kuna na mjesečnoj razini. Uvjeren sam da ćemo ovu godinu završiti s nižim deficitom nego što je u rebalansu.

Za iduću godinu ministri mogu koristiti vlastite prihode za pokriće redovnih rashoda te su stoga smanjili rashode koji se financiraju iz poreza. Neka slijede primjere MUP-a i MORH-a koji su počeli koristiti svoju imovinu za financiranje. Iduće ću se godine posebno fokusirati na to koliko ministarstva rade na povlačenju sredstava iz europskih fondova i kako posluju državne tvrtke koje su dobile jamstva, te da li investiraju?

Koliki su dugovi zdravstvenog sustava?

Ministar Varga kazao je da se kreću oko 2,1 milijardu kuna. Proračun će još u prosincu isplatiti 300 milijuna kuna posljednje rate za dugove koji su preuzeti u ovoj godini, a što se tiče ostaloga, to je pitanje za ministra zdravlja. Izlazak iz riznice donosi mogućnost upravljanja sredstvima, ali i odgovornost za funkcioniranje sustava.

Boris Lalovac | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Prebacivanje tereta

Lokalne su zajednice tražile dopuštenje da povećaju porez na vikendice i porez na promet alkoholom. Hoćete li im to dopustiti?

Načelno nisam za prebacivanje tereta na građane kroz povećanje cijena ili povećanje poreza, više sam za racionalizaciju sustava i centralne i lokalne vlasti. Kada je kriza u gospodarstvu, možete raditi samo na rashodima, tako bi trebalo i u državi, koja je najveći dio tereta prebacila na prihodnu stranu. Šokiralo me kod rasprave o porezu na dohodak kakva je percepcija i snaga lokalnih čelnika. Sada prvi put građanima osiguravamo neku povišicu, a stvorili su se toliki otpori. Zaposlenici u lokalnim jedinicama imaju prosječne neto plaće između sedam i osam tisuća kuna, većina građana u zemlji zarađuje između tri i četiri tisuće. U državnoj i javnoj upravi, ako se izuzmu liječnici i sveučilišni profesori, prosječna je plaća između četiri i pet tisuća kuna. Ljudi su ostali bez posla, teško se živi, svima su puna usta naroda, ali kada se nešto predloži da se građanima olakša, onda od njih nema suosjećanja nego prijete povećanjem cijena vrtića. Lokalne jedinice u svojem proračunu imaju 3,5 milijarda kuna investicija, a ni kunu ne financiraju iz europskih fondova. Analiza javnih nabava pokazala je da su u razdoblju od 2009. do 2011. godine poslove teške milijune kuna dobivale tvrtke bez ijednog zaposlenog. I na ovom se primjeru vidi da je jako teško provesti reformu lokalne uprave, neovisno o tome je li riječ o lijevoj ili desnoj opciji.

Kako komentirate ponovljeni pad BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu, ipak je riječ o ljetnim mjesecima koji su zbog sezone tradicionalno najjači?

– Mi smo zadovoljni s prihodnom stranom proračuna jer se naplata PDV-a stabilizirala, ali koliko sam shvatio, problem su niske investicije, posebno od strane Ine i energetskog sektora. To pokazuje da se minus može lako prebaciti u plus kroz investicijski ciklus Ine i energetike. To je i razlog što sam protiv izvlačenja dobiti iz Ine, ako se investicije nastave smanjivati, imat ćemo minuse i u 2015. godini što je potpuno neprihvatljivo.

Češljat ćemo račune

Zašto osnivate novi odjel za porezne utaje? Zar nemate dovoljno instrumenata da se borite protiv utaja?

Sve je krenulo od popisa velikih dužnika na kojemu smo uočili da su pojedine tvrtke ostale dužne milijune kuna, nemaju zaposlenih, nego vlasnici otvaraju druge tvrtke. Uglavnom su povezani s nekretninama. Ne isključujemo to da je svatko mogao propasti u poslu, ali ako netko ostavlja dugove, a ima druge tvrtke koje rade, normalno je da preispitamo kako ćemo se naplatiti. Krenuli smo po listi najvećih dužnika i sada se ekipiramo kako bismo češljali bankovne račune te sve poslovne procese, pri čemu ćemo primijeniti iskustva američke porezne uprave, ali i Češke, u kojoj smo bili zajedno s USKOK-om. Česi su otišli korak naprijed i gdje god postoji sumnja da je riječ o poreznim prijevarama, idu na konfiskaciju imovine. U pregovorima smo s resorom pravosuđa da se slično zakonsko rješenje uvede i kod nas. Ako mogu druge zemlje konfiscirati imovinu možemo i mi.

To se ne može pokriti postojećim propisima i onim člankom 63. prema kojemu provjeravamo nerazmjer imovine i dohotka jer proizlazi da su vlasnici tvrtki za direktore postavljali siromahe, ljude koji nemaju nikakvu imovinu kojom bi se naplatili dugovi, nisu u biznisu, ali preko njih se prebacuju značajne transakcije. Neki sudski procesi pokazuju da pravosuđe ne uspijeva naplatiti novac čak i kad postoje evidentne sudske presude. Zato intenzivno radimo na tome da se omogući konfisciranje imovine za sve porezne prijevare.

>>Lalovac: Proračun se oslanja na novac iz EU; Marić: Neodrživ je i nerealan

>>Prepucavanja SDP-a i HDZ-a u Saboru: Vi ste zaista kvalificirani govoriti o izgubljenim godinama

Politika će odlučiti kada će ići porez na nekretnine

Kada ćete izaći s prijedlogom poreza na nekretnine, Vlada je najavila da će ga uvesti od 2016. godine?

– To je političko pitanje koje prvo treba definirati među koalicijskim partnerima.

Počinje otpis dugova za socijalne kategorije građana, kako najavljujete za 60 tisuća ljudi. Hoćete li to pitanje regulirati posebnim zakonom?

– Mislim da zakon neće biti potreban, nego ćemo to regulirati posebnim sporazumom o kojemu se pregovara u okviru Ministarstva socijalne skrbi. Tvrtkama koje otpišu dugove otpisani iznos postaje porezno priznati rashod, a još se razgovara da se takvi porezni poticaji prošire i na nove skupine građana koje nisu u blokadi, a zadovoljavaju osnovne kriterije vezane uz socijalni status.

LOKALNI IZBORI
Analitičarka o Splitu: HDZ je činio neshvatljive pogreške, sada je jasno zašto se od Puljka odbijaju afere
PROMO
Ariel Aqua Powder Oxy Extra Hygiene: Podržava uspjeh svaki dan
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • than:

    Znaci oprastanje dugova ide na racun poreznih obveznika (porezno priznati rashod kako je to drug Lalovac nazvao) ? Bas lijepo... I jos namjeravate oprastati i onima koji nisu u blokadi ? Ne zna sto na sto ce ministri potrositi 5 ... prikaži još! milijardi kuna ? Ova predizborna kampanja i populizam u ovoj i slijedecoj godini ce nas kostati novih 10 godina krize.

  • zark x:

    ovo je sve stravicno. Moram priznati da je lalovac razumniji covjek od mafijasa Linica, ali koje je konacno rjesenje: jos poreza i nakon poreza oprastanje poreza. Zar ovi ljudi ne shvacaju da smo tu di jesmo zbog te porezne presije.

  • NAĐI-zaZAGREBbezkumova:

    Na novu pravednost, region (zapadni Balkan / Veliku Srbiju), onemogućavanja europskih projekata, zaustavljanje ekonomije i druge male slične opake sitnice.