Protekli vikend ostat će upamćen kao jedan od najtragičnijih ove godine na hrvatskim prometnicama. U svega 48 sati život je izgubilo devet osoba, među njima čak četvero motociklista, a niz teških nesreća ponovno je otvorio pitanje sigurnosti na cestama, ali i učinkovitosti sustava kažnjavanja prometnih prekršitelja.
O uzrocima zabrinjavajuće crne statistike za Dnevnik Nove TV govorio je voditelj Službe prometne policije Ravnateljstva policije Josip Mataija, koji je protekli vikend ocijenio najtežim od početka godine. 'Nažalost najgori vikend u ovoj godini, definitivno. Ono što je karakteristika svih nesreća da je bio ključni ljudski faktor, odnosno - prometne nesreće dogodile su se zbog grešaka vozača', rekao je Mataija.
Podaci policije pokazuju da je ove godine zabilježen porast broja poginulih vozača i putnika na motociklima i mopedima. Prema riječima Mataije, riječ je o trendu koji prati i značajan rast broja registriranih motocikala na hrvatskim cestama. 'Ključno je kod motociklista to da su u većini prometnih nesreća oni krivi. Najčešće se radi o nepropisnoj brzini. Ono što moramo reći da je motocikl sve dostupniji. Standard je porastao, iz godine u godinu bilježimo oko deset tisuća motociklista više na prometnicama. Dakle, u ovom trenutku imamo 125 tisuća registriranih motocikala. Ako to usporedimo sa zadnjih pet-šest godina, onda je to povećanje od sto posto', istaknuo je Mataija za Dnevnik Nove TV.
Osim ljudskih pogrešaka u prometu, Mataija je upozorio i na problem kažnjavanja prometnih prekršitelja. Istaknuo je kako policijske analize pokazuju da sudovi vrlo često ublažavaju kazne koje predlaže policija, čime se, smatra, šalje pogrešna poruka vozačima. Dodao je kako je prošle godine evidentirano oko 900 tisuća prometnih prekršaja te da je velik dio predmeta završio na sudovima.
'Od onoga što je došlo na sud, od 57 posto prometnih prekršaja - kazne su ublažene. Vrlo često se događa na sudovima da se ne izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja što mislim da nije dobro i da šalje lošu poruku. Ako nema izvjesnosti kažnjavanja - situacija nije dobra. Poruka je pravosuđu da rade onako kako treba - izriču kazne i zaštitne mjere sukladno zakonskim propisima - poručio je prvi čovjek prometne policije.
Ovaj problem komentirao je i profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović za Dnevnik HTV-a. On smatra da jedan od ključnih problema predstavlja način na koji sudovi postupaju s prometnim prekršiteljima. 'Posljednji podatak koji imam pokazuje da sudovi ublažavaju 57 posto minimalnih kazni koje policija predloži. To je apsolutno pogrešna poruka', ustvrdio je.
Prema njegovim riječima, upravo bi sudovi trebali imati snažnu preventivnu ulogu te potvrđivati sankcije koje predlaže policija kako bi se stvorio osjećaj odgovornosti među vozačima. 'Ako vozači znaju da će u više od polovice slučajeva dobiti blažu kaznu od one koju je predložila policija, tada se gubi odvraćajući učinak sankcija', upozorio je.
Dodao je kako je riječ o jednom od najvećih problema hrvatskog sustava prometne sigurnosti. 'Rekao bih da je to rak-rana hrvatskog sustava sigurnosti prometa. Moramo početi djelovati preventivno', naglasio je. Ševrović smatra da kazne ne bi smjele biti usmjerene samo na sankcioniranje nakon tragedije, već prvenstveno na sprječavanje da do njih uopće dođe. 'Tada svi gube. Osoba koja je izazvala nesreću završava u zatvoru, a za žrtvu je šteta nepopravljiva. Smisao kazni mora biti prevencija, a ne kažnjavanje nakon tragedije' poručio je.
Otvori KEKS Pay
