Kako se bliži službeni početak kampanje za predsjedničke izbore, sve jasnije konture poprima i taktika pojedinih predsjedničkih kandidata. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još nije službeno potvrdila vlastitu kandidaturu, no iz njezina ureda uvjeravaju kako je posve sigurno da će ona u utrku za još jedan mandat. Objašnjavaju da predsjednica ne želi prerano u izbornu utrku jer ima ustavne obveze (među ostalim, predstavlja Hrvatsku u svijetu) te da bi bilo nelogično da se upusti u izbornu kampanju koja bi trajala šest mjeseci. Njezinu kandidaturu zato treba očekivati tek početkom rujna.
I Milanović će o ovlastima?
Na Pantovčaku su uvjereni da je riječ o razboritoj odluci i obrazlažu kako predsjednica u ovom času nema nikakve potrebe izlaziti s kandidaturom i s obrisima izbornog programa, što su primorani učiniti njezini izazivači, koji se moraju nametnuti u javnom prostoru.
Tumačenja kako se s potvrdom kandidature čekalo dok se ne razriješi stanje u Bruxellesu, gdje se premijer Plenković spominjao kao kandidat za visoke funkcije u EU, na Pantovčaku opovrgavaju. Kao dokaz spominju priopćenje pušteno sredinom lipnja kojim je predsjednica posebno zahvalila stranci čiji je kandidat bila na prošlim izborima. Iz toga je, kažu, bilo jasno kako predsjednica bez ikakvih kalkulacija planira biti kandidatkinja HDZ-a. Ističu i kako je neslužbena potvrda kandidature u medije puštena prije nego što je Europsko vijeće EU dogovorilo raspodjelu funkcija.
Dok predsjednica taktizira i odgađa ulazak u izbornu bitku, njezini izazivači polako pokazuju čime namjeravaju privlačiti birače.
Nakon pomirljivog otvaranja “utakmice”, njezin po anketama glavni izazivač Zoran Milanović ovih je dana krenuo svom silinom, ali ne prema predsjednici koju želi zamijeniti na Pantovčaku, nego prema Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću. Milanović je tako iskoristio nejasnoće oko Plenkovićeva sudjelovanja u pregovorima o funkcijama u EU i činjenicu da premijer do samog kraja nije demantirao mogućnost da i sam završi na jednoj od tih funkcija. Plenkovića je optužio da radi za vlastite interese te da je pritom, zbog oštrog protivljenja imenovanja Fransa Timmermansa za šefa Europske komisije, riskirao da Hrvatsku posvadi s najjačim članicama EU i svrsta je uz bok zemalja s manjkavom demokracijom. Ekspresni odgovor iz HDZ-a Milanoviću je osigurao medijski prostor, pri čemu je bivši premijer ponovo pokazao nemali talent za verbalne okršaje. To što mu protivnik u kampanji neće biti Plenković nego Kolinda Grabar Kitarović Milanoviću je manje važno, s obzirom na to da će ona ipak biti kandidatkinja HDZ-a. Osim toga, napadi predsjedničkih kandidata na vladu suprotnog političkog predznaka nisu novost. Slično je, uostalom, činila i Grabar Kitarović u kampanji prije pet godina.
Milanović se, ipak, neće moći koncentrirati isključivo na “lupanje” po Plenkoviću. Biračima će na jesen morati ponuditi i konkretan plan što namjerava učiniti dobije li izbore. U njegovu stožeru može se čuti kako se na izradi programa već radi, a cijelu priču vodi njegov nekadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Iz više izvora bliskih Milanovićevu krugu jučer se neslužbeno moglo čuti kako se Miljenić konzultira i s ustavnim stručnjacima “mlađe generacije”. Iako potvrdu te informacije jučer nismo mogli dobiti, pokaže li se točnom ona bi mogla značiti da će se, nakon Miroslava Škore, i Zoran Milanović pozabaviti ustavnom pozicijom Predsjednika RH. No, dok Škoro zaziva veće predsjedničke ovlasti, kod Milanovića bi se, ostane li dosljedan onom što je govorio s pozicije predsjednika Vlade, mogao očekivati posve suprotan smjer. Ipak, veliko je pitanje bi li se Milanović usudio predložiti svođenje predsjedničke funkcije na protokolarnu, s obzirom na to da je velika većina građana u anketama za to da se one značajno povećaju. Zbog toga je vjerojatnije da bi se njegovi ustavni prijedlozi na kraju mogli svesti na preciziranje ustavnih ovlasti Predsjednika budući da se u više navrata pokazalo kako su one nedorečene i podložne različitim tumačenjima.
Kolakušić reprizira
Što se tiče konkretnih planova za predsjednički mandat, najviše je do sada otkrio Miroslav Škoro, upravo zagovarajući dodatne ovlasti Predsjednika. Škoro pritom obilno iskorištava saborska preslagivanja i neprincipijelne koalicije koje ne poštuju izbornu volju. U svojim nastupima ističe kako narod mora imati snažniju ulogu i zaziva referendume po pitanju uvođenja eura, izmjene izbornog sustava itd. Detalje o budućim koracima u njegovu krugu još uvijek ne žele otkriti, no poručuju kako će Škorin program biti sustavan i vrhunski, kao što je, kažu, i sve drugo što je radio u životu, od glazbe, vina, građevinskih poslova...
Mislav Kolakušić, po anketnom raspoloženju četvrti predsjednički kandidat, u pretkampanji zasad nastavlja s taktikom koja mu je donijela uspjeh na euroizborima – izbjegava klasične medije i biračima se obraća isključivo putem društvenih mreža.
Video: Zoran Milanović na proslavi Dana grada s gradonačelnicom Ivanom Marković
Udario bi Milan Plenkija da mu nije teško ruku dignut.