Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Koliko ribe jedemo? Više se ne traže živi šarani, hit su baby šarani i filetirana riba

Hrvati jedu malo ribe, a u toj slaboj potrošnji svega 5% otpada na podjednako zdravu slatkovodnu ribu
26. veljače 2021. u 18:48 1 komentara 1178 prikaza
riba
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Dimljeni file tostolobika iz pećnice sa salatom od heljde i slavonskim tartufima, domaća tjestenina s dimljenim šaranom, file amura na finom povrću, s rimskim njokima na maslacu i umakom od žute paprike i šafrana, salata s dimljenim šaranom u pikantnom umaku... samo su neki od recepata kojih bi se mogla posramiti i “morska” kuhinja.

Turistička patrola - Rodino gnijezdo Pole šarana i domaći fiš na kaminu pripremaju tamburaši – otac i tri sina

No, žalosno ali istinito, u ionako nedostatnoj hrvatskoj potrošnji ribe, slatkovodna sudjeluje s manje od 5%.

Održivi uzgoj sve više ‘in’

Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za ribarstvo i akvakulturu (EUMOFA), prosječna potrošnja u Hrvatskoj je 2018. iznosila i 19,19 kg ribe, što je u odnosu na godinu prije rast od 6%. S takvim rezultatom pri sredini smo ljestvice EU gdje se kao prosjek potrošnje po stanovniku u 2018. računa 24,36 kg ili 430 g manje nego godinu ranije. Prednjače Portugalci sa 61,5 kg, potom Španjolci i Maltežani, dok su Mađari, Bugari i Rumunji na začelju europske ljestvice s između 6 i 7 kg.

Globalno gledano, najviše ribe pojedu pak Korejci, 78,5 kg, pa Norvežani, 66,6 kg po glavi, a top pet vrsta na globalnom meniju su tuna, bakalar, losos, aljaška kolja te škampi koji zajedno čine oko 45% količina. No kako su mnoge vrste u svijetu već prepolovljene i na rubu istrebljenje, brojne se zemlje u utrci za ‘zdravim’ proteinima okreću održivom uzgoju ribe u kojoj vide enormne potencijale. Pa tako i slatkovodne, koje mi ne pojedemo ni kilogram po stanovniku. Tražena je samo na kontinentu, a u jadranskoj je regiji kupuje svega 2-3% potrošača. Stoga, kako bi se popularizirala slatkovodna riba kao neotkriveni gastronomski užitak, iz PP Orahovice, koji su s nama podijelili i slasne recepte chefa Tomice Đukića s početka priče, spremaju kreativnu i zabavnu digitalnu kuharicu koja će zadovoljiti i najzahtjevnija nepca – presjek najboljih jela domaće i svjetske kuhinje, koja je mnogo više od šarana u rašljama ili fiša u kotliću.

Ilok ILOK: VILLA IVA Soma od 75 kilograma ribari od Dunava dovezli u kolicima iz Konzuma

Zna li se da se tijekom 90-ih u Hrvatskoj proizvodilo oko 11.000 tona slatkovodne ribe (prije Domovinskog rata i 15.000), lanjska proizvodnja, koja je prema podacima HGK iznosila svega 3100 tona, najbolje govori o neiskorištenim potencijalima koji, ako i ne dignemo domaću potrošnju, i te kako imaju šanse na europskim stolovima ‘gladnima’ ribe. EU iz akvakulture godišnje ne uspijeva podmiriti ni 35% ukupnih potreba. A toplovodni hrvatski šaran, kojega “kod kuće” pojedemo jedva pola kilograma po stanovniku, tražena je roba, koja završava i tisuće kilometara dalje u izvozu, čak i na obali Baltika. No, prije toga valja ‘preživjeti’ pandemiju koronavirusa, zbog koje je potražnja u HoReCa kanalu prodaje pala u cijelom EU, a pojedine se zemlje okrenule snažnim kampanjama promidžbe domaće proizvodnje, s time da se posljednjih godina mijenjaju i preferencije potrošača. Umjesto živih šarana, primjerice, traže se svježa, rashlađena i rasječena riba spremna za pripremu. U otežanim uvjetima COVID-19 u prvih smo 10 mjeseci 2020. izvezli nešto manje od 200 tona živih i rashlađenih šarana te fileta u vrijednosti od oko 350.000 eura, dok je vrijednost izvoza tijekom cijele 2019. iznosila nešto više od 2 milijuna.

– S obzirom na to da uzgajamo jako malo hladnovodnih vrsta, najviše uvozimo pastrvu, u prvih 10 mjeseci 2020. oko 450 t za 1,6 mil. eura. Svježu smo najviše uvozili iz BiH i Italije, a smrznutu iz Turske – kažu iz HGK.

Iz PP-a Orahovica, najvećeg i jednog od najmodernijih ribnjačarstava u nas, kažu kako oni na više od 4000 ha ribnjaka godišnje uzgoje oko 3000 t slatkovodne ribe, od koje veći dio završava u izvozu u Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku, Češku, Poljsku, Austriju i Italiju. Predsjednik uprave Saša Breznik potvrđuje kako i u nas zbog krize izazvane pandemijom, raste potražnja za lokalnim prehrambenim proizvodima, ali se pad ionako niske kupovne moći građana odražava na smanjenje potrošnje ribe.

Akvakultura Na jednu domaću pastrvu pojedemo dvije iz BiH i Turske

– Trenutačno je naša ponuda prilagođena potražnji i preferencijama tržišta, no degustacije koje smo odrađivali rezultirali su izvrsnim reakcijama i ljudi s obale, što nas ohrabruje da razmišljamo i o širenju tržišta – kaže Breznik ističući kako se u ribnjacima PP-a Orahovica riba uzgaja u polikulturi, što znači da se osim glavne uzgaja više sporednih ili dopunskih ribljih vrsta. U vlastitom mrijestilištu za uzgoj ribe, uz dominantnu vrstu šarana, uzgajaju se tako i amur, tolstolobik, som, štuka i smuđ.

Krajem 2019. tvrtke je počela s uzgojem šarana porcijaša ili baby šarana s ciljem da obogati ponudu vlastitih ribarnica, a zatim i gastronomsku ponudu restorana i hotela.

– Tržište je prihvatilo ovaj proizvod iznad svih očekivanja, što zbog okusa, jednostavnosti pripreme ili predrasuda o šaranu koje su razbijene. No pandemija koronavirusa, smanjeno kretanje i zatvaranje restorana učinili su svoje. Nadamo se što prije povratku u normalu i nastavku ovog projekta – priča nam voditelj ribnjačarstva Filip Tokić, ističući kako neprestano inoviraju i razvijaju nove proizvode u vlastitoj tvornici za preradu ribe Panona Mare, od fishchipsa, ishburgera i fishnuggetsa do fileta i namaza od dimljene ribe ili pak svježe očišćene ribe i odrezaka.

U protekle dvije godine PP Orahovica je u razvoj i obnovu ribnjačarstva uložila više od 30 milijuna kuna.

– Slatkovodnu ribu pokušavamo podići na jedan viši nivo u svijesti potrošača, kako razvojem proizvoda prilagođenih ubrzanom načinu života i preferencijama suvremenog potrošača, tako i suradnjom s vrhunskim kuharima – napominje Breznik, uvjeren kako će se ljudi sve više okretati slatkovodnoj ribi koja raste u kontroliranim uvjetima, ribnjacima koji se pune izvorskom vodom.

Riba RH – Jedi što vrijedi

Jedan od projekata kojima se nastoji povećati potrošnja ribe u Hrvatskoj te svijest potrošača o važnosti održivog ribarstva i visoko nutritivnoj i zdravstvenoj vrijednosti hrane podrijetlom iz lokalnog uređenog ulova ili uzgoja je “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi”, koji je pokrenuo HGK.

– Iako su ljudi svjesni zdravstvene vrijednosti ribe i važnosti da se nađe na tanjuru barem jednom ili dva puta tjedno, niska potrošnja pokazatelj je da aktivnosti kojima se trenutačno utječe na stavove i mijenjanje navika nisu dovoljne i da ih je potrebno provoditi sustavno i ciljano, od vrtićkog uzrasta, kada se stječu prehrambene navike za cijeli život, nadalje. Prema istraživanju Eurofisha, od ukupnog broja onih koji ne konzumiraju ribu u Hrvatskoj, čak 27% njih kao razlog navodi da nemaju naviku jedenja ribe. Primjerice, u Portugalu je riba zastupljena u svim državnim institucijama, od vrtića, škola, studentskih kantina, bolnica na dalje. Uvođenjem ribe u prehranu djece i mladih institucije i društvo potiču ih na konzumaciju ribe kako bi stvorili zdrave prehrambene navike – kažu iz PP Orahovica. Rezultati provedenih istraživanja pokazali su kako potrošači radije odabiru divlju ribu naspram uzgojene jer vjeruju da je ukusnija i zdravija. No u testiranju, odnosno kušanju naslijepo preferirali su uzgojenu ribu, što pokazuje da na izbor proizvoda snažno utječu vjerovanja i ranije stečeni stavovi.

riba smanjenje proizvodnje Proizvođači slatkovodne ribe upozoravaju na kriminal u isplati poticaja

Kako bi pomogla malim ribnjačarskim tvrtkama, koje imaju značajnu uloge u lokalnom gospodarstvu, a u pandemiji korone su se našle u krizi, Atlantic Grupa nedavno je u sklopu inicijative #podržavamolokalno razvila novu riblju paštetu Argetu od gacke pastrve. Od ličkog ribogojilišta Gacka otkupili su količine pastrve koje zbog pojave COVID 19 i epidemioloških mjera nisu uspjeli plasirati na tržište kako bi im pomogli da održe poslovanje i zadrže zaposlenike.

– Trenutačno govorimo o jednokratnoj akciji, odnosno kupnji 5 t pastrve iz ribogojilišta Gacka. Reakcije na proizvod su odlične, sličnu akciju imali smo s lokalnim ribogojilištima u Sloveniji i Srbiji, a rezultati prodaje nakon pomoći će nam odlučiti može li pastrva postati jedan od dugoročnijih okusa u Argetinoj paleti (o čemu bi ovisio i daljnji otkup). Do sada nismo naišli na sličnu inicijativu ili proizvod konkurencije, ali se nadamo da i druge može inspirirati za dobre priče o održivosti – rekao je Enzo Smrekar, potpredsjednik Atlantic Grupe za Delikatesne namaze, Donat Mg i internacionalizaciju.

Ključne investicije
Sedam projekata od 60 milijardi kuna koji će promijeniti Hrvatsku
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • Avatar Belski
    Belski:

    Lipo, lipo ... ma vindar ... nima meni do srdele.